Čiste ruke - pola zdravlja
Ispravna tehnika pranja ruku smanjuje i uništava uzročnike zaraznih bolesti, kako u djece tako u odraslih, a jednostavno se nauči
Koliko u vremenu kada smo sa svih strana doslovce bombardirani različitim reklamama o prednostima kozmetičih sredstava uopće razmišljamo o običnome, ali redovitom pranju ruku. Pranje ruku od iznimne je važnosti u prevenciji mnogih bolesti, posebice ako se učini na ispravan način. Ispravna tehnika pranja ruku jednostavna je za naučiti, a istodobno smanjuje i uništava uzročnike zaraznih bolesti, kako u djece tako u odraslih.
Općenito rečeno, zaraziti se možemo:
-
onečišćenom vodom i hranom
-
kapljicama koje se šire kašljanjem i /ili kihanjem i/ili ispuhivanjem nosa
-
nečistim rukama
-
kontaktom s tjelesnim sekretom bolesne osobe
-
zagađenim predmetima.
Kada već govorimo o nečemu, u današnje vrijeme naizgled tako banalnom kao što je pranje ruku, valja, među ostalim, upozoriti na alarmantan podatak da čak jedna od tri osobe nakon odlaska u WC ne opere ruke! A vjerojatno ne treba ni spominjati koliko rizika zaraze za sobom povlači takva nepromišljenost. Je li to odraz životnog stila, općenite nebrige za sebe i okolinu ili jednostavno neznanja, unatoč vremenu u kojem živimo, protoku i dostupnosti svih mogućih informacija?
Bolesti čije se širenje može spriječiti pranjem ruku:
- Bolesti koje se šire fekalno-oralnim načinom: to su one koje izazivaju bakterije (salmonele, šigele), enterovirusi i slično, a uzrokuju povišenje temperature, bolove u trbuhu, smetnje s probavom i proljeve. Zaraza se širi zbog loše higijene i neredovita pranja ruku, osobito prije i nakon odlaska na WC.
- Bolesti koje se šire indirektno u kontaktu sa sekretom iz dišnog sustava: poput gripe, bakterijske i virusne upale dišnog sustava i slično. Uzročnik bolesti nalazi se u slini, iskašljaju i nosnom sekretu, a pri kašljanju, kihanju i ispuhivanju nosa kapljice se šire po okolini ili rukama, posebno ako ne koristimo papirnate ubruse.
- Bolesti koje se šire kada se ruke onečiste mokraćom, slinom ili nekim drugim tjelesnim sekretom: uglavnom su to virusne bolesti kao što su infektivna mononukleoza, neke bakterijske bolesti uzrokovane stafilokokom, citomegalovirusom i dr. Osoba se zarazi direktno u kontaktu s bolesnom osobom ili indirektno ako dira zagađenu hranu i/ili predmete (igračke).
Bolesti koje se prenose nečistim rukama:
-
prehlada
-
meningitis
-
bronhiolitis
-
gripa
-
zarazna žutica
-
crijevne zarazne bolesti
Neki će ponoviti, a neki tek naučiti...
-
Ruke treba prati u toploj vodi jer topla voda bolje uništava uzročnike zaraze od hladne.
-
Sapun treba koristiti najmanje 10-15 sekundi.
-
Ne zaboraviti dobro oprati područja između prstiju, ispod noktiju i ispod nakita jer se tu mikroorganizmi vrlo rado zadržavaju i skupljaju u velikom broju.
-
Nakon ispiranja ruke treba dobro posušiti čistim ručnikom ili još bolje papirnatim.
Pri odabiru sapuna važno je da se dobro pjeni jer mjehurići stvaraju negativan tlak koji izbacuje nakupljenu nečistoću i mikroorganizme s kože. Nakon pranja sa sapuna treba isprati nečistoću i odložiti ga u čistu i suhu posudicu. Zato je praktičnije i higijenski ispravnije prati ruke tekućim sapunom. Nikad se ne smiju miješati dvije ili više vrsta tekućeg sapuna u istoj posudi jer može doći do alergijske reakcije. Prije punjenja tekućeg sapuna u spremnik ostatke treba dobro isprati tekućom toplom vodom, pažljivo birajući mjesto na koje se odlaže raspršivač da se ne bi dodatno onečistio i zagadio novi tekući sapun kojim će se dalje prati ruke. Ako se ruke peru u javnim prostorijama, vodu treba zatvoriti papirnatim ubrusom kojim ste prethodno brisali ruke. Morate li često prati ruke, koristite blage neutralne sapune kako biste spriječili nastajanje pukotina na koži i ne zaboravite nanijeti zaštitnu kremu za ruke.
Kada treba prati ruke?
- uvijek prije jela i kuhanja
- prije i poslije odlaska na WC
- poslije čišćenja i spremanja u kući
- poslije diranja životinja, uključujući i kućne ljubimce
- poslije posjeta bolnici, zdravstvenoj ustanovi ili bolesnoj osobi
- nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja
- čim uđete u kuću nakon igranja, boravka u vrtu, parku, šetnje s psom, kupnje i slično.
Ne kaže se uzalud da je čistoća pola zdravlja. Zato, ne zaboravite da će vas nekoliko sekundi pranja ruku poštedjeti različitih bolesti, bolnih pretraga i dugotrajna boravka kod liječnika.
Neučinkoviti antibakterijski sapuni
Izvor: Hina, 5. ožujka 2004.
Antibakterijski sapuni ne pružaju zaštitu od lakših bolesti koju očekuju potrošači, pokazala je najnovija studija o njihovoj učinkovitosti.
Istraživači sa Sveučilišta Columbia podijelili su antibakterijska sredstva za čišćenje u 120 obitelji u New Yorku, nadzirući ih potom gotovo cijelu godinu. Utvrdili su kako je u tim obiteljima zabilježen približno jednak broj prehlada, grlobolja i povišenih temperatura kao i u drugoj, kontrolnoj skupini koja je dobila obične sapune i deterdžente.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine pokazalo je da ti proizvodi ne smanjuju rizik pojave simptoma virusnih infekcija koje su najčešći uzrok prehlada, kašlja i bolova u trbuhu. Voditeljica istraživanja Elaine Larson kaže da rezultati neće iznenaditi liječnike jer bi testirani proizvodi trebali uništavati bakterije, a ne viruse.
No, prosječnom potrošaču to ne mora biti tako jasno, napominje. ăLjudi misle da će, koriste li se antibakterijskim sapunom, biti zaštićeni od svih vrsta infekcija", kaže E. Larson. ăPokazalo se da takav sapun ne nudi mnogo više od običnih."
Istraživanje ne govori o tome jesu li sapuni djelotvorni u smanjivanju bakterijskih infekcija.
Glasnogovornik Udruge proizvođača sapuna i deterdženata Brian Sansoni tvrdi, pak, kako nije bilo pošteno od istraživača testirati antibakterijske proizvode na sposobnost zaštite od virusa jer im to i nije namjena. "Važno je upamtiti da proizvodi koji su testirani nisu ni preporučeni kao antivirusna zaštita", ističe.
Sansoni kaže da potrošači ne smiju pogrešno misliti da istraživanje sugerira kako su antibakterijski sapuni bezvrijedni. Prema njegovim riječima, druge studije pokazuju da antibakterijski sapuni i proizvodi za čišćenje u kućanstvu učinkovito uništavaju organizme koji uzrokuju različite vrste bolesti, uključujući infekcije kože ili trovanje hranom.
Ipak, sve veća uporaba antibakterijskih sapuna u kući zabrinjava neke znanstvenike koji se boje da bi njihova raširena uporaba mogla dovesti do razvoja mikroorganizama otpornih na antibiotike koje će biti sve teže ubiti.
U istraživanju je sudjelovalo 1178 osoba iz siromašne četvrti na Manhattanu u kojoj uglavnom žive Hispanoamerikanci.
|
