Oftalmologija

I mališani mogu slabo vidjeti

Kontaktne leće - da bi vidjela i izgledala bolje

Pregled i navikavanje na kontaktne leće uspješno se provode od dojenačke do adolescentne dobi, a broj djece koja nose kontaktne leće raste iz godine u godinu. Djeca nose kontaktne leće iz istog razloga kao i odrasli, znači da bi vidjela bolje, odnosno izgledala bolje (zanimljivo je da većina djece nosi kontaktne leće upravo iz kozmetičkih razloga). Iako je vidna oštrina s kontaktnim lećama jednaka vidnoj oštrini s naočalama, zbog toga što se kontaktna leća nalazi na oku promjena u veličini promatranog objekta manja je nego kod gledanja naočalama. Uz to, kod naočala je zbog okvira suženo vidno polje, dok je kod kontaktnih leća širina vidnog polja potpuna.

Vrste kontaktnih leća 

Postoje dvije osnovne vrste kontaktnih leća: meke i polutvrde plinopropusne. One se dalje razlikuju prema vrsti materijala od kojeg su napravljene, odnosno prema vijeku trajanja i planiranom razdoblju nošenja (meke kontaktne leće). Djeca mogu nositi sve vrste kontaktnih leća, a izbor leće ovisit će o osnovnim indikacijama, starosti djeteta i njegovim svakodnevnim aktivnostima. Meke kontaktne leće općenito su udobnije i djeca se na njih lakše naviknu. Za razliku od polutvrdih leća, manja je vjerojatnost da se pomaknu ili ispadnu za nošenja što ih čini prikladnijima za djecu koja se bave sportom. Za djecu s astigmatizmom (stanje kod kojeg rožnica nije potpuno sferična) postoji posebna vrsta mekih kontaktnih leća (torične leće), a ako je astigmatizam veći, mogu se ordinirati polutvrde plinopropusne leće.

Učinkovitost u progresiji poremećaja 

Roditelji kratkovidne djece često pitaju hoće li nošenje kontaktnih leća zaustaviti progresiju kratkovidnosti. Na žalost, zasad nema dokaza da nošenje bilo mekih, bilo polutvrdih kontaktnih leća zaustavlja progresiju kratkovidnosti. U posljednjem istraživanju iz 2004. godine dokazano je da nošenje polutvrdih leća dovodi do manjeg porasta kratkovidnosti nego nošenje mekih leća (razlika je bila oko 0.75 dioptrije). Taj učinak bio je najveći tijekom prve godine nošenja, dok u sljedeće dvije nije bilo znatnije razlike. Zaključak provedenog istraživanja bio je da kontrola kratkovidnosti ne može biti indikacija za nošenje polutvrdih leća. Za razliku od jednostavne kratkovidnosti, polutvrde plinopropusne leće definitivno imaju svoje mjesto u terapiji keratokonusa (čunjasto izbočenje rožnice s progresijom kratkovidnosti), jer pritiskom na rožnicu smanjuju njezino izbočenje i usporavaju progresiju bolesti.

Medicinski razlozi 

Osim estetskih, postoje i medicinski razlozi za nošenje kontaktnih leća u djece. Nakon odstranjenja zamućene očne leće (katarakte), na operiranom oku nastaje dalekovidnost od oko 10 dioptrija koja se korigira kontaktnom lećom. Slično je i kod prirođenih pogrešaka refrakcije (loma svjetlosti) kod kojih je razlika dioptrije između dva oka veća od tri dioptrije. U takvim slučajevima idealno je učiniti korekciju kontaktnim lećama kako bi se spriječila slabovidnost zbog razlike u veličini slike između dva oka.

Početak nošenja 

Većina oftalmologa ne propisuje kontaktne leće djeci mlađoj od 10 godina. Prikladna dob za početak nošenja kontaktnih leća određuje se individualno, a pri donošenju odluke osim djeteta sudjeluju njegovi roditelji i liječnik. Naime, u ovom slučaju i dijete i roditelj su pacijenti te moraju podjednako biti uključeni u sve faze nošenja kontaktnih leća: određivanje i propisivanje leća, njihovo održavanje te praćenje na rutinskim kontrolnim pregledima. S druge strane, dijete ne može potpuno ovisiti o roditeljskoj pomoći pri svakodnevnom stavljanju, skidanju i održavanju leća, nego mora biti dovoljno zrelo da te aktivnosti provodi samostalno.

Neopravdan roditeljski strah 

Mnogi roditelji imaju neopravdan strah od mekih kontaktnih leća, jer su čuli da postoji povećan rizik od infekcije. Zahvaljujući postojanju mjesečnih, dvotjednih i jednodnevnih zamjenskih leća kao i višenamjenskih otopina za njihovo održavanje, takva mogućnost svedena je na minimum. Također, važna je ispravna edukacija djeteta i roditelja o postupanju s kontaktnim lećama. Izborom odgovarajućih kontaktnih leća, pridržavanjem uputa o njihovom održavanju i redovitim kontrolnim pregledima, mnoga djeca mogu uspješno nastaviti nositi kontaktne leće do odrasle dobi.

Računala - povećan rizik od kratkovidnosti

Mnogi dječji oftalmolozi vjeruju da su pred računalom djeca izložena povećanom riziku za pojavu kratkovidnosti. Oči djece koja satima sjede ispred računalnog zaslona izložena su povećanom stresu, jer prilikom promatranja sadržaja na računalnom zaslonu dolazi do povećana naprezanja očiju zbog otežanog fokusiranja. Prije dvadeset godina djeca su se uglavnom igrala vani pa se u procesu rasta i razvoja oka vid prilagođavao na daljinu. Danas većina djece radi na računalu, bilo kod kuće ili u školi, što može uzrokovati probleme s vidom i pojavu kratkovidnosti, jer oko teži jasnom vidu na blizinu.
Da bi se spriječili računalni zamor očiju i pojava kratkovidnosti, važno je poduzeti sljedeće mjere:

• Djetetu treba napraviti kompletan oftalmološki pregled koji uključuje i neka, za djecu specifična testiranja (određivanje kuta škiljenja, testiranje mogućnosti fuzije, provjera binokularnog vida, sposobnost fiksacije, skijaskopija i dr.).
• Radno mjesto treba biti prilagođeno djetetu, a ne odrasloj osobi.
• Preporučena udaljenost ekrana iznosi 50-70 cm. Ako je manja, vjerojatnost zamora i naprezanja očiju je veća.
• Roditelji i učitelji trebali bi obratiti pozornost na probleme poput crvenih očiju, učestalog trljanja očiju, naginjanja glave te pritužbi na peckanje i umor očiju. Izbjegavanje rada na računalu također je važan pokazatelj da dijete ima određenih problema s vidom.