Anketa

 

kozmetiku koja ne sadrži konzervanse
kozmetiku dobivenu sterilnim proizvodnim procesom
kozmetiku s patentiranim hermetičkim sustavom zatvaranja
kozmetiku sa sterilnom formulom tijekom korištenja
sve navedeno



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Sumnjate li na manjak magnezija?

Podijeli

Autor:
Sanja Sović, mr. pharm.
objavljeno u broju 42 (6/05)

Odgovorite na pitanja u testu i doznat ćete biste li trebali posumnjati da vaša prehrana ne sadrži dovoljno magnezija!
Da  Ne
Osjećate li se često umorno i iscrpljeno? 
Reagiraju li vaši mišići na dodir i pritisak osjetljivošću i bolnošću?  
Patite li od žestokih bolova u ramenima, rukama, leđima i nogama?  
Oporavljate li se teško nakon sportske aktivnosti? 
Patite li od grčeva i bolova u mišićima, posebno u zatiljku i ramenima?   
Jeste li podložni grčevima u mišićima i listovima, odnosno je li vas ikad noću uhvatio grč u listu?  
Imate li ikad osjećaj gluhoće, bockanja ili probadanja koje ide od zatiljka u ruke ili od stražnjice u noge?  
Spotaknete li se ili padnete li lako?  
Pijete li više od šest šalica jake kave dnevno?  
Uzimate li redovito lijekove, primjerice diuretike za izmokravanje, sredstva protiv bolova, laksative, digitalis, tablete za kontracepciju, cisplatin, ACE-inhibitore ili kortizon?  
Osjećate li se fizički slabo i neaktivno, primjerice zbog svakodnevnog stresnog ritma ili bolesti?  
Pijete li redovito alkohol?  

Ako ste uz dva ili više pitanja stavili križić u rubriku DA, to upućuje na vjerojatan nedostatak magnezija.
Preporučujemo vam da prehranu dopunite preparatom magnezija (npr. Biolectra® Magnezij šumeće tablete, Biolectra® Magnezij 240 forte šumeće tablete ili Biolectra® Magnezij Direkt mikro granule).

Magnezij je vrlo važan mineral, kako u prirodi tako za ljudski organizam, ali njegovu ulogu u očuvanju zdravlja često zanemarujemo. U prirodi se može naći u Zemljinoj kori, koja ga sadrži nešto manje od dva posto (u obliku karbonata, silikata, klorida, sulfata i dr.), zatim u morskoj vodi i izvorima mineralnih "gorkih" voda, a sastavni je dio i klorofila, zelenoga fotosintetskog pigmenta, specifičnog za sve biljne vrste.
U ljudskom tijelu 60 posto magnezija pohranjeno je u kostima, 39 posto nalazi se u stanicama, a samo oko jedan posto u serumu i izvanstaničnoj tekućini.

Namirnice najbogatije magnezijem su sojine i suncokretove sjemenke, bademi, pivski kvasac, kikiriki, mahunarke, žitarice i špinat. No, u novije vrijeme i one su osiromašene njime. Zbog kiselih kiša, uporabe umjetnih gnojiva i intenziviranja sjetvi tlo je sve siromašnije, pa je i magnezija u biljkama manje, što utječe na kvalitetu prehrane ljudi i životinja.
Uz to, uzroci nedostatka magnezija u tijelu mogu biti i smanjen unos zbog neuravnotežene dijete, lošija apsorpcija zbog gastrointestinalnih bolesti ili pojačano izlučivanje kod liječenja diureticima, prekomjerne uporabe laksativa ili alkoholizma.
Povećane potrebe za magnezijem imaju mladi u razvoju, starije osobe, trudnice i dojilje, osobe sa stresnim i zahtjevnim poslom, sportaši, srčani bolesnici i bolesnici koji uzimaju diuretike ili digitalis, osobe na dijetama za mršavljenje te oboljeli od šećerne bolesti.

Uloga magnezija u tijelu

Brojne su uloge magnezija u tijelu. Jedna od najčešće spominjanih je sudjelovanje u više od 300 enzimatskih procesa. Kad se magnezij veže s ATP-om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se kompleks odgovoran za opskrbu organizma energijom potrebnom za sve metaboličke procese.
Zatim je tu neutralizacija negativnog naboja s vanjske strane stanične membrane, što dovodi do porasta razlike potencijala između unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora i porasta praga podražljivosti mišićnog vlakna. Takvo djelovanje odražava se na srčanome mišiću, gdje se smanjuje aritmija, na smanjenoj učestalosti grčeva skeletnih mišića te na smanjenu mogućnost pojave prijevremenih kontrakcija maternice kod trudnica.
Sljedeća je njegova uloga suprotno djelovanje u odnosu na kalcij kod stanica srčanog mišića, što rezultira širenjem krvnih žila i boljom opskrbom stanica kisikom.
Kao četvrta uloga navodi se kočenje oslobađanja neurotransmitera potaknutog kalcijem. Farmakološki učinak očituje se u smanjenoj podražljivosti živčanih stanica i manjem otpuštanju adrenalina i noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i straha, koji podižu srčanu frekvenciju i stežu periferne žile. Tako magnezij sprječava razvoj srčanih bolesti i umanjuje sklonost stresu.

Magnezij se može primijeniti na tri široka indikacijska područja:
ginekologija - trudnoća, dojenje, PMS, dismenorea
kardiologija - kronične srčane bolesti, aritmija, povišen krvni tlak
tetanički sindrom - grčevi u listovima, napetost u mišićima, migrena.

Slučajevi kad je dodatno uzimanje magnezija kontraindicirano su zatajenje bubrega, bradikardija (usporen rad srca), AV blok (atrioventrikularni blok u prijenosu električnih impulsa između pretklijetki i klijetki), ileus (zapletaj crijeva) i dehidracija.