English

Pratite nas na Facebooku

Reumatologija

 ostali članci
  

Prevencija u mladosti, zdrave kosti u starosti

  

Osteopatija - povratak izgubljene ravnoteže

  

Reumatološka ordinacija

svi članci »

Anketa

 
Kako brinete o svojoj kosi, koži i noktima?
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje (proljeće, ljeto) tijekom mjesec dana
uzimam dodatke prehrani jednom godišnje tijekom dva do tri mjeseca
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje tijekom dva do tri mjeseca
oslanjam se samo na svakodnevnu prehranu



» Rezultati
» Ostale ankete

Reumatologija

Artroza - bolest "pravih" zglobova

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Ivo Jajić, dr. med., spec. reumatolog
objavljeno u broju 25 (8/02)

Na nekim zglobovima, kao što su kuk i koljeno, artroza se pogoršava jače, zglobovi postaju jako bolni, a funkcija i pokretljivost otežani

Stranica: [1] 2 3 »

Artroza je bolest koja zahvaća tzv. prave zglobove tj. one koji imaju zglobnu čahuru i sinovijalnu opnu. Degenerativne promjene primarno se javljaju na hrskavici i koštanim dijelovima, uzrokujući stvaranje novih koštanih izdanaka ili izraslina.
Degenerativne promjene zglobova vrlo su učestale. Bolest se javlja podjednako u muškaraca i žena svih rasa i društvenih staleža, a iznad 55. godine života češće u žena. U jednom istraživanju u Engleskoj, artroza je otkrivena čak u 87% žena i 83% muškaraca u dobi od 55. do 64. godine života. Nažalost, utvrđena je i u 10% ispitanika u dobi od 15. do 25. godine.
Premda najčešće zahvaća zglobove koji su najviše opterećeni, može se javiti i na drugim zglobovima. Posebna vrsta artroze je ona koja napada bazalni zglob palca i krajnje zglobove prstiju šake. Artroza prstiju često se javlja obiteljski, obično u žena nakon prestanka menstruacijskog ciklusa, a u muškaraca rijetko i to nakon 50. godine života. Po učestalosti zahvaćenosti slijede zglobovi koljena, kuka i stopala.

Složenost zglobne građe

Kako bismo shvatili patološka zbivanja koja prate artrozu, potrebno je reći nekoliko riječi o građi zgloba, koji ima svoje glavne i pomoćne dijelove.
Glavni dijelovi svakog zgloba su zglobna tijela sa zglobnim plohama, zglobna čahura i zglobna šupljina (slika 1a). Krajevi kostiju sudjeluju u tvorbi zglobnih tijela na kojima se nalaze zglobne plohe - jedna izbočena (konveksna) koja je okrenuta prema drugoj udubljenoj (konkavnoj). Zglobne plohe su redovito prekrivene 3-5 mm debelim slojem hrskavice. Zglobna hrskavica je glatka kako bi osigurala nesmetano klizanje zglobnih ploha, prima potrese i udarce, ublažava ih i štiti zglobna tijela od ozljede.
Zglobna čahura obavija cijeli zglob i rubovima se veže za krajeve koštanih zglobnih tijela. Omeđuje i štiti zglobnu šupljinu i zglobna tijela i vrlo je obilata, omogućavajući slobodno gibanje u zglobu. Sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sloja, od kojih svaki ima različite funkcije. Vanjska, fibrozna opna veže se za pokosnicu na različitoj udaljenosti od ruba zglobnih ploha, dajući čvrstoću i elastičnost. Unutarnja opna je glatka i obavija zglob s unutarnje strane (sinovija). Sadrži sitne krvne žile, a prema zglobu oblikuje sitne resice i nabore.
Zglobna čahura luči bistru zglobnu tekućinu koja vlaži slobodne plohe u zglobu, omogućavajući im gipkost i hrani zglobnu hrskavicu koja nema svoje krvne žile.
Zglobna šupljina je uski prostor između zglobnih ploha, ovijen zglobnom čahurom.

U pomoćne dijelove zgloba ubrajamo zglobne sveze, zglobne jastučiće i zglobne mišiće. U zdravom zglobu odnos zglobnih tijela je stalan te se tako ostvaruje stabilnost koju potpomažu zglobne sveze - tetive i okolno meko tkivo. Gibanje u svim zglobovima nije jednako, a ovisi o obliku i veličini zgloba te rasporedu zglobnih sveza. Najjednostavniji oblik gibanja u zglobu je klizanje, gdje zglobne plohe kližu jedna po drugoj. Takav oblik gibanja nalazimo na spoju kralježnice i zdjelične kosti. Drugi oblik je kružno gibanje (savijanje i opružanje), koje se izvodi oko uzdužne osovine zgloba, može prema unutra i prema van (npr. koljeni zglob). U zglobovima su moguće i druge kretnje.
Za održavanje zglobne hrskavice nužan je stalan dodir zglobnih ploha (pokret u zglobu), jer se na taj način preko zglobne tekućine omogućava njena prehrana. Uslijed dugotrajnog mirovanja s odvojenim zglobnim tijelima (pa i zglobnim plohama) nastaje degeneracija hrskavice. Osim toga, dolazi i do kvrčenja zglobne čahure, što može voditi stalnom ukočenju. Ako je mirovanje trajno, zglob se potpuno ukoči te nastaje ankiloza - najprije fibrozna (umnožavanje vezivnog tkiva), a poslije i koštana (srasle kosti).
Mišići - Mišićna masa čini gotovo polovicu cjelokupne tjelesne težine: u muškaraca oko 42%, a u žena oko 39%. Mišići tvore aktivni dio sustava za kretanje tj. služe za izvođenje svih pokreta, a obzirom da pokrivaju kostur, sudjeluju i u oblikovanju ljudskoga tijela.
Aktivnost mišića zasniva se na sposobnosti kontrakcije (stezanja), koja nastaje podraživanjem živčanog sustava i traje dok ne prestane taj podražaj, nakon čega se mišić relaksira (opušta). Postoji više oblika mišićne kontrakcije:

  • statička kontrakcija - mišić se ne skraćuje, nego samo raste napetost;
  • dinamička kontrakcija - mišić se skraćuje i time dovodi do gibanja svojih hvatišta, odnosno do pokretanja pojedinih dijelova tijela.

Statička i dinamička kontrakcija najčešće se iskorištavaju u vježbama mišića. Pravilno vježbanje mišića pomaže razvoju tijela, odnosno sustava za kretanje, a uz to dobro razvijeni mišići smanjuju opasnost od ozljeđivanja kostiju i zglobova. Pojačana mišićna aktivnost dovodi do jakog povećanja mišićne mase (hipertrofija), a smanjena aktivnost ili potpuno mirovanje do propadanja (atrofija).

Stranica: [1] 2 3 »