Biljna ljekarna

I s ljekovitim biljem racionalno

Nijedna farmakološki djelatna tvar nije samo ljekovita, već istodobno ima i određenu štetnost

Kada upotrijebiti fitoterapeutik
- za ublažavanje simptoma kod blagih funkcionalnih poremećaja - kod gastritisa, za stabilizaciju srčanog ritma, kod žučnih problema, poremećaja sna, predmenstrualnih i menstrualnih tegoba, zatvora, otežane probave, težine u nogama
- u terapiji kroničnih bolesti kao dopuna djelovanju tradicionalnog lijeka - za stimuliranje gladi i probave, jačanje imuniteta, kod čira na želucu, problema s prostatom, problema s moždanom ili venskom cirkulacijom povezanih sa starošću arterija, kod pucanja kapilara, lagano povišenog kolesterola, kroničnih upalnih reumatskih bolesti... Kod lakših kroničnih bolesti fitofarmak može zamijeniti tradicionalni lijek i to kada ljekoviti učinak tradicionalnog lijeka opravdava njegove nuspojave
- kod nekih bolesti kože i sluznice
- nakon uporabe sintetskog lijeka kojim je izliječena akutna faza bolesti tj. u fazi oporavka kao pomoć organizmu da prebrodi posljedice akutne bolesti
- u preventivi
- kod manje opasnih bolesti koje ne dovode u opasnost život pacijenta, a manifestiraju se složenim simptomima (npr. prehlada)

Kada ne upotrijebiti fitoterapeutik
- u hitnim slučajevima,
- u akutnim fazama bolesti,
- u zamjenu za kontinuiranu terapiju tradicionalnim lijekom - ako je u tijeku terapija tradicionalnim lijekom koja daje dobre rezultate (a nuspojave nisu teške) ne treba prelaziti na fitoterapeutik

Neke od češćih pogrešaka u narodnoj medicini

• Simbolična vrijednost pomoćnog ljekovitog sredstva.
  Npr. ulje čička koristi se kod prekomjernog ispadanja kose i peruti, iako takvo djelovanje nije znanstveno potvrđeno. Ta uporaba vjerojatno vuče korijene upravo u teoriji liječenja koja se koristila simbolima (opaska: narodna medicina se često služi simbolima obzirom da joj nisu poznati fiziološko-patološki mehanizmi bolesti), a prema kojoj sile koje uzrokuju gustu dlakavost biljke djeluju i na čovjeka tj. stimuliraju rast kose i pojačavaju dlakavost. Uporaba čička opravdana je u proizvodima za akne i za pročišćavanje organizma.
• Sklonost složenim pripravcima - uporaba biljnih mješavina.
  Postoji vjerovanje da pripravak djeluje to bolje što u mješavini ima više biljaka. Tako dolazimo u situaciju da niti jedna komponenta nije prisutna u količini koja bi bila dovoljna za postizanje učinka tj. ima svega, ali ničega dovoljno.
• Određenim biljkama se pripisuje preširoki spektar djelovanja.
  U narodnoj medicini, u indikacijama za uporabu jedne te iste biljke, nalazimo povišeni krvni tlak, hematome, edeme, glavobolje, hemoroide... Međutim, čak i kada to nije bilo najbolje rješenje za njihov problem, ljudi su bili prisiljeni koristiti ono što su imali na raspolaganju. 

Karakteristike fitofarmaka

• Blago djelovanje
  a) Djelatne tvari u fitofarmacima razrijeđene su balastnim tvarima tj. biološki neaktivnim tvarima.
  b) Njihove djelatne tvari same po sebi imaju blago djelovanje.
  c) Sintetski lijekovi su specifični budući da su sintetizirani ciljano za liječenje određenog problema. Fitofarmaci su manje specifični i imaju širi spektar djelovanja.
• Manje neželjenih djelovanja
  a) Zbog manje specifičnosti i posljedično šireg spektra djelovanja. 
  b) Djelatne tvari fitofarmaka brže se metaboliziraju i izlučuju iz organizma pa rjeđe dolazi do nakupljanja u organizmu i mogućeg štetnog djelovanja.
• Tijekom liječenja više je izražena psihosomatska komponenta - Pacijenti obično bolje prihvaćaju fitofarmake nego sintetske lijekove.
• Djelovanje je sporo - Često je potrebno dugotrajno liječenje.

Opasnosti

Kada govorimo o ljekovitom bilju moramo razmotriti neke činjenice polazeći od saznanja da nijedna farmakološki djelatna tvar nije samo ljekovita, već istodobno ima i određenu štetnost:

• Budući da sve tvari prisutne u biljnoj drogi nisu uvijek poznate, nije poznato ni da li i u kojoj mjeri mogu u određenim situacijama biti štetne (rizik je veći u složenijim situacijama liječenja).
• Nezaobilazan je problem zamjene ljekovite biljke sličnom neljekovitom ili čak u određenoj mjeri štetnom biljkom. Primjer: zamjena kamilice (Chamomila nobilis) s Antemis cotulom koja sadrži alergen antecotulid. Iako Antemis cotulu ne nalazimo kao samoniklu biljku u Europi, zabilježeni su slučajevi alergijskih reakcija uporabom "kamilice" koja je sadržavala i Antemis cotule.
• Zbog nekontroliranog uzgoja i pripreme moguća je kontaminacija biljne droge gljivicama, bakterijama, insektima, teškim metalima, čime se smanjuje koncentracija djelatne tvari i povećava opasnost od trovanja.