Tema broja: Peludna opsada

Pogrešno shvaćena poruka

Medicina je razvila arsenal oružja koje olakšava život onima koji zbog zbrke u obrambenom sustavu plaču, kišu i kašlju, bilo sezonski bilo cijele godine
Dolaskom proljeća nekima "svane" jer konačno mogu uživati u duljim, toplijim danima i slobodno vrijeme iskoristiti za boravak u prirodi. Drugima pak "smrkne" jer pripadaju dugom popisu osoba koje počinje mučiti suzenje očiju, curenje nosa, otežano disanje ili ukratko - peludna alergija

Uz pravu terapiju lako se diše

Peludna hunjavica obično počinje u ožujku i može potrajati sve do kraja listopada, a prate je začepljen nos i curenje iz nosa, suzenje očiju, kihanje. Iako se ne može potpuno izliječiti, dobro odabranom terapijom simptomi se mogu držati pod kontrolom.
Krivo je zagađenje i globalno zagrijavanje, kriva je sve veća osjetljivost suvremenog čovjeka na okoliš, kriva je pretjerana higijena koja "slabi" obrambeni sustav... Sve to nabrajaju stručnjaci tumačeći neugośdnu činjenicu da broj onih koje muči alergija raste svugdje u svijetu. U mnoštvu alergija (kažu, koliko tvari, toliko mogućnosti za alergiju) ipak prednjače one sezonske, na pelud, koje počinju s proljećem i traju do jeseni.

Peludna alergija, mnogima poznaśta kao peludna hunjavica, peludna groznica ili alergijski rinitis, jedna je od najčešćih bolesti u svijetu. Na žalost, konačnog rješenja za bilo koju vrstu alergije, lijeka koji će zauvijek riješiti neugodne simptome u korijenu, još nema. Ipak, sve je više lijekova i terapija koje uvelike olakšavaju život s alergijom.

Nije prehlada nego alergija

Kada tijelo "pogrešno" shvati da je sićušna i inače bezazlena pelud napadač, ono pokrene tjelesnu obranu. "Tjerajući napadača" tjelesna obrana proizvodi tvari koje izazivaju mnoštvo simptoma, koji pak tvore peludnu hunjavicu. Slika je neugośdna - kihanje, kašalj i promuklost, nos curi ili je začepljen. Vrlo često svrbe oči, nos i grlo. Mogu se pojaviti i podočnjaci uzrokovani povećanim dotokom krvi. Zbog konjunktivitisa oči su okružene crvenilom i otečene, a vjeđe se ljušte.

Kako se većina simptoma može pripisati i običnoj prehladi i drugim virozama, mnogi će stoički trpjeti čekajući da nevolje prođu ili posegnuti za kapima, vitaminima i čajem. Zato alergolozi preporučuju da se zbog kašlja koji traje više od tjedan dana svakako treba obratiti liječniku. Uz to, običnu prehladu prati povišena temperatura, a kod peludne hunjavice nje nema. Otići liječniku posebno je vaśžno kada je disanje otežano. Ako se s njim udruže i napadaji gušenja, to može biti početak nimalo jednostavne kronične bolesti dišnog sustava - alergijske astme.

Brza dijagnoza, uporno liječenje

Iako se alergije još ne mogu izliječiti, medicina je razvila lijekove koji olakšavaju život onima koji zbog zbrke u obrambenom sustavu plaču, kišu i kašlju, bilo sezonski bilo cijele godine. Najprije treba utvrditi što izaziva alergiju, a brza, pouzdana i dobra dijagnoza ne može se zamisliti bez kožnih testova. Njima liječnik određuje ima li pacijent takozvana IgE protutijela, koja reagiraju na određeni alergen. Tvornički pripremljeni ekstrakti različitih alergena - grinja, peludi, plijesni, namirnica ili otrova kukaca - ubrizgavaju se pod kožu ili se stavljaju na malu ogrebotinu na ruci ili leđima. Reakciju na neki alergen označava pojava uzdignutoga, crvenkastog područja na koži. Veličina otekline i brzina njezina pojavljivanja liječniku mogu dati važan dijagnostički podatak, no reakcija ne dokazuje da je točno određena pelud uzrok pacijentovih simptoma. Uz primjenu "zlatnog standarda", tj. kožnog testa, liječnik može odrediti i neke krvne testove. Takav je, primjerice, RAST test (radioalergosorbent) kojim se laboratorijski ispituje krv na specifične alergene i određuju razine IgE protutijela na njih.

Izvor: http://www.plivazdravlje.hr