Nutricionizam

Genetički preinačena hrana - kontroverze, strah i zbunjenost

Hrana zasad prisutna na tržištu odobrena je na osnovi ispitivanja i malo je vjerojatno da predstavlja ozbiljniji rizik za zdravlje čovjeka

Pitanje proizvodnje odgovarajuće količine nutritivno vrijedne i sigurne hrane nastoji se riješiti tehnološkim dimenzijama. U tom kontekstu dolazi do razvoja biotehnologije i genetičkog inženjerstva.
Biološki imperativi, proizvodnja nutritivno vrijedne i sigurne hrane te humanitarno pitanje glavni su pokretači nastojanja da se postigne ravnomjerna distribucija hrane na svjetsku populaciju. Sustavi proizvodnje hrane stoga su pred velikim izazovom kako zadovoljiti sadašnje i buduće potrebe za hranom, i to u svjetlu eksponencijalnog rasta svjetske populacije i sve većih životnih očekivanja, kada je jasno da su izvori hrane poprilično ograničeni.

Biotehnologija i genetičko inženjerstvo

Pitanje proizvodnje odgovarajuće količine nutritivno vrijedne i sigurne hrane nastoji se riješiti tehnološkim dimenzijama. U tom kontekstu dolazi i do razvoja biotehnologije i genetičkog inženjerstva.
Biotehnologija je primjena biljnih i životinjskih stanica, mikroba i njihovih proizvoda u proizvodnji tvari korisnih čovječanstvu. Biotehnološke metode proizvodnje koriste se već desetljećima kako bi se povisio prinos i dobile vrste sa željenim karakteristikama. Razlika u novijim biotehnološkim metodama je primjena genetičkog inženjerstva uz konvencionalno križanje vrsta.
Genetičko inženjerstvo uključuje tehnologiju rekombinantne DNA kako bi se geni prenijeli iz jednog organizma u drugi. Geni se prenose iz jednog organizma, primjerice bakterije, u potpuno drukčiji organizam, primjerice biljku.
Primjenom biotehnoloških metoda proizvode se biljni materijali s poboljšanim sastavom, funkcionalnim karakteristikama ili organoleptičkim svojstvima. Razvijaju se biljke otporne na bolesti, uvjete okoliša te određene herbicide ili pesticide. Najčešće manipulirane biljne vrste su soja, kukuruz, rajčica, krumpir, pšenica, riža, pamuk i canola. U svjetskim razmjerima polovica ukupne količine soje i trećina ukupne količine kukuruza je transgenična. U SAD-u 30 do 50 posto soje je transgenično, a dvije trećine procesirane hrane sadrži transgeničke sastojke.
U počecima biotehnološke proizvodnje nastojale su se dobiti vrste otporne na insekte, herbicide i bolesti te razne klimatske uvjete. Danas je biotehnologija usmjerena na dobrobit potrošača i nastoji razviti hranu s poboljšanim okusom, nutritivnom vrijednošću, duljim vremenom uskladištenja te smanjenom toksičnošću.

Nekoliko priča iz svijeta GM hrane

Svinje s genom iz špinata - Japanski znanstvenici ugradili su gen iz špinata u svinju i pritom tvrdili da su prvi tim znanstvenika koji je uspješno "preselio" gene iz biljke u životinju. Cilj pothvata bio je dobivanje svinjskog mesa koje sadrži 20 posto manje zasićenih masti od konvencionalnoga svinjskog mesa. Gen pod nazivom FAD2 koji je uspješno implementiran u genom svinje odgovoran je za pretvorbu zasićenih masti u nezasićenu linolensku kiselinu. Poznato je da nutricionisti i liječnici zaziru od uključivanja svinjetine u jelovnike zbog visokog udjela zasićenih masnoća, a upotrebom genetičkog inženjerstva pokušalo se dobiti meso s poboljšanim karakteristikama.

Rajčica obogaćena beta-karotenom i likopenom - Europski znanstvenici kreirali su rajčicu obogaćenu beta-karotenom i likopenom u nadi da će vremenom pomoći u prevenciji nekih malignih i srčanih bolesti.
Genetički modificirana rajčica imala je četiri puta više beta-karotena i dva puta više likopena u odnosu na prirodno uzgojenu rajčicu. Okus joj je bio identičan prirodnoj rajčici, no imala je izrazito crvenu boju.
Beta-karoten i likopen su antioksidansi koji štite organizam od nakupljanja slobodnih radikala koji mogu utjecati na razvoj srčanih i malignih bolesti.
Tim stručnjaka koji je radio na kreiranju rajčice obogaćene nutrijentima ističe kako su geni implementirani u rajčicu geni koje ljudi ionako već unose te da stoga nema sumnje u sigurnost tog proizvoda.

Zlatna riža - Riža uzgojena konvencionalnim načinima siromašna je vitaminom A i željezom. Biotehnologija se može primijeniti kako bi se genskom manipulacijom povisio sadržaj vitamina A i željeza. Zbog potencijalne toksičnosti i teratogenosti vitamina A riža je genetički preinačena kako bi sadržavala veće količine beta-karotena. U genom riže unesena su četiri nova gena koji kodiraju proteine potrebne za sintezu beta-karotena: dva iz cvijeta narcisa i dva iz bakterije Erwinia uredovora. Takva riža se zbog žute boje još naziva i "zlatna riža". Približno 300 g kuhane riže sadrži preporučenu dnevnu dozu vitamina A.

Genetički preinačeni kukuruz i pamuk · opasnost za leptire - U Sjedinjenim Državama gen bakterije Bacillus thuringiensis, koja djeluje kao pesticid, korišten je u procesu proizvodnje genetički modificiranog pamuka i kukuruza. Cilj je bio poizvodnja usjeva otpornih na različite nametnike, odnosno smanjenje gubitaka proizvodnje.
U blizini plantaža genetički modificiranog kukuruza i pamuka znanstvenici su postavili posude s biljkama kako bi stimulirali procese koji se inače događaju u okolini pantaža. Polen s genetički modificiranih usjeva nanesen je na obližnje biljke, uključujući i one kojima se hrane bezopasni insekti, primjerice leptiri. Prema tvrdnjama nekih znanstvenika, postoji opasnost da će leptiri koji se hrane biljkama iz okoline plantaža s genetički modificiranim usjevima, čak i ako su biljke od plantaža udaljene i do deset metara, biti ugroženi te da će se povećati njihovo ugibanje ili migracije.