Tema broja: Cerebrovaskularne bolesti - značaj i prevencija

I kirurški pristup može pomoći

Oko 80% moždanih udara posljedica je onemogućene opskrbe mozga krvlju, uglavnom zbog ateroskleroze, kada nastaje tzv. ishemički udar

Moždani udar posljedica je promjena na krvnim žilama mozga. Oko 80% moždanih udara posljedica je onemogućene opskrbe mozga krvlju (ishemički udar), a oko 20% ih je posljedica krvarenja u mozgu (hemoragički moždani udar).

Prikaz suženja karotidne arterije

Ishemički moždani udar znači infarkt u dijelu mozga koji opskrbljuje začepljena arterija. Unekoliko je sličan srčanom infarktu, s napomenom da se dio moždanih stanica zahvaćenih infarktom više nikada ne oporavlja i njihova funkcija je trajno izgubljena. Ovu vrstu moždanog udara najčešće izaziva suženje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju veliki mozak. Ovo suženje uglavnom nastaje zbog razvoja ateroskleroze, najčešće bolesti današnjice, od čijih posljedica u Hrvatskoj svake godine umire 52.3% od ukupnog broja umrlih. Drugi češći uzrok je otkrhnuće ugruška u srčanim šupljinama, koji se onda nošen krvnom strujom zaustavi u jednoj od arterija mozga.
Arterije koje opskrbljuju veliki mozak (cerebrum) su lijeva i desna vratna arterija (karotidne arterije). Njihovo ishodište je na luku aorte (glavne arterije koja raspodjeljuje krv iz srca u organe). Unutarnja karotidna arterija, koja odilazi od zajedničke karotidne arterije u gornjem dijelu vrata, donosi većinu krvi u veliki mozak i bogato se grana unutar mozga i moždanih ovojnica. Začepljenje jedne od grana unutarnje karotidne arterije dovodi do ishemičkog moždanog udara u opskrbnom području te grane.
Ishemički infarkt može se očitovati kao prolazna ishemička ataka (TIA), kao moždani udar u razvoju i kao završeni (definitivni) moždani udar.
Prolazna ishemička ataka daje prolazne simptome koji traju nekoliko minuta do 24 sata. Bolesniku se privremeno oduzme ruka ili noga, izgubi dar govora, prolazno oslijepi na jedno oko. Ovi simptomi se nakon toga gube u potpunosti ili ostaje smetenost bolesnika koja traje do nekoliko dana.
Moždani udar u razvoju (progresivni moždani udar) očituje se izrazitom zbunjenošću i smetenošću bolesnika, osjećajem težine u glavi te razvojem i postupnim pogoršanjem slabosti ruke ili noge, pojačavanjem smetnji govora i/ili vida. Ovo stanje se unutar 24-48 sati razvije u trajni (definitivni) moždani udar, čija je posljedica oduzetost jedne strane tijela koja može biti praćena gubitkom dara govora, pisanja ili povezivanja činjenica.

Zabrinjavajuća učestalost

Od posljedica moždanog udara u Hrvatskoj godišnje umire 17% od ukupnog broja umrlih, a svake godine više od 8.000 osoba doživi ishemički moždani udar. Ukupni troškovi moždanog udara u nas iznose 120 milijuna dolara godišnje! Upravo visoka smrtnost, pobolijevanje, invaliditet i posljedice na društvo ukazuju na važnost prepoznavanja i liječenja bolesti karotidnih arterija, a u cilju smanjenja stope ishemičkog moždanog udara.

Može li se spriječiti kirurškim putem?

Karotidna endarterektomija (kiruško čišćenje naslaga u arteriji)

Nakon više desetljeća rasprava o koristi karotidne endarterektomije (kirurškog čišćenja naslaga u arterijama vrata), znanstveno temeljene i pravilno dizajnirane studije temeljene na dokazima dovele su nas do konsenzusa koji ukazuju na činjenicu da se endarterektomijom može sprječavati moždani udar u bolesnika koji nemaju znakova ishemičke bolesti mozga (asimptomatski bolesnici). Stručne procjene pokazuju da su rezultati endarterektomije najmanje dva puta bolji od rezultata u bolesnika liječenih lijekovima. U 2002. godini, na svjetskoj razini ne bi trebalo biti dilema oko višestruke koristi endarterektomije u usporedbi s liječenjem lijekovima u bolesnika u kojih postoji pročišćena i stroga indikacija za ovu operaciju. Od 1998. do 2002. donešeno je 5 svjetskih konsenzusa (Marseille, Zagreb, Cipar, New York, London) koji ukazuju na sve veću potrebu operacija u bolesnika bez simptoma, a koji imaju značajno suženje karotidnih arterija.

Kako saznati imate li karotidnu bolest?

Na suženje ili začepljenje karotidne arterije može se posumnjati nakon nastanka nekog od gore navedenih simptoma. U potencijalnih (asimptomatskih) bolesnika trebalo bi provesti probir slušanjem šumova nad arterijama vrata. U svih bolesnika, u kojih postoje činitelji rizika za razvoj karotidne bolesti, može se provesti ultrazvučni pregled arterija vrata u za to specijaliziranim neurološkim odjelima i poliklinikama. Ne predstavlja rizik za bolesnika, ugodan je i ne iziskuje najskuplju medicinsku tehnologiju. Vrlo je važno da bolesnika pregleda stručnjak u centru specijaliziranom za ultrazvuk karotidnih arterija jer se pouzdanost nalaza ovih stručnjaka ubraja u najpouzdanije nalaze u medicinskoj praksi.
Zahvaljujući eksplozivnom razvoju tehnologije, ultrazvučni pregled nam kazuje o brzini protoka kroz suženu krvnu žilu, o stupnju suženja, o smjeru protoka krvi i, što je jako važno, o kvaliteti suženja karotidne arterije. Naime, većina ishemičkih moždanih udara nastaje nakon što se dio suženog mjesta odlomi i krvnom strujom otplavi u manje krve žile mozga, gdje ta krhotina izaziva začepljenje i posljedični infarkt. Mekanije (heterogene) naslage podložnije su odlomljavanju od tvrdih (homogenih) te predstavljaju znatno veću opasnost za bolesnika.
Postojanje samog ishemičkog moždanog udara utvrđuje se kompjutoriziranom tomografijom (CT) ili magnetskom rezonancijom (MR) mozga.