Moždani udar - vodeći uzrok invaliditeta
Podijeli
Procjenjuje se da čak 46% slučajeva moždanog udara nastaje u produktivnoj dobi opće populacije između 45. i 59. godine života
Da bismo djelovali važno je predvidjeti
U prevenciji moždanog udara važnu ulogu igraju razne dijagnostičke metode. One mogu na vrijeme ukazati na početne promjene u organizmu koje su još reverzibilne, a pravilnim izborom liječenja i preventivnih mjera mogu se spriječiti ozbiljne i trajne posljedice. Dijagnostičku obradu treba započeti s dobrim općim liječničkim pregledom, koji će dati opći uvid u stanje organizma te usmjeriti daljnji tijek obrade prema najvažnijim problemima. Neurološki pregled daje informacije o eventualnom postojanju simptoma koji nastaju zbog oštećenja živaca, živčanih puteva ili samog mozga. Mjerenje tlaka, laboratorijski pretrage krvi pored ostalog daju neprocjenjive informacije za orijentaciju o stanju cirkulacije.
Kada postoji sumnja na promjene u krvnim žilama koje opskrbljuju mozak potrebno je napraviti dopler-ultrazvučnu pretragu koja brzo, bezbolno i, što je najvažnije, pouzdano daje uvid u unutrašnjost krvnih žila, smjer i brzinu cirkulacije krvi, odnosno pokazuje eventualno postojanje aterosklerotskih plakova i suženje žile (slika 1). Pregledom žila u vratu ekstrakranijskim kolor doplerom karotidnih i vertebralnih arterija i unutar mozga transkranijskim doplerom Willisovog kruga i VB sliva, dobivamo jasnu sliku zbivanja u moždanim krvnim žilama, što nam omogućava da se odredi plan terapije. Ponekad je potrebno samo periodično doplersko praćenje takvih promjena i uzimanje određenih lijekova, ali ponekad je u svrhu prevencije moždanog udara potrebno teže promjene na krvnim žilama i operativno rješavati.
Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonanca (MRI) mozga daju nam detaljan uvid u stanje moždanog tkiva, otkrivaju stare i nove promjene te mogući način njihovog nastanka, a i od velike su nam koristi za određivanje daljnjih preventivnih i terapijskih postupaka.
|
