Tema broja: Cerebrovaskularne bolesti - značaj i prevencija

Bolje spriječiti nego liječiti

"Bože, daj mi snage da promijenim stvari koje mogu promijeniti, vedrine da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti i mudrost da shvatim razliku među njima!"

Stres

Nemojte se živcirati!!! To je najvjerojatnije rečenica kojom će Vas liječnik dovesti na rub živčanog sloma. Istina, stres je poguban za zdravlje, ali isto tako je i sastavni dio života. Znači, svi se mi živciramo, neki više, neki manje, ali stres je svugdje prisutan. Pa čemu onda raspravljati o nečemu čega se ne možemo riješiti? POGREŠNO!  Uvijek imajte na umu poznatu molitvu: "Bože, daj mi snage da promijenim stvari koje mogu promijeniti, vedrine da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti i mudrost da shvatim razliku među njima!" Razmislite o njoj i djelujte tako.
Današnji užurbani život dovodi do osjećaja da gubite kontrolu nad svojim vremenom, odlukama i postupcima, javlja se napetost koja, ako traje duže vrijeme, sigurno vodi u bolest. Pokušajte se uhvatiti u koštac sa stresom, shvaćajući ga kao izazov s kojim se možete suočiti. Važna je spoznaja da stres dovodi do promjena u organizmu. Dolazi do povećanog lučenja hormona koji spremaju tijelo za obranu, pojačava se sposobnost zgrušavanja krvi, povećava se koncentracija kolesterola u krvi, dolazi do povišenja krvnog tlaka, ubrzanog rada srca. Budući da je stres u modernog čovjeka svakodnevan i često opetovan tijekom jednog dana, traje satima, jasna je činjenica da te promjene u radu organizma dovode do trajnih posljedica: zadebljanja stjenke krvnih žila, nastanka aterosklerotskih nakupina, opterećenja srca, odnosno do razvoja čimbenika koji bitno smanjuju normalnu opskrbu mozga kisikom i hranom.
Obzirom na reagiranje u stresu postoje različiti tipovi osoba. Dr. M. Friedman i dr. R. Roseman su nakon svojih istraživanja opisali dva tipa ponašanja: tip "A" i tip "B". 15% osoba s ponašanjem tipa "A" doživjelo je srčani udar za razliku od 7% s ponašanjem tipa "B". Na to istraživanje nadovezala su se i brojna druga koja su potvrdila povezanost stresa s nastankom kardio- i cerebrovaskularne bolesti. Ponašanje tipa "A" uključivalo je znakove nestrpljenja, užurbanosti, jake gestikulacije, eksplozivan govor, strogoću u planiranju i izvršavanju zadataka, stalnu potrebu za radom, nesposobnost prihvaćanja neuspjeha, pretjeranu kompetitivnost. Ponašanje tipa "B" je smirenije, opuštenije.
Iako se danas stres priznaje kao čimbenik rizika za određene bolesti, teško je objektivizirati razinu stresa. To se pokušava mjerenjem tjelesnog odgovora na stres nakon standardiziranih mentalnih zadataka i taj odgovor se naziva "vrući reaktor", a sastoji se u naglom povišenju krvnog tlaka, ubrzanom radu srca i drugim metaboličkim promjenama. Osobe koje su "vrući reaktori" imaju povećani rizik za nastanak kardio- i cerebrovaskularne bolesti jer su im srce i krvne žile pod prevelikim opterećenjem. Neki ljudi na stres regiraju otvoreno (tip "A"), neki samo "iznutra" ("vrući reaktori"), a neki na oba načina. Zajedničko im je da ove reakcije, koje su primarno stvorene da bi zaštitile čovjeka od opasnosti, kada se ponavljaju i traju ozbiljno oštećuju organizam i izlažu ga opasnosti od nastanka srčanog i moždanog udara te drugih bolesti.
Niti jedna mjera promjene načina života nije jednostavna niti brza pa tako niti suočavanje i borba sa stresom. Ali zato je potrebna ustrajnost. Kako se riješiti stresa? Evo nekoliko načina. Bavite se hobijem u kojem uživate. Redovito se družite s prijateljima - ne dopustite da zbog posla zanemarite obiteljska i prijateljska druženja! Prakticirajte neki od oblika duboke relaksacije (joga, meditacija i sl.). Redovito se bavite tjelesnim vježbanjem - to je jedan od najboljih načina rješavanja napetosti! Bez obzira na sve obaveze, nađite makar malo vremena samo za sebe. Postavite si realni cilj i naučite organizirati svoje vrijeme. Nemojte nositi posao s radnog mjesta. Naučite voljeti sebe, dopustite si povremeno ništa ne raditi, ljenčariti. Prestanite očekivati previše od sebe i svoje okoline!

Zdrava prehrana

Zdravom prehranom uklanjamo ili barem ublažavamo čimbenike rizika za cerebrovaskularnu bolest poput visokog tlaka, povišenih masti u krvi, šećerne bolesti i gojaznosti. Potrebno je prihvatiti redoviti način prehrane, što znači redovite obroke bez nepotrebnog "grickanja" u međuvremenu. I danas vrijedi stara poslovica: "Doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljem, a večeru daj neprijatelju".
Da bi se smanjila razina kolesterola u krvi treba jesti hranu s manje zasićenih masti, znači manje životinjskih masti, manje crvenog mesa, pržene hrane, jaja. Ribu, naročito plavu, treba jesti barem tri puta tjedno jer je bogata omega-3 nezasićenim kiselinama, odnosno mastima koje imaju svojstvo da štite od ateroskleroze i pogodno djeluju i na druge organske sustave. Maslinovo ulje također sadrži "zdrave" nezasićene masti. Svaki obrok treba sadržavati vlakna, a njih ima u nerafiniranim žitaricama, voću i povrću. Vlakna, pored ostalog, snizuju razinu kolesterola u krvi. Potrošnju visokorafinirane hrane, uključujući i rafinirani šećer, treba smanjiti. Dokazano je da uzimanje češnjaka snizuje razinu kolesterola u krvi i smanjuje sklonost zgrušavanju krvi tj. nastanak tromba. 
Za normalno funkcioniranje mozga potrebni su i vitamini B skupine, bakar, jod i mangan. Da bismo ih osigurali našem mozgu treba konzumirati hranu koja je dobar izvor tih vitamina i minerala: grah, grašak, luk, žitarice, zeleno lisnato povrće, šljive, tamnu čokoladu, sjemenke, orahe, voće, hranu iz mora. I C vitamin je dobrotvor za naš cjelokupni organizam pa tako i za mozak.
U ovom dijelu treba spomenuti i "francuski paradoks", rezultat istraživanja koje je pokazulo da u populaciji u kojoj se redovito konzumira umjerena količina alkohola postoji manja incidencija srčanog i moždanog udara. Pod alkoholom se ovdje smatra 1 čaša crnog vina ili 2 čaše bijelog vina, a za protektivni učinak na krvne žile zaslužni su spojevi flavonoidi iz grožđa. Još jednom treba naglasiti da se zaštitni učinak odnosi samo na umjerene količine vina.

Bolesti srca

Kada se ustanove nepravilnosti u radu srca ili se radi o stanju nakon preboljelog infarkta srca, potrebno je redovito uzimati propisanu terapiju i kontrolirati se kod nadležnog kardiologa. Stabilni srčani ritam može se postići lijekovima i/ili elektrokonverzijom (električnom stimulacijom) te davanjem lijekova koji smanjuju zgrušavanje krvi (kao varfarin ili acetilsalicilna kiselina), čime se sprječava stvaranje novih ugrušaka. Kao i kod drugih kroničnih bolesti, hipertenzije i šećerne bolesti, važna je disciplina pri uzimanju lijekova i kontroliranju krvi.

Tjelesna aktivnost

Moderni način života osim stresa, nezdravog načina prehrane i drugih pojava, donio nam je i tjelesnu neaktivnost. Naša stvarnost je vožnja u autu, duže radno vrijeme koje većinom provodimo sjedeći ispred računala, sve manje izlazaka u prirodu i izlazaka s prijateljima. Ta tjelesna neaktivnost pospješuje i ubrzava procese starenja organizma i gubitak vitalnosti. Otežava liječenje šećerne bolesti, ateroskleroze, dovodi do gojaznosti.
Potrebna je svakodnevna tjelesna aktivnost. Prva reakcija svakog od nas je: "Nemam vremena." POGREŠNO! Svatko od nas može odvojiti petnaestak minuta dnevno za jutarnje razgibavanje, uspinjanje po stepenicama umjesto korištenja lifta ili za odlazak u trgovinu hodajući, a ne autom. Nekoliko puta tjedno trebalo bi se baviti sportom i to sportom koji povećava izdržljivost organizma, znači aerobne vježbe, brzo hodanje, trčanje, plivanje, planinarenje, odbojka, ples. To su aktivnosti koje osiguravaju stalnu i energičnu aktivnost. Baveći se njima, vježbamo srce i krvne žile da lakše podnose svakodnevne napore. Drugi sportovi koji nemaju kontinuitet aktivnosti, kao što su golf, tenis, vježbanje u teretani, kuglanje i sl., poboljšavaju tonus mišića, ali nemaju utjecaj na "treniranje" izdržljivosti srca. Naravno, i kod ove točke zdravog načina života i prevencije moždanog udara neophodna je ustrajnost, disciplina. Međutim, spajajući ugodno i korisno - bavljenje nekim sportom u društvu prijatelja ili odlazak na izlet - vremenom će vam to postati dio života kojeg se nećete htjeti odreći.

I na kraju, ponovimo činjenicu iz uvodnog dijela: u Sjedinjenim Američkim Državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% u roku od 30-tak godina i to gotovo isključivo  modificiranjem čimbenika rizika, odnosno promjenama životnih navika. Pa zašto i mi ne bismo učinili isto, krenuli prvo od sebe i sami se pobrinuli da zaštitimo svoje zdravlje!