Dermatologija

Sunčanje s oprezom

Ultraljubičaste zrake prodiru duboko u kožu pa prije detaljnijeg razmatranja njihova učinka valja istaknuti važnost preventive

Trend sunčanja, koji traje od dvadesetih godina prošlog stoljeća, vjerojatno je potaknut popularizacijom rekreacije i sporta. Blijeda put dotad se smatrala karakterističnom za osobe više društvene klase.
Preplanuo izgled danas nije samo atraktivan nego ga mnogi smatraju zdravim, što je vjerojatno posljedica dugotrajne medijske kampanje. Međutim, samo je jedan pozitivan učinak sunčevih zraka na organizam, a to je poticanje sinteze vitamina D u koži. A za to je dovoljno već i zubato zimsko sunce. Svi se ostali učinci sunčanja sa zdravstvenog strajališta smatraju štetnim, barem kada je riječ o bijeloj rasi, koja je tijekom evolucije uglavnom izgubila biološku zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja. Nasljedna razlika u rasama prije svega je odraz pigmentacije kože. Crna rasa od rođenja ima svojevrstan biološki štit od ultraljubičastih (UV) zraka sunca u obliku gustih naslaga pigmentnih zrnaca koja proizvode posebne stanice u koži - melanociti. Takvih je specijaliziranih stanica u koži bijelaca već u trenutku rođenja daleko manje, pa je manja i zaštita kože od UV zračenja. Da stvar bude gora, njihov broj progresivno opada nakon djetinjstva (svakih deset godina za približno 10 do 20 posto). Ionako nedostatna prirodna zaštita kože starenjem, dakle, biva još slabija. Paralelno stari i koža, što se ponajprije ogleda u njezinu stanjivanju.

Starenje kože ima nekoliko tipičnih bioloških dimenzija, u kojima se isprepliću nasljedni čimbenici i utjecaji iz okoline. U tom neumitnom procesu izlaganje kože sunčevim zrakama štetna je navika. Općenito govoreći, cilj mi je obeshrabriti sve one koji bi željeli namjernim izlaganjem tijela suncu (ili na umjetan način u solarijima) postići kratkoročan učinak preplanulog tena. Svaka ljetna epizoda dugoročno je vrlo štetna za kožu, pri čemu treba istaknuti da se ubrzano starenje kože ubraja među blaže posljedice.
Osim izbjegavanja ljetnog sunca, jedina je preventiva masovno upotrebljavati moderna zaštitna sredstva koja sunčanje čine manje štetnim jer odbijaju velik dio ultraljubičastih zraka prije nego što prodru u dublje slojeve kože. Iz perspektive javnog zdravstva, kad se govori o programu zaštite cjelokupnog stanovništva od neželjenih učinaka sunčanja, uvijek se kao uzor ističe Australija, gdje je klima blaga pa se praktično cijele godine može biti na plažama. Zahvaljujući sustavnoj medijskoj kampanji posljednjih desetljeća i masovnoj uporabi suvremenih sredstava za zaštitu od sunca, tamošnji javnozdravstveni pokazatelji govore o padu zloćudnih bolesti kože u svim dobnim skupinama.
Kako je Hrvatska dijelom i mediteranska država s velikim brojem sunčanih sati tijekom godine, taj je problem u nas uvijek aktualan.

Ispreplitanje naslijeđa i utjecaja iz okoliša

Stanje kože, kose i tjelesna silueta uglavnom su krivci koji katkad nameću zaključak da je riječ o starijoj osobi nego što jest. Kad se govori o starenju kože, važno je istaknuti da je velik dio tog procesa određen biološkim naslijeđem i predstavlja odraz kronološke dobi pojedinca. Starenjem se progresivno stanjuje koža, osobito dermis i potkožno tkivo, iza čega stoje uglavnom hormonalne mijene tipične za stariju dob. Pojava bora većim je dijelom, pak, posljedica djelovanja okolnih čimbenika na kožu. Neizbježna gravitacija imat će utjecaja na obješenost kože nekih dijelova lica i tijela. Dugogodišnja aktivnost pojedinih mišićnih skupina ostavit će traga u vidu tipičnih dubljih brazdi kože (npr. izraz lica). Iz terapijske perspektive, navedene odrednice starenja kože predstavljaju neizbježan dio starenja organizma u cjelini i nezahvalno su poglavlje za estetske ili korektivne zahvate jer su očekivanja sredovječnih osoba velika, a mogućnosti operativne korekcije male.
Utjecaji iz okoline također su odgovorni za starenje kože, ali su njihovi učinci više difuzne prirode i manje vidljivi nevještu oku. Oni uglavnom ubrzavaju opisani proces ăprirodnog" starenja kože samo na određenim površinama tijela izazivajući površinske bore, poremećaj pigmentacije kože ili promjene njezine prokrvljenosti. Nedvojbeno je da ultraljubičasto (UV) zračenje zauzima prvo mjesto na listi nepoželjnih utjecaja na kožu. Uglavnom je riječ o UV zrakama iz prirodnog izvora (sunce), ali u moderno doba i iz drugih umjetnih izvora (npr. umjetni solariji, neka radna mjesta u industriji itd.).
Posebice neugodan učinak na kožu (i oči) ima dugotrajna izloženost suncu (ili takvim svjetlosnim izvorima) i tada govorimo o kroničnim oštećenjima kože (foto starenje). U tu skupinu štetnih utjecaja iz okoline ubrajamo i pušenje te neke druge atmosferske čimbenike (npr. vjetar ili radna atmosfera zasićena nekim kemijskim parama).