Pedijatrija

Mali ljetni izazovi

S djecom čak niti na odmoru nema potpunog opuštanja, jer ne zaboravite da ljeto vrvi mogućom potrebom za vašom intervencijom

Ljeto je godišnje doba u kojem većina roditelja i djece razmišlja o odmoru, bilo u planinama ili na moru. Međutim, ne prolazi svaki puta sve baš onako kako smo zamislili, a roditelj se često puta nađe u situaciji kada je potrebno intervenirati. Možda se zateknete u situaciji gdje će liječnička pomoć biti nedostupna pa donosimo nekoliko osnovnih savjeta za prevenciju najčešćih "ljetnih" problema i kako pomoći djetetu kada se nešto stvarno i dogodi. U nastavku navodimo neke od najčešćih situacija u kojima možete i sami uspješno intervenirati.

Opekline od sunca

Često se roditeljima dojenčadi do navršena četiri mjeseca starosti savjetuje da izbjegavaju direktno izlaganje djeteta sunčevim zrakama. To znači da bi dojenčadi do 4. mjeseca života bili dopušteni tek "kratki izleti" uz more u ranim jutarnjim (do 9 sati) ili kasnim poslijepodnevnim (oko 18 sati) satima. Koža dojenčadi još je vrlo osjetljiva pa utjecaj sunca može dovesti do ozbiljnih kožnih, ali i općih promjena. Nisu preporučjive šetnje u vremenu izvan navedenog niti uz zaštitu suncobranom, jer do djeteta može doprijeti od vode ili pijeska odbijena sunčeva svjetlost. Tek kada dijete navrši godinu dana može mu se dopustiti da slobodno uživa u moru i plaži, ali i tada uz određena pravila. U svakom slučaju valja izbjegavati izlaganje sunčevom zračenju u vremenu od 11 do 15 sati kada sunčeve zrake padaju okomito na zemljinu površinu i mogu izazvati ozbiljna oštećenja epidermisa i organizma općenito. Osim toga, kožu djeteta valja pravilno zaštititi od sunčevog zračenja uporabom sredstava s visokim zaštitnim faktorom koji ublažavaju djelovanje UVA, UVB i infracrvenog zračenja. Svakako valja pripaziti da je dijete prikladno odjeveno, najbolje u laganu pamučnu odjeću svijetlih boja (bijela, pastelne). Glavu djeteta valja zaštititi šeširićem ili prikladnim pokrivalom za glavu.
Opekline od sunca, kao i opekline drugih uzroka, imaju karakteristične simptome ovisno o jačini zahvaćenosti kože. Ako se radi o pojačanom crvenilu kože praćenom pečenjem i bolnom osjetljivošću na dodir, kožu zahvaćenog dijela tijela treba ostaviti "otvorenom" te povremeno stavljati hladne obloge kako bi se omogućilo hlađenje. Pomažu i sredstva za hlađenje kože koja se mogu nabaviti u ljekarnama. U takvim slučajevima često se savjetuje primjena jestivog ulja, margarina ili jogurta, ali suvremeni stavovi ne podržavaju takav pristup. Naime, navedena sredstva u trenutku primjene trenutno rashlade kožu, ali vrlo brzo zatvaraju pore pa koža teže diše i oporavak dulje traje. Ako se radi o opeklinama koje su praćene pojavom većih mjehurića, posebno mutnog i gnojnog sadržaja, valja zatražiti pomoć liječnika.

Dehidracija

Uzroci dehidracije su brojni - od uobičajenih koji nastaju zbog neprikladnog unosa tekućine u organizam, do ozbiljnih patoloških stanja. Roditelj treba znati koliko je tekućine dnevno potrebno dati djetetu kako bi se održalo normalno funkcioniranje organizma. Što je organizam djeteta mlađi, to su metabolički procesi brži pa dijete dnevno mora dobiti količinu vode koja iznosi 10-15% njegove tjelesne težine. Ako uz to gubi tjelesnu tekućinu zbog povišene temperature, proljeva ili povraćanja, dnevna potreba za vodom se povećava. Na primjer, za svaki stupanj povišenja tjelesne temperature treba dodatno unijeti 10 g vode na kg tjelesne težine.

Djetetu koje se hrani isključivo na prsima (prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije do 6. mjeseca života) nije potrebno dodavati tekućinu, jer majčino mlijeko sadrži dovoljno vode. Za razliku od kravljeg mlijeka koje ima jednaku količinu vode kao majčino, majčino mlijeko ima oko tri i pol puta manje natrija, ali upravo onoliko koliko dojenčetu treba pa ne opterećuje bubreg. U kravljem mlijeku ima i previše bjelančevina koje nisu primjerene razvoju dojenčeta - organizam djeteta ih ne može iskoristiti pa ih izlučuje putem bubrega. Dojenčetu na umjetnoj prehrani treba dodati više vode kako bi se izlučili nepotrebni minerali i produkti metabolizma.
Protiv žeđi najbolje je ponuditi vodu. U dojenačkoj dobi to bi trebala biti prokuhana i ohlađena voda iz vodovoda ili prirodna kupovna voda pakirana u bocama. Djetetu se može ponuditi i blago zaslađeni voćni čaj uz dodatak limuna. Voćni sokovi nisu zamjena za vodu, jer zbog visokog sadržaja šećera izazivaju suprotan učinak tj. žeđ.

Ubodi insekata

Djeca su vrlo često izložena ubodima raznih insekata, najčešće komaraca ili drugih bezazlenih insekata. Srećom, rijetko se događaju ubodi otrovnih insekata, primjerice crne udovice ili ugrizi otrovnih životinja, škorpiona ili zmija otrovnica. Neka djeca su vrlo otporna na ubode insekata i nakon prolaznog svrbeža odmah po ubodu više nemaju nikakvih simptoma. Međutim, neka djeca na mjestu uboda razvijaju veća ili manja otvrdnuća pa valja primijeniti hladan oblog sa svrhom smanjenja svrbeža i otekline. Ukoliko se radi o djetetu posebno osjetljivom na ubode insekata, a koje je prije razvijalo slične simptome ili je dijete opterećeno dosadašnjom alergološkom anamnezom, dok traju simptome može se primijeniti neki antihistaminik, ovisno o dobi djeteta u obliku tableta ili sirupa. Ako je uslijed uboda dijete počelo razvijati simptome anafilaktičkog šoka (otežano disanje, hladan znoj, otežan kontakt s djetetom, generalizirani osip, otok usana i vjeđa), valja se odmah uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu. U djece se anafilaktičke reakcije najčešće događaju nakon uboda pčele ili ose, rjeđe nekih vrsta pauka. U slučaju uboda ili ugriza otrovnih životinja, odmah valja zatražiti liječničku pomoć, u sklopu koje se uz opće mjere liječenja primjenjuje i specifični serum.