Tema broja: Mirisi - tihi vladari svijeta

Duševni plodovi mirisa

Biokemijska i elektrofiziološka podloga psihičkih afektivnih zbivanja odražava se neuroendokrinim promjenama na somatskom planu

Što se zapravo događa kada hlapljiva tvar, miris dopre u naše nosnice? Gledano s neuroolfaktornog aspekta, nije svejedno jesmo li tvar uvukli voljno, aktivno njušeći (sniffing) ili pasivno (smelling), jer se u svakom pojedinom slučaju aktiviraju različita područja mozga. Molekule se prenose preko receptora i dovode do stvaranja struje iona. Stvoreni akcijski potencijal podražuje njušni živac, prenosi se u bulbus olfaktorius predajući signal drugim neuronima, potom putuje do njušne kore, amigdala, hipokampusa i hipotalamusa i naposljetku se integrira u limbički sustav. Drugim ogrankom signal dolazi do neokorteksa čeonog režnja.
Prema definiciji WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) zdravlje nije samo odsutnost bolesti nego stanje potpuna psihofizičkoga i duševnog blagostanja i zadovoljstva! Iz toga proizilazi da djelovanjem kojim pojačavamo jedan od aspekata našeg integriteta ili izazivamo osjećaj zadovoljstva zapravo pridonosimo zdravlju.
Najnovije spoznaje psihoneuroimunologije i neuroimunomodulacije (NIM), kojom se označava fino manipuliranje imunološkim reakcijama djelujući na stanične interakcije o modifikatorima biološkog odgovora (interferoni, interleukini), potvrđuju neuroendokrinu kontrolu imunološke reakcije i povezanost psihogenih faktora, emocija i imunoreaktivnosti.
Psihofizička kondicija utječe na otpornost organizma, jer se biokemijska i elektrofiziološka podloga svjesnih i podsvjesnih afektivnih zbivanja na planu psihe odražava odgovarajućim neuroendokrinim promjenama na somatskom (tjelesnom) planu. Svaka bolest ima psihosomatsku podlogu, čak i "slučajno" ozljeđivanje događa nam se u stanju psihičke rastresenosti ili povećane napetosti. Psihosomatska bolest odraz je nepovoljne konstelacije unutarnjih i vanjskih čimbenika (psihičkih - stres, emocije; tjelesnih, kondicionih - otpornost; socioekonomskih - mogućnost intervencije). Hipotalamus dio svoje kontrole nad imunitetom ostvaruje putem autonomnoga živčanog sustava (koji nije pod utjecajem naše volje) na relaciji hipotalamus - hipofiza (realising factor za hormone) - leđna moždina - autonomni živci - limfno tkivo.

Stres i infekcija - Pojava zarazne bolesti ovisi o domaćinu (mora biti prijemčiv po dobi, spolu, hormonskom statusu, fiziološkoj flori, otpornosti), okolini (podneblje, mikroklima, godišnje doba, higijenski standard, vlažnost zraka, prehrana, profesija, socijalni status - stanovanje), uzročniku (virulencija - sposobnost da izazove bolest, količina, mutacija virusa, bakterija, gljivica). Eteričnim uljima možemo djelovati na sva tri činitelja razvoja bolesti.
Stres i imunitet - Kod jednokratnog stresa najprije dolazi do stimulacije, a potom do depresije imunološkog sustava. Kod višekratnoga, produljenog ili izrazito jakog stresa dolazi do iscrpljenja i imunološke slabosti. Važniji od stresa je stav osobe prema njemu. U tom kontekstu dolazimo do važnosti emocija.
Emocije (E-motere = kretati se od) - Emocije su reakcije na različite informacije. Naši najdublji osjećaji, strasti i žudnje temeljni su vodiči, impulsi kojima izražavamo spremnost na ustrajno djelovanje prema cilju unatoč zaprekama i neuspjesima. Dominacija "srca nad glavom" jasna je u presudnim životnim trenucima. Dihotomija emocionalno/racionalno ispoljava se time što emocije daju podatke potrebne za rad racionalnog uma, a on stavlja veto na pojedine emocije, tj. racionalizira. Osjećaji su nužni mislima, a misli osjećajima.
Afekti - Predstavljaju naglo izbijanje emocija.
Temperament - Pozadinsko šaputanje emocija koje nam određuje ćud. Naša emocionalna spremnost na djelovanje uvelike nam pomaže u suočavanju sa životnim situacijama, očuvanju imuniteta i zdravstvenog integriteta.