I kirurški pristup može pomoći
Oko 80% moždanih udara posljedica je onemogućene opskrbe mozga krvlju, uglavnom zbog ateroskleroze, kada nastaje tzv. ishemički udar
Najčešći krivci suženja karotidne arterije
Činitelji rizika koji najjače ugrožavaju karotidne arterije su pušenje i povišeni krvni tlak. Pušenje ima 13 različitih točaka na kojima napada arteriju načetu procesom ateroskleroze. Osobe koje puše i istodobno imaju povišeni krvni tlak, a u dobi su iznad 50 godina, trebaju provoditi periodičke ultrazvučne preglede arterija vrata u intervalima ne rjeđim od 5 godina.
Povišenje razine masnoća u krvi otkriva se redovnim pregledima krvi. Povećane masnoće u krvi značajno potpomažu proces razvoja aterosklerotskih naslaga u arterijama vrata i, što je najvažnije, jedan su od uzroka omekšavanja (heterogenosti) arterijskih suženja.
Bolesnici sa srčanim aritmijama, s preboljelim infarktom srca, s nalazom ugrušaka u srčanim šupljinama i oni s bolesnim srčanim zaliscima, trebaju napraviti ultrazvučni pregled karotidnih arterija.
Bolesnici koji imaju suženje ili začepljenje arterija nogu, aneurizmatsko proširenje aorte ili znakove generalizirane ateroskleroze obvezno trebaju pregled karotidnih arterija, jer se učestalost usporedne pojave suženja na karotidnim arterijama u njih penje do 60%.
I konačno, sve osobe izložene produljenom djelovanju stresa na organizam, osobe s povećanom tjelesnom težinom, one koje se malo kreću, koje boluju od šećerne bolesti trebaju biti svjesne da u njih postoji povećana mogućnost razvoja karotidne bolesti.
Kirurgija na djelu - karotidna endarterektomija
Karotidna endarterektomija izvodi se na više načina, a svi dovode do istog cilja - čišćenja naslaga unutar arterije. Na ovaj način se ponovo dobiva glatka unutarnja stjenka krvne žile, a suženje se uklanja. Da bi se izveo ovakav zahvat, potrebno je privremeno prekidati protok kroz arteriju vrata, a s tim i kroz lijevu ili desnu stranu mozga. Da bi izbjegli razvoj ishemičkog infarkta tijekom operacije, vaskularni kirurzi operaciju izvode brzo, a u ugroženih bolesnika postavljaju polietilensku cjevčicu koja premošćuje suženo mjesto i omogućuje privremenu opskrbu mozga za vrijeme zahvata. Ova cjevčića (shunt) postavlja se u arterije ispred i iza suženja, a nakon otvaranja karotidne arterije na mjestu naslage, i tako vaskularnom kirurgu nudi "suho" operacijsko polje, a u isto vrijeme puni krvlju pripadnu stranu mozga. Za vrijeme operacije bolesnika se stalno kontrolira da bi se na vrijeme otkrili znaci početka ishemije mozga.
Ova operacija vrlo je složena i taktički i tehnički, i izvodi se samo u visoko specijaliziranim ustanovama koje imaju više specijalista vaskularne kirurgije i anesteziologije.
- Ishod operacije u usporedbi s postojećim rizikom
Ukoliko bolesnik ima značajno i mekano suženje karotidne arterije, prosječan rizik od moždanog udara je 12.5% svake godine. Ako tome dodamo činjenicu da većina bolesnika dolazi s bolešću koja traje barem tri godine te da većina ima barem još jednu pridruženu bolest koja pogoršava prognozu karotidne bolesti, prosječan rizik od moždanog udara u takvih vaskularnih bolesnika u Hrvatskoj iznosi do 40%.
Prilikom planiranja operativnog zahvata i upoznavanja bolesnika s činjenicama, uzima se u obzir da rizik bolesti treba nadilaziti rizik od samog operativnog zahvata. Prema međunarodnim konsenzusima, rizik od operacije u bolesnika sa simptomima treba biti manji od 5%, a u bolesnika bez simptoma manji od 3%. U specijaliziranim kliničkim ustanovama u Hrvatskoj ovi rizici su <3%, odnosno <1.5%.
- Višestruka korist za bolesnika
Korist od operacije može se financijski kvantificirati. Ukoliko jedan moždani udar zajednicu košta 12.000$ svake godine, a operacija se u Hrvatskoj izvodi jednokratno, s mogućom cijenom od 700$ uvećanom za oko 50$ za kontrolne preglede svake godine, daljnji komentar nije potreban.
Korist za bolesnika, kojemu je upravljen smjer planiranja u zdravstvu, višestruka je. Preko 90% bolesnika osjeća se "ponovno rođenim", jer su prije čišćenja karotidne arterije živjeli u stanju usporavanja moždane aktivnosti, a koje se najbliže može usporediti sa stalnim, teškim umorom nakon duljeg nespavanja, nemogućnošću koncentracije, općom slabosti, depresijom i smanjenjem volje za život. Svi ovi znakovi nestaju ubrzo nakon zahvata. Nadalje, otklanja se psihološki pritisak zbog prijetnje razvoja moždanog udara. Ako tome pridodamo da se operacija danas izvodi u lokalnoj anesteziji, oporavak bolesnika nakon uspjele operacije je impresivan. Šest tjedana nakon uspjele operacije bolesnik je sposoban za život bez ograničenja, naravno ukoliko nema težih pridruženih bolesti.
- Ishod operacije pod stalnim nadzorom
Ponovimo i zapamtimo...
- ishemički moždani udar vrlo je čest i nije "bolest koja se događa nekom drugom"
- pridružen je ukupnom pobolu od ateroskleroze, najčešće bolesti današnjice
- ishemički moždani udar može se sprječavati operacijom
- pušenje i povišeni krvni tlak najjače utječu na razvoj karotidne bolesti
- dijagnostika bolesti je neškodljiva i dostupna
- dijagnostika i operacija izvode se u specijaliziranim vaskularnim centrima
- rizik bolesti višestruko je veći od rizika operacije
- karotidna endarterektomija donosi višestruku korist
- promjena načina života i redovne kontrole kod specijaliste ključne su za dobru prognozu bolesnika.
Ishod operacije podliježe preciznim i stalnim kontrolama. Prvenstveno treba kontrolirati promjenu navika bolesnika. Naime, ukoliko bolesnik ne odustane od pušenja, ne regulira krvni tlak i tjelesnu težinu i dalje se izlaže činiteljima rizika, karotidna arterija se može ponovo suziti. Specijalisti vaskularne kirurgije kontroliraju bolesnike ultrazvučno na operacijskom stolu, prije završetka operacije. Unutar tri tjedna bolesnik dolazi na ambulantnu kontrolu i obavlja prvi kontrolni ultrazvučni pregled da bi se uočile sve moguće rane komplikacije u arteriji. Daljnji pregledi kod vaskularnog kirurga slijede nakon 6 mjeseci te doživotno svake godine. U bolesnika s urednim nalazima ultrazvučne kontrole rade se jednom godišnje. Nadalje, bolesnik kontrolira masnoće u krvi, regulira krvni tlak, provodi vježbe hodanja te uzima lijekove koji umanjuju mogućnost sljepljivanja krvnih pločica (antiagregacijska i antiadhezijska terapija). Na ovaj način se već u ranoj fazi uočavaju počeci komplikacija što omogućava njihovo uklanjanje.
Stranica:
«
1
[2]
|
