Nutricionizam

Genetički preinačena hrana - kontroverze, strah i zbunjenost

Hrana zasad prisutna na tržištu odobrena je na osnovi ispitivanja i malo je vjerojatno da predstavlja ozbiljniji rizik za zdravlje čovjeka

Potencijalne dobrobiti i rizici

Brojne rasprave vode se o razvoju i uporabi moderne biotehnologije, a posebice o sigurnosti genetički preinačene hrane. Tehnologija  rekombinantne DNA implicira brojna pitanja, prije svega etička, socio-ekonomska, pitanja sigurnosti hrane i okoliša te neškodljivosti za ljudsko zdravlje. Dobrobiti za ljudsko zdravlje, jednako kao i rizici, mogu se podijeliti u četiri kategorije:

Dobrobiti:

• povećanje sigurnosti hrane
• poboljšanje nutritivnog sastava namirnica
• hrana s još više zdravstvenih dobrobiti
• smanjenje nekih kroničnih bolesti vezanih uz prehranu

Primjenom genetičkog inženjerstva određenim su se žitaricama uspjeli poboljšati organoleptička svojsta i rok trajanja. Odgađanje procesa truljenja voća i povrća osigurava bolju kvalitetu, okus, boju i teksturu. Također, moguće je dulje skladištenje te su bolje mogućnosti transporta.
Uz pomoć genetičkog inženjerstva moguće je kreirati namirnice s većom razinom minerala, vitamina i antioksidansa. Jedna od dobrobiti primjene genetičkog inženjerstva u prehrambenoj industriji moglo bi biti i kreiranje ulja s boljim profilom masnih kiselina, odnosno većim udjelom nezasićenih, a manjim zasićenih masnih kiselina. To bi u budućnosti moglo pomoći u razvoju hrane sa specifičnim nutritivnim učincima, dizajniranim tako da zadovoljavaju određene potrebe pojedinaca. Takva hrana, koja sadržava biološki aktivne komponente koje imaju moć blagotvorna djelovanja na zdravlje ili reduciraju rizik od različitih bolesti, može pomoći u neutraliziranju djelovanja određenih gena, pa čak odgoditi razvoj određenih kroničnih bolesti i zdravstvenih problema.

Rizici:

• alergije
• toksičnost
• neravnoteža nutrijenata
• smanjenje raznolikosti hrane

Postoji bojazan da primjena genetičkog inženjerstva u prehrambenoj industriji može povećati preosjetljivost na neke alergene. Naime, može se dogoditi da se alergena svojstva donora prenesu na primatelja. Primjerice, ako se za dobivanje kukuruza s poboljšanim svojstvima koriste neki geni iz soje, može se kod osoba koje su inače alergične na soju javi alergijska reakcija i pri konzumiranju genetičkom modifikacijom dobivenog kukuruza. Iz navedenoga razloga se u tehnologiji rekombinantne DNA najčešće koriste mikroorganizmi čiji su alergeni potencijali nepoznati ili ih uopće nema.
Slična bojazan vezana je i uz toksičnost. Nekad se prijenosom gena, uz željena svojstva, mogu prenijeti i neželjena, primjerice svojstvo poticanja stvaranja i lučenja prirodnih toksina, što ponekad može biti pogubno za konzumente genetički preinačene hrane.
Strani geni mogu poremetiti ravnotežu nutrijenata. Povećane koncentracije nekih nutrijenata mogu uzrokovati smanjenje razine drugih. Rezultat je genetički modificiran proizvod koji se po sastavu razlikuje od originala. Vezano uz promjenu ravnoteže nutrijenata, postavlja se pitanje kako će promjena sastava nutrijenata utjecati na:

• međusobnu interakciju nutrijenata
• interakciju nutrijenata i gena
• bioraspoloživost nutrijenata
• metabolizam i
• "snagu" nutrijenata.

Pitanje sigurnosti

Pri proizvodnji genetički preinačene hrane različiti geni iz različitih genetički modificiranih organizama prenose se na različite načine. To znači da je vrlo teško izreći generalnu tvrdnju o sigurnosti genetički preinačene hrane, odnosno preporuke i tvrdnje o sigurnosti trebale bi se davati pojedinačno za svaku novu namirnicu dobivenu genetičkim inženjerstvom. Hrana koja je zasad prisutna na tržištu odobrena je na osnovi ispitivanja i malo je vjerojatno da predstavlja ozbiljniji rizik za zdravlje čovjeka. S tim u vezi, u zemljama gdje je genetički preinačena hrana dopuštena i na tržištu dostupna općoj populaciji nisu uočene nikakve posljedice za zdravlje zbog njezina konzumiranja.

Kontinuirano ispitivanje rizika i, kada je to moguće, dugotrajno praćenje konzumenata genetički preinačene hrane trebalo bi stvoriti osnovu za procjenu sigurnosti ove hrane. Zbog prisutnosti genetički preinačene hrane u svakodnevnoj prehrani posljednjeg desetljeća među stručnjacima i laicima javljaju se kontroverze, strah i zbunjenost u vezi s njezinim manama i prednostima. Neki autoriteti smatraju da je sadašnje znanje o genski preinačenoj hrani nedovoljno da bi mogli odgovorno tvrditi da kulture uzgojene takvim načinom neće štetno utjecati  na okoliš i zdravlje ljudi. S druge strane, gledano u svjetskim razmjerima, polovica ukupne količine soje i trećina ukupne količine kukuruza je transgenična, odnosno genetički preinačena hrana je svuda oko nas.

Stručnjaci su suglasni da potrošaču treba pružiti mogućnost odabira između konvencionalno uzgojene i genski preinačene hrane. Stoga je deklariranje ovakvih proizvoda od velike važnosti za razvoj biotehnologije.

Kako bi odredili stajalište prema genetički preinačenim proizvodima, potrebno je uzeti u obzir mnoštvo čimbenika, poput ubrzana rasta svjetske populacije, dostupnih obradivih površina, očuvanja okoliša i obilježja genetički modificirane hrane te njezina utjecaja na zdravlje čovjeka. Istodobno je potrebno veliko znanje i multidisciplinaran pristup toj problematici kako bismo iskoristili ono najbolje što nam je razvoj znanosti ponudio i izbjegli negativne učinke.

Članak preuzet s portala www.plivazdravlje.hr