Alergeni napadaju - možemo li ih izbjeći?
Svjetska zdravstvena organizacija kao bitan korak u liječenju alergijskog rinitisa navodi izbjegavanje alergena
Zašto ima sve više alergičara?
Alergija je neuobičajen i specifičan odgovor našega imunološkog sustava na različite čimbenike iz okoliša kao što su pelud, sunce, životinjske dlake, lijekovi, hrana, otrovi insekata.... Točni uzroci povećanja broja oboljelih od alergije nisu poznati. Postoji nekoliko teorija, koje spominju porast zagađenja i mijenjanje cijelih ekosustava, zatim zapadnjački način života, dakle stres naš svagdašnji, i svakako genetiku. Sve to utječe na sve češću pojavu nepoželjnih reakcija na tvari iz okoliša, odnosno na razvoj preosjetljivosti u obliku alergijske reakcije. To pokazuju i rezultati istraživanja koji upozoravaju na to da svaki drugi stanovnik Zapadne Europe boluje od neke vrste alergije, a najčešći je alergijski rinitis od kojeg pati 15-30 posto populacije. Procjene su da u Hrvatskoj ima između 700.000 i 1,400.000 pacijenata s alergijskim rinitisom.
Kako prepoznati alergijski rinitis
Alergijski rinitis kronična je upala sluznice nosa uzrokovana nekim od alergena. Javlja se u dva osnovna oblika: trajni i sezonski. Kod sezonskog oblika smetnje se javljaju u određenom dijelu godine, a najčešći su alergeni peludi trava, stabala i korova te sunce. Kod trajnoga alergijskog rinitisa smetnje većinom traju cijelu godinu jer je prisutna gotovo stalna izloženost alergenima, a najčešći su grinje, kućna prašina, dlake životinja, tekstilna vlakna i sl.
Simptomi koji se javljaju su začepljenost nosa, pojačana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje, osjećaj suhoće ili sekreta u nosu koji se ne može ispuhati te, povremeno, krvarenje iz nosa. Mogu biti prisutni svrbež kože i sluznica te suzenje i crvenilo očiju.
Kihanje, svrbež očiju i kože - zašto?
U definiciji s početka teksta navodi se da je alergija neuobičajen odgovor našega imunološkog sustava na različite čimbenike iz okoliša. Zašto kažemo neuobičajen? Zato što imunološke stanice oboljelih od alergije prepoznaju realno bezopasne tvari kao što je pelud kao potencijalno opasne, pa zato dolazi do burna imunološkog odgovora. Naime, kod osoba alergičnih na, primjerice pelud, razvijaju se protutijela koja, vezana u kompleks s peludnim alergenom, daju signal imunološkim stanicama za pokretanje cijelog niza reakcija koje završavaju oslobađanjem histamina i drugih tvari (kao što su prostaglandini i leukotrieni) koje izazivaju upalu i alergijske simptome. Drugim riječima, kod osoba alergičnih na pelud postoji reakcija preosjetljivosti na peludna zrnca, pa se razvijaju simptomi peludne alergije, a kod osoba bez alergije isto peludno zrnce neće izazvati nikakve probleme.
Da pojednostavnimo, zamislimo jedno peludno zrnce koje se zalijepilo na našu nosnu sluznicu. Taj kontakt izaziva cijeli niz imunoloških reakcija koje završavaju razvijanjem simptoma peludne alergije. Dakle, bitan je kontakt peludnog zrnca s nosnom sluznicom, što vrijedi i za ostale inhalacijske alergene, dakle one koje udišemo (prašina, grinje, životinjske dlake).
Izbjegavanje alergena preduvjet uspješna liječenja
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za liječenje alergijskog rinitisa kao bitan korak navode svakako izbjegavanje alergena. To znači da je u slučaju alergije na prašinu ili grinje potrebno iz prostorija u kojima boravimo ukloniti što je moguće više tekstilnih predmeta (tepihe, tapiserije, tekstilne igračke za djecu,...), a poželjno bi bilo i nabaviti antialergijske madrace, pokrivače i jastuke. Naime, prašina i grinje vole se zadržavati u tekstilnim predmetima i površinama. Prostorije treba redovito čistiti (vlažnom krpom, a ne metlicom koja diže prašinu u zrak), prozračivati i održavati nisku vlagu (manju od 50 posto) i ne zagrijavati ih previše (oko 220° C).
Što se tiče peludi, u doba cvatnje biljaka na koje je osoba alergična poželjno je, koliko je to moguće, izbjegavati otvorene prostore, dakle više vremena provoditi u kući ili stanu. Dobro je izbjegavati izlete u prirodu, voziti se zatvorenih prozora na automobilu, koristiti zaštitnu masku prilikom košnje trave i rada u polju. Tuširanje i pranje kose prije spavanja pomažu da se odstrani pelud koja se preko dana nakupila na tijelu i kosi.
Svakako je vrlo korisno pratiti kalendar cvatnje peludi i informacije koje govore o koncentraciji peludi u zraku. Dobro je kad pada kiša jer ispire pelud i smanjuje rizik, dok je vjetrovito vrijeme nepogodno s obzirom na to da tada pelud leti i širi se.
U sprječavanju kontakta s inhalacijskim alergenima može pomoći i novi preparat Nasaleze, koji na mehanički način štiti od kontakta alergena s nosnom sluznicom i tako sprječava alergiju djelujući na njezin uzrok.
|
