English

Pratite nas na Facebooku

Hitni medicinski postupci

 ostali članci
  

Vitalni znakovi - što je normalno, što nije

  

Iščašenja, uganuća, prijelomi

  

Udar groma

svi članci »

Anketa

 
Kako brinete o svojoj kosi, koži i noktima?
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje (proljeće, ljeto) tijekom mjesec dana
uzimam dodatke prehrani jednom godišnje tijekom dva do tri mjeseca
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje tijekom dva do tri mjeseca
oslanjam se samo na svakodnevnu prehranu



» Rezultati
» Ostale ankete

Hitni medicinski postupci

Trovanje hranom i vodom

Podijeli

Autor:
Ana Malić, dr. med., stručni suradnik
objavljeno u broju 42 (6/05)

Hrana i voda koje ne odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima, mogu postati izvor zaraznih bolesti, pa čak i pravih epidemija

Trovanje hranom

Kao što je poznato, bez hrane i vode život se ne može ni zamisliti. Naravno, uvjet je da odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima, jer u protivnom mogu ometati normalan i ugodan život, a katkad biti i uzrokom bolesti. Hrana i voda, dakle, mogu postati sredstvo prijenosa zaraznih bolesti. A ako do zagađenja hrane dođe u većem prehrambenom objektu, može se pojaviti i epidemija zarazne bolesti u kojima ponekad u kratkom roku oboli i veći broj ljudi.
U širem smislu, pojam "trovanje hranom" obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane, primjerice otrovnih gljiva. No, takva trovanja hranom vrlo su rijetka u usporedbi s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga što je hrana zagađena različitim bakterijama i njihovim otrovima. Ta su trovanja poznata još pod nazivom alimentarne toksikoinfekcije.
Uzročnici trovanja hranom pripadaju obično jednoj od tri skupine bakterija - salmonele, stafilokoki i klostridije. Bolesti izazvane tim klicama u mnogočemu su slične i očituju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili proljevom.

Najčešći uzročnici trovanja hranom su salmonele, kojih je poznato više od 500 različitih vrsta i tipova, a proširene su među životinjama koje čovjeku služe kao izvor hrane, pa je zaraženo meso najčešći uzrok zaraze. Simptomi trovanja počinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane, i to naglo sa zimicom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem i proljevom. U većini slučajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama. No, ponekad zbog povraćanja i proljeva organizam može izgubiti toliko tekućine i elektrolita da mogu nastupiti i po život opasne komplikacije, ako se pravodobno ne provede nadoknada.
Druga, nimalo rjeđa vrsta trovanja hranom, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz dišnog sustava kliconoša mogu dospjeti u hranu. Na pogodnim živežnim namirnicama kao što su sladoled, kolači s kremom ili majoneza, stafilokoki stvaraju poseban otrov, toksin koji je odgovoran za pojavu bolesti. Prvi simptomi javljaju se već nakon tri do šest sati u vidu bolova u trbuhu, povraćanja i proljeva. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura može biti samo neznatno povišena, a bolest traje samo 12 do 24 sata i prolazi dobro bez ikakvih komplikacija. Ova vrsta trovanja naročito je česta ljeti i obično je vezana uz konzumaciju slastičarskih proizvoda.

Savjeti
- Ne kupujte hranu oštećene ambalaže.
- Prije pripreme temeljito operite ruke vodom i sapunom, kao i hranu i pribor kojim se služite pri pripremi jela.
- Kuhajte hranu dovoljno dugo.
- Prije skladištenja uvijek provjerite rok uporabe. Jednom odmrznuto meso nipošto nemojte ponovno zamrzavati. Ostatke hrane vratite u hladnjak najdulje dva sata nakon serviranja.

Treća vrsta trovanja hranom potencijalno je smrtonosna, a riječ je o konzumiranju hrane koja je zagađena sporama bakterije Clostridium botulinum koja proizvodi toksin. Botulinum toksin može se naći u konzerviranoj hrani, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumiranja. Javlja se glavobolja, zamućen vid ili dvoslike, slabost mišića, pa i paraliza. Ovo je trovanje najčešće povezano s konzumiranjem neispravnih konzervi.

Liječenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom je dijetalni režim prehrane kojem je cilj čajem i slanim juhama nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, a samo u težim slučajevima moraju se nadomjestiti infuzijom. Prevencija trovanja hranom je jako važna i sastoji se u higijenskom rukovanju živežnim namirnicama.

Dezinfekcija vode za piće
Voda sumnjive kvalitete mora biti pročišćena, filtrirana i dezinficirana. Postoji nekoliko načina za uništavanje štetnih klica u vodi:
- kuhanjem: kuhajte vodu da kipi 5 do 10 minuta
- tabletama za dezinfekciju vode koje se prodaju u ljekarnama: obično se jedna do dvije tablete stavljaju na litru vode
- jodnom tinkturom: u litru vode ukapa se 6 do 8 kapi jodne tinkture, a mješavina mora zatim odstajati najmanje pola sata

Trovanje vodom

Kao i kod zagađenja hrane, i do zagađenja vode dolazi na različite načine, što uvelike ovisi i o podrijetlu vode. Da bi čovjek zadovoljio svoje fiziološke potrebe, služi se vodom različita podrijetla: atmosferskom (cisterne), površinskom (vodovodi) i podzemnom (bunari). Vodovodna voda higijenski je najsigurnija. S obzirom na stalni nadzor, vodovod pruža higijenski besprijekornu vodu. Međutim, ako dođe do zagađenja vodovoda, javljaju se velike hidrične epidemije u kojima u kratkom vremenu može oboljeti velik broj ljudi. Posljedice zagađenja vode mogu biti bacilarna i amebna dizenterija, zarazna žutica, pa i dječja paraliza.