Prvih 20 godina života odlučuje
Životni stil tijekom prvih dva desetljeća važniji je prognostički čimbenik u procjeni rizika za obolijevanje od malignih bolesti od genetske sklonosti, proizlazi iz švedskih studija dviju useljeničkih generacija.
Proučavanjem podataka o 600.000 useljenika koji su u Švedsku doselili u dobi od dvadesetak godina i ondje osnovali obitelji nisu uočene značajne razlike u riziku od malignih bolesti u odnosu na populaciju u domovini useljenika. Međutim, već druga generacija rođena u Švedskoj izjednačila se u rizicima za rak s ostalim stanovnicima te zemlje, pokazala je studija u koju je uključeno daljnjih 600.000 ispitanika podrijetlom uglavnom iz Europe i Sjeverne Amerike.
- Postoje jasne internacionalne razlike rizika za maligne bolesti. One, međutim, nestaju već u drugoj generaciji te su utjecaji okoliša očito značajni rizični čimbenik - zaključuje prof. Kari Hemminki s Karolinska instituta.
Za neke maligne bolesti lako je objašnjiva drugačija incidencija (učestalost) u drugoj generaciji doseljenika: primjerice, karcinom bronha javlja se u drugoj generaciji rjeđe zbog manje proširene navike pušenja cigareta u Švedskoj nego u zemljama iz kojih doseljenici potječu. Nasuprot tome, kolorektalni karcinom je učestaliji, najvjerojatnije zbog loših prehrambenih navika Šveđana - usoljene hrane i manjka vitamina.
Nadalje, tamnoputa djeca doseljenika pokazuju sklonost obolijevanju od raka kože jednaku njihovim vršnjacima u novoj domovini, vjerojatno zbog prekomjernog periodičnog izlaganja suncu, dok njihovi roditelji, pripadnici prve generacije, ne pokazuju povećani rizik.
- Ako je prvih dvadeset godina toliko važno za određivanje rizika od malignih bolesti, mjere sprječavanja bi trebalo poduzimati u tom razdoblju, a ne kasnije, kako je uobičajeno - dodaje prof. Hemminki.
Preuzeto: Medix - specijalizirani medicinski dvomjesečnik, broj 41/42, svibanj 2002.
|
