Pedijatrija

Mali ljetni izazovi

S djecom čak niti na odmoru nema potpunog opuštanja, jer ne zaboravite da ljeto vrvi mogućom potrebom za vašom intervencijom

Sportske ozljede

Tijekom ljetnog odmora veliki broj djece počinje se intenzivnije baviti tjelesnim aktivnostima. Bez obzira radi li se o djeci koja se pripremaju za vrhunske sportove ili su rekreativci, važno je da postupno i kontrolirano dolaze do određenog stupnja treniranosti, razvijajući pri tome svoje sposobnosti na ispravan način. Za razliku od profesionalnih sportaša, rekreativci često ne znaju postaviti granicu tjelesnog napora do kojeg se smiju podvrgnuti, a niti procijeniti intenzitet i učestalost treninga koji provode. Prije svakog treninga ili intenzivnijeg bavljenja sportom potrebna je odgovarajuća priprema, što se postiže dobrim zagrijavanjem mišića prije početka tjelesne aktivnosti. U slučaju akutne sportske ozljede, unutar prvih 48 sati je potrebno mirovanje, podizanje ozlijeđenog dijela tijela, primjena hladnog obloga, leda ili sredstva za hlađenje i to više puta tijekom dana i noći kako bi se smanjili bol i oteklina. Ako se unatoč primjenjenim mjerama stanje ne popravlja ili se pojačavaju bol, oteklina i nepokretnost, svakako valja potražiti pomoć liječnika.

Trovanje hranom

Mučnina, povraćanje i proljev najčešći su simptomi trovanja hranom, a može se javiti i povišenje tjelesne temperature. Proljev može trajati nekoliko dana, javljati se s učestalošću od jednom do 20 i više puta dnevno, može ali i ne mora biti praćen povišenjem tjelesne temperature. Ukoliko se javi u novorođenčadi, dojenčadi ili male djece, predstavlja vrlo ozbiljan simptom kojem uvijek valja pridati dostojnu pažnju, jer su mala djeca vrlo sklona zbog proljeva izgubiti tekućinu i elektrolite, što dovodi do dehidracije i znatnog poremećaja općeg stanja.

Djetetu koje ima proljev u kućnim uvjetima valja davati oralnu rehidracijsku otopinu (komercijalni pripravak može se nabaviti u ljekarnama pod nazivom Rehidromix ili Nelit te Hipp ORS 200), a nakon 6-8 sati nastaviti uobičajenu ishranu. Valja naglasiti da je današnji stav o prehrani kod proljeva znatno promijenjen u odnosu na prethodne, kada se dijete podvrgavalo strogim dijetetskim mjerama. Ovo se posebno odnosi na djecu koja se hrane majčinim mlijekom i kojoj se kod proljeva uz primjenu oralne rehidracijske otopine savjetuje nastavak dojenja. Za djecu koja su na drugoj prehrani se u slučaju proljeva, koje je obično praćeno i povraćanjem, preporuča uz oralnu rehidracijsku otopinu nakon 6-8 sati nastaviti uobičajenu, ali lakšu prehranu.
Ukoliko se uz primjenu oralne rehidracijske otopine i gore navedenih mjera tijekom nekoliko sati stanje djeteta ne normalizira, ako se broj stolica povećava, ako u stolici ima sluzi ili krvi, ako je stolica promijenjene boje, ako dijete razvije povraćanje i poremećaj općeg stanja, svakako se valja uputiti liječniku.

Kako bi se izbjeglo trovanje hranom, koje se češće razvija tijekom toplih mjeseci, valja paziti na prehrambenu ispravnost namirnica. Hranu valja dobro termički obraditi, što se posebno odnosi na jaja, meso, mlijeko i njihove prerađevine, koji zbog zagrijavanja na ljetnim vrućinama predstavljaju idealna hranilišta za razne mikroorganizme. Hrana se ne bi smjela podgrijavati, već uvijek svježe pripremati, posebno za dojenčad. Ostatke nepokvarljive hrane trebalo bi pohraniti u hladnjak. Valja paziti i na čistoću pribora za jelo, posebno bočica za prehranu dojenčadi.

Povišena tjelesna temperatura

To je najčešći simptom kojim obično započinje veliki broj akutnih stanja i bolesti i zbog kojeg obično vodite dijete liječniku. Ona je znak da se organizam "bori" protiv uzročnika bolesti i do određene granice predstavlja pozitivan odgovor organizma na podražaj uzročnikom bolesti. Valja naglasiti da roditelj treba poznavati fizikalne mjere snižavanja povišene tjelesne temperature (kupke, oblozi, rehidracija) koje valja primijeniti čim tjelesna temperatura počinje rasti iznad 38ĽC. U tome valja biti uporan i nekoliko puta pokušavati raznim kombinacijama postupaka. Ne uspije li se na ovaj način sniziti povišena tjelesna temperatura, djetetu valja dati lijek za snižavanje povišene tjelesne temperature na bazi paracetamola ili u slučaju preosjetljivosti neke druge medikamente, što je rjeđe. U dojenčadi i male djece najbolje je primijeniti čepić, u veće djece sirup, a školska djece mogu uzeti i tablete. Uz pomoć prije navedenih fizikalnih mjera liječenja i medikamentozne terapije u najvećem broju slučajeva dolazi do pada povišene tjelesne temperature. Međutim, i nakon toga dijete treba dalje pratiti s obzirom na mogući razvoj drugih simptoma.

Ako se uz povišenu tjelesnu temperaturu pojave proljev, povraćanje, uporan kašalj, osip, jače lupanje srca, zaduha, grčevi cijelog tijela ili pojedinih dijelova tijela, pečenje kod mokrenja, bol u trbuhu ili leđima, glavobolja, poremećaj svijesti, zimica i tresavica, cijanoza (plavičaste okrajine) ili pretjerano bljedilo, poremećaj vida i slično, svakako treba posjetiti liječnika koji će procijeniti potrebu primjene daljnjih metoda liječenja. Treba napomenuti da se u slučaju povišenja tjelesne temperature većeg od 38ˇC već kod kuće da neki lijek za snižavanje povišene temperature.