Rizična trudnoća stvarnost ili rezultat medicinskih dostignuća
Podijeli
Spoznaje o najčešćim komplikacijama u trudnoći predstavljaju osnovu na temelju koje porodničari prestaju biti kroničari tragičnih ishoda
Otkrivanje mogućih komplikacija
Antenatalna zaštita obuhvaća sve djelatnosti usmjerene na nadzor trudnoće i otkrivanje mogućih komplikacija. Svaka trudnica morala bi se javiti na pregled ginekologu nedugo po izostanku menstruacije radi potvrde postojanja trudnoće, a sav daljnji postupak nadzora ovisi o procjeni radi li se o normalnoj trudnoći ili trudnoći opterećenoj nekim od navedenih rizika. Antenatalna zaštita podrazumijeva trudničke, odnosno ginekološke preglede, ultrazvučne preglede i laboratorijsku obradu. O broju i namjeni ultrazvučnih pregleda pisali smo u jednom od prethodnih brojeva pa to nećemo sada ponavljati. Što se tiče trudničkih pregleda, odnosno posjeta trudničkoj ambulanti, trebalo bi ih biti barem devet, što zapravo znači trudnički pregled jednom mjesečno. Naravno, prvi pregled će biti možda tek u drugom ili trećem mjesecu trudnoće, ali će zato potkraj trudnoće (iza 36. tjedna) pregledi biti raspoređeni na svakih 7-14 dana. Neovisno o navedenim trudničkim pregledima, valjalo bi obaviti i tri ultrazvučna pregleda (između 10. i 12. tjedna; između 18. i 20. tjedna te između 32. i 36. tjedna).
Važno je upamtiti da posjet trudničkoj ambulanti ne znači samo ginekološki pregled. Ponekad će sam ginekološki pregled biti i najmanje važan dio trudničkog pregleda. Sastavni dio svakog posjeta trudničkoj ambulanti mora biti kontrola krvnog tlaka, brza analiza mokraće tzv. test-trakom radi otkrivanja bjelančevina ili šećera u mokraći, kontrola tjelesne težine, a tek potom i pregled. Pregled trudnice podrazumijeva vanjski i unutarnji pregled. Vanjski pregled obuhvaća procjenu veličine maternice, veličine i položaja djeteta, izgleda zdjelice te slušanje otkucaja djetetova srca slušalicom ili ultrazvukom. Unutarnji pregled uključuje kontrolu papa-testa na početku trudnoće (ako nedavno već nije učinjen), pregled otvorenosti grlića maternice, a kasnije i određivanje unutarnjih mjera zdjelice te ocjenu položaja glavice ili zatka u odnosu na zdjelicu i porođajni kanal.
Ako govorimo o nadzoru rizičnih trudnoća, pri ginekološkom pregledu važno je pravodobno otkriti infekcije grlića maternice koje mogu biti uzročni čimbenik za širenje infekcije na unutrašnjost maternice i nastanak prijevremenog porođaja. Sindrom prijevremenog porođaja je najčešći oblik patološke trudnoće. Javlja se s učestalošću do 10% u sveukupnom broju trudnoća, a u preko 50% slučajeva je izravni uzrok prijevremenog porođaja širenje infekcije iz područja rodnice i grlića maternice na gornje i unutarnje dijelove maternice, posteljicu i plodove ovoje. Posljedice takve teške infekcije (korioamnionitis) su prijevremeni početak trudova, prsnuće vodenjaka, prijevremeni porođaj i nezrelo dijete niske porođajne težine.
Kako spriječiti ovakve nedaće? Tijekom trudničkih kontrola valja obratiti pozornost na količinu, izgled i mikroskopski izgled rodničkog iscjetka, analizirati stupanj kiselosti rodnice (pH faktor) kao mjerilo lokalne obrambene sposobnosti protiv infekcije ili pak učiniti mikrobiološku analizu sluzi iz grlića maternice (cervikalni brisevi). Na taj način možemo otkriti postojanje bakterijskih uzročnika koji mogu biti odgovorni za kasniji razvoj težih infekcija (E. coli, Proteus mirabilis, Klebsiella, Beta-hemolitički streptokok, Chlamidia, Mycoplasma ).
Laboratorijski nalazi koje bi valjalo učiniti na početku trudnoće, a po potrebi prekontrolirati i kasnije, su krvna slika, analiza mokraće, po potrebi i urinokultura, kontrola šećera u krvi, a iznimno i testovi bubrežne funkcije te testovi zgrušavanja krvi.
Pred sam porođaj, u posljednjih mjesec dana trudnoće, dakle u razdoblju između 36. i 40. tjedna trudnoće, valja obratiti pažnju na redovitost djetetovih pokreta, u trudničkoj ambulanti bi valjalo snimiti i kardiotokografski zapis (CTG), a po potrebi učiniti i amnioskopiju (ASC-pregled izgleda i zamućenosti plodove vode).
Ovo je samo kratki prikaz načina kako pravodobno prepoznati poremećenu trudnoću, koji su najčešći čimbenici rizika i koji su najčešći poremećaji koji trudnoću pretvaraju u bolest, a trudnicu u pacijenta. Na sreću, najveći dio trudnoća prolazi bez komplikacija i završava normalnim porođajem pa neka nam to bude motiv za "pozitivnu" populacijsku politiku.
|
