Reumatologija

 ostali članci
  

Sve me boli...

  

Reumatološka ordinacija

  

Kronična križobolja i ishijalgija "ne vole" zimu

  

Što je zdravo za vaša koljena

  

Sigurnost lijekova - sve češća tema

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Reumatologija

Artroza - bolest "pravih" zglobova

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Ivo Jajić, dr. med., spec. reumatolog
objavljeno u broju 25 (8/02)

Na nekim zglobovima, kao što su kuk i koljeno, artroza se pogoršava jače, zglobovi postaju jako bolni, a funkcija i pokretljivost otežani

Stranica: [1] 2 3 »

Artroza je bolest koja zahvaća tzv. prave zglobove tj. one koji imaju zglobnu čahuru i sinovijalnu opnu. Degenerativne promjene primarno se javljaju na hrskavici i koštanim dijelovima, uzrokujući stvaranje novih koštanih izdanaka ili izraslina.
Degenerativne promjene zglobova vrlo su učestale. Bolest se javlja podjednako u muškaraca i žena svih rasa i društvenih staleža, a iznad 55. godine života češće u žena. U jednom istraživanju u Engleskoj, artroza je otkrivena čak u 87% žena i 83% muškaraca u dobi od 55. do 64. godine života. Nažalost, utvrđena je i u 10% ispitanika u dobi od 15. do 25. godine.
Premda najčešće zahvaća zglobove koji su najviše opterećeni, može se javiti i na drugim zglobovima. Posebna vrsta artroze je ona koja napada bazalni zglob palca i krajnje zglobove prstiju šake. Artroza prstiju često se javlja obiteljski, obično u žena nakon prestanka menstruacijskog ciklusa, a u muškaraca rijetko i to nakon 50. godine života. Po učestalosti zahvaćenosti slijede zglobovi koljena, kuka i stopala.

Složenost zglobne građe

Kako bismo shvatili patološka zbivanja koja prate artrozu, potrebno je reći nekoliko riječi o građi zgloba, koji ima svoje glavne i pomoćne dijelove.
Glavni dijelovi svakog zgloba su zglobna tijela sa zglobnim plohama, zglobna čahura i zglobna šupljina (slika 1a). Krajevi kostiju sudjeluju u tvorbi zglobnih tijela na kojima se nalaze zglobne plohe - jedna izbočena (konveksna) koja je okrenuta prema drugoj udubljenoj (konkavnoj). Zglobne plohe su redovito prekrivene 3-5 mm debelim slojem hrskavice. Zglobna hrskavica je glatka kako bi osigurala nesmetano klizanje zglobnih ploha, prima potrese i udarce, ublažava ih i štiti zglobna tijela od ozljede.
Zglobna čahura obavija cijeli zglob i rubovima se veže za krajeve koštanih zglobnih tijela. Omeđuje i štiti zglobnu šupljinu i zglobna tijela i vrlo je obilata, omogućavajući slobodno gibanje u zglobu. Sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sloja, od kojih svaki ima različite funkcije. Vanjska, fibrozna opna veže se za pokosnicu na različitoj udaljenosti od ruba zglobnih ploha, dajući čvrstoću i elastičnost. Unutarnja opna je glatka i obavija zglob s unutarnje strane (sinovija). Sadrži sitne krvne žile, a prema zglobu oblikuje sitne resice i nabore.
Zglobna čahura luči bistru zglobnu tekućinu koja vlaži slobodne plohe u zglobu, omogućavajući im gipkost i hrani zglobnu hrskavicu koja nema svoje krvne žile.
Zglobna šupljina je uski prostor između zglobnih ploha, ovijen zglobnom čahurom.

U pomoćne dijelove zgloba ubrajamo zglobne sveze, zglobne jastučiće i zglobne mišiće. U zdravom zglobu odnos zglobnih tijela je stalan te se tako ostvaruje stabilnost koju potpomažu zglobne sveze - tetive i okolno meko tkivo. Gibanje u svim zglobovima nije jednako, a ovisi o obliku i veličini zgloba te rasporedu zglobnih sveza. Najjednostavniji oblik gibanja u zglobu je klizanje, gdje zglobne plohe kližu jedna po drugoj. Takav oblik gibanja nalazimo na spoju kralježnice i zdjelične kosti. Drugi oblik je kružno gibanje (savijanje i opružanje), koje se izvodi oko uzdužne osovine zgloba, može prema unutra i prema van (npr. koljeni zglob). U zglobovima su moguće i druge kretnje.
Za održavanje zglobne hrskavice nužan je stalan dodir zglobnih ploha (pokret u zglobu), jer se na taj način preko zglobne tekućine omogućava njena prehrana. Uslijed dugotrajnog mirovanja s odvojenim zglobnim tijelima (pa i zglobnim plohama) nastaje degeneracija hrskavice. Osim toga, dolazi i do kvrčenja zglobne čahure, što može voditi stalnom ukočenju. Ako je mirovanje trajno, zglob se potpuno ukoči te nastaje ankiloza - najprije fibrozna (umnožavanje vezivnog tkiva), a poslije i koštana (srasle kosti).
Mišići - Mišićna masa čini gotovo polovicu cjelokupne tjelesne težine: u muškaraca oko 42%, a u žena oko 39%. Mišići tvore aktivni dio sustava za kretanje tj. služe za izvođenje svih pokreta, a obzirom da pokrivaju kostur, sudjeluju i u oblikovanju ljudskoga tijela.
Aktivnost mišića zasniva se na sposobnosti kontrakcije (stezanja), koja nastaje podraživanjem živčanog sustava i traje dok ne prestane taj podražaj, nakon čega se mišić relaksira (opušta). Postoji više oblika mišićne kontrakcije:

  • statička kontrakcija - mišić se ne skraćuje, nego samo raste napetost;
  • dinamička kontrakcija - mišić se skraćuje i time dovodi do gibanja svojih hvatišta, odnosno do pokretanja pojedinih dijelova tijela.

Statička i dinamička kontrakcija najčešće se iskorištavaju u vježbama mišića. Pravilno vježbanje mišića pomaže razvoju tijela, odnosno sustava za kretanje, a uz to dobro razvijeni mišići smanjuju opasnost od ozljeđivanja kostiju i zglobova. Pojačana mišićna aktivnost dovodi do jakog povećanja mišićne mase (hipertrofija), a smanjena aktivnost ili potpuno mirovanje do propadanja (atrofija).

Stranica: [1] 2 3 »