Javno zdravstvo

 ostali članci
  

Što moram ponijeti na put

  

Abeceda hepatitisa

  

OTC u samoliječenju - trend, ali i odgovornost

  

Sitne šumske napasti

  

0,00‰ !

svi članci »

Anketa

 
Po završetku ljetovanja vaša koža je:
isušena, zategnuta i hrapava
glatka, meka i dovoljno hidratizirana
bez promjena



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Javno zdravstvo

Sistematski pregledi školske djece i mladeži - kada i zašto?

Autor:
Ljiljana Podrug, dr. med., spec. školske medicine
objavljeno u broju 26 (10/02)

Sistematski pregledi školske djece i mladeži - kada i zašto?

Spriječiti pojavu neke bolesti ipak je jeftinije nego je kasnije liječiti pa važnost sistematskih pregleda tim više dobiva na težini

Stranica: [1] 2 »

Početkom siječnja 1998. godine školska medicina u Hrvatskoj postala je isključivo preventivna djelatnost. Kurativni dio zaštite (liječenje) provode obiteljski liječnici prema izboru učenika, odnosno njihovih roditelja. Liječnik školske medicine bavi se samo preventivnom i specifičnom zdravstvenom zaštitom školske djece i mladeži. Obavljati posao u suvremenoj, preventivnoj i specifičnoj zaštiti školske djece i mladeži veliki je izazov i užitak. Sam posao sastoji se od:

  • zdravstveno-odgojnog rada u suradnji s nastavnicima
  • sistematskog praćenja zdravlja učenika i njihovog razvoja
  • savjetovališnog rada
  • nadzora nad higijenskim uvjetima školske okoline
  • cijepljenja i docjepljivanja

Provođenje sistematskih pregleda je ono o čemu će biti riječi u ovom tekstu. Sam naslov postavlja pitanja: KADA i ZAŠTO se provode sistematski pregledi? Prema podatcima koje sam u "Liječničkom Vjesniku" iz daleke 1940. godine pronašla, a naveo ih je pok. dr. Živko Prebeg, stoji podatak da je već 1924. godine donesen pravilnik po kojem školske poliklinike imaju zadatak da se sistematskim pregledom sve školske djece iznalaze ona kojima je potrebna zdravstvena zaštita. Primarni cilj tadašnje zdravstvene zaštite učenika, a koji bi sigurno pristajao i danas, je da se svakom djetetu u školi omogući da paralelno s duhovnim i moralnim razvojem usvoji i pravilan tjelesni i higijenski razvoj. Cilj će se postići ako se omogući da svako dijete za vrijeme školskog života stekne higijensku svijest kako bi u svakoj životnoj prilici znalo što je u interesu njegovog zdravlja, a što ne te da tjelesnim razvojem postigne harmoničan razvoj tijela, otpornost i izdržljivost.
Na početku trećeg tisućljeća ovo zvuči tako stvarno, realno, kao da nije pisano 1940. godine u Banovini Hrvatskoj. I definicija sistematskog pregleda iz 1940. također je aktualna. Ona kaže, citiram: "Sistematski pregledi imaju cilj da se iznađu učenici koji su bolesni ili koji imadu kakav tjelesni ili mentalni defekt koji onemogućava pravilan dječji razvoj i napredak." Odlično, kao da je danas napisano. Ipak, u odnosu na daleku 1940. godinu došlo je do promjena i to u smrtnosti školske djece i mladeži. U samim početcima (1954.) školska medicina je bila okrenuta problemima organskog uzroka koji su dominirali pobolijevanjem školske djece i mladeži - sprječavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, tuberkuloze i slabe uhranjenosti. S vremenom se pobolijevanje promijenilo, zarazne bolesti su gotovo nestale, a porasla je učestalost nesreća i alergijskih stanja. U današnje vrijeme u prvi plan iskaču problemi psihosocijalne prirode - smetnje ponašanja, neuspjeh u školi, neurotski poremećaji. Iako su školska djeca najzdraviji dio stanovništva, povećao se broj djece i adolescenata sa smetnjama u razvoju i teškim kroničnim bolestima (npr. leukoze, šećerna bolest).

Tako to ide...

Učestalost određenih poremećaja (na primjeru 1.385 pregledanih budućih prvaka na vinkovačkom području, za šk. god. 2000/2001) izgleda ovako:
* skolioza (potvrđena pregledom ortopeda) 8.5% djece
* spuštena stopala (potvrđeno od strane ortopeda) 16.8% djece
* benigni srčani šumovi 10.7% djece
* poremećaj govora (dislalija) 8.4% djece
* enureza (noćno mokrenje) 1.7% djece
* refrakcijske anomalije (poremećaj loma svjetlosti u oku) 9.6% djece
* fimoza 6% dječaka
* kriptorhizam (nespušteni testisi) 6% dječaka.

Navedeni postotci su iznad prosječnih vrijednosti, ali su očekivani obzirom na uvjete odrastanja i poratne neprilike. Ipak, težimo i očekujemo se da se uskoro vrate na normalne vrijednosti.

Prije upisa u prvi razred osnovne škole
Ako krenemo od samog početka osnovne škole, prvi sistematski pregled je onaj koji se provodi prije upisa djece u prvi razred osnovne škole. Osim pregleda koji obuhvaća ocjenu fizičkog zdravlja djeteta, provodi se i test za ocjenu njegovih psihičkih sposobnosti. Ako postoje poremećaji koji mogu onemogućiti normalno pohađanje nastave, dijete se šalje na daljnju obradu, nakon čega se određuje odgovarajući oblik školovanja.
Sistematski pregled obuhvaća:

  •  mjerenje tjelesne težine i visine, na temelju čega se daje ocjena uhranjenosti;
  • Snellenovim tablicama određuje se oštrina vida i ispituje se raspoznavanje osnovnih boja;
  • pregledava se kralježnica i stopala, štitna žlijezda, usna šupljina sa zubalom, srce i pluća
  • pregledom spolovila djevojčica i dječaka te dojki u djevojčica određuje se spolna zrelost
  • pregled nalaza hemoglobina u krvi i urina.

Cijepljenje - protiv ospica-rubeole-zaušnjaka.

Tijekom prvog razreda

  • Kontrolni pregled - da vidimo kako su se naši prvaši snašli, u čemu nam pomažu njihovi roditelji
  • Cijepljenje - protiv difterije-tetanusa-dječje paralize.

Drugi razred

  • Nema sistematskog pregleda.
  • Cijepljenje -  protiv tuberkuloze onih učenika koji su nakon tuberkulinske probe (PPD-a) bili negativni.

Treći razred

  • Screening - pregled koji obuhvaća mjerenje tjelesne težine i visine, provjeru oštrine vida i raspoznavanje boja. U ovoj dobi ne nalazi se puno odstupanja od normalnih vrijednosti težine i visine, nađe se pokoja refrakcijska anomalija i kariozno zubalo.

Četvrti razred

  • Cijepljenje - od ove školske godine protiv ospica-rubeole-zaušnjaka.

    Stranica: [1] 2 »