Hitni medicinski postupci

 ostali članci
  

Ozljede i imobilizacija kralježnice

  

Prva pomoć kod nezgoda u dječjoj dobi - II. dio

  

Srčani udar (infarkt miokarda)

  

Opasnosti priobalja

  

Prva pomoć - briga za vas moto Svjetskog dana prve pomoći

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Hitni medicinski postupci

Trovanje hranom i vodom

Podijeli

Autor:
Ana Malić, dr. med., stručni suradnik
objavljeno u broju 42 (6/05)

Hrana i voda koje ne odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima, mogu postati izvor zaraznih bolesti, pa čak i pravih epidemija

Trovanje hranom

Kao što je poznato, bez hrane i vode život se ne može ni zamisliti. Naravno, uvjet je da odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima, jer u protivnom mogu ometati normalan i ugodan život, a katkad biti i uzrokom bolesti. Hrana i voda, dakle, mogu postati sredstvo prijenosa zaraznih bolesti. A ako do zagađenja hrane dođe u većem prehrambenom objektu, može se pojaviti i epidemija zarazne bolesti u kojima ponekad u kratkom roku oboli i veći broj ljudi.
U širem smislu, pojam "trovanje hranom" obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane, primjerice otrovnih gljiva. No, takva trovanja hranom vrlo su rijetka u usporedbi s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga što je hrana zagađena različitim bakterijama i njihovim otrovima. Ta su trovanja poznata još pod nazivom alimentarne toksikoinfekcije.
Uzročnici trovanja hranom pripadaju obično jednoj od tri skupine bakterija - salmonele, stafilokoki i klostridije. Bolesti izazvane tim klicama u mnogočemu su slične i očituju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili proljevom.

Najčešći uzročnici trovanja hranom su salmonele, kojih je poznato više od 500 različitih vrsta i tipova, a proširene su među životinjama koje čovjeku služe kao izvor hrane, pa je zaraženo meso najčešći uzrok zaraze. Simptomi trovanja počinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane, i to naglo sa zimicom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem i proljevom. U većini slučajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama. No, ponekad zbog povraćanja i proljeva organizam može izgubiti toliko tekućine i elektrolita da mogu nastupiti i po život opasne komplikacije, ako se pravodobno ne provede nadoknada.
Druga, nimalo rjeđa vrsta trovanja hranom, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz dišnog sustava kliconoša mogu dospjeti u hranu. Na pogodnim živežnim namirnicama kao što su sladoled, kolači s kremom ili majoneza, stafilokoki stvaraju poseban otrov, toksin koji je odgovoran za pojavu bolesti. Prvi simptomi javljaju se već nakon tri do šest sati u vidu bolova u trbuhu, povraćanja i proljeva. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura može biti samo neznatno povišena, a bolest traje samo 12 do 24 sata i prolazi dobro bez ikakvih komplikacija. Ova vrsta trovanja naročito je česta ljeti i obično je vezana uz konzumaciju slastičarskih proizvoda.

Savjeti
- Ne kupujte hranu oštećene ambalaže.
- Prije pripreme temeljito operite ruke vodom i sapunom, kao i hranu i pribor kojim se služite pri pripremi jela.
- Kuhajte hranu dovoljno dugo.
- Prije skladištenja uvijek provjerite rok uporabe. Jednom odmrznuto meso nipošto nemojte ponovno zamrzavati. Ostatke hrane vratite u hladnjak najdulje dva sata nakon serviranja.

Treća vrsta trovanja hranom potencijalno je smrtonosna, a riječ je o konzumiranju hrane koja je zagađena sporama bakterije Clostridium botulinum koja proizvodi toksin. Botulinum toksin može se naći u konzerviranoj hrani, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumiranja. Javlja se glavobolja, zamućen vid ili dvoslike, slabost mišića, pa i paraliza. Ovo je trovanje najčešće povezano s konzumiranjem neispravnih konzervi.

Liječenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom je dijetalni režim prehrane kojem je cilj čajem i slanim juhama nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, a samo u težim slučajevima moraju se nadomjestiti infuzijom. Prevencija trovanja hranom je jako važna i sastoji se u higijenskom rukovanju živežnim namirnicama.

Dezinfekcija vode za piće
Voda sumnjive kvalitete mora biti pročišćena, filtrirana i dezinficirana. Postoji nekoliko načina za uništavanje štetnih klica u vodi:
- kuhanjem: kuhajte vodu da kipi 5 do 10 minuta
- tabletama za dezinfekciju vode koje se prodaju u ljekarnama: obično se jedna do dvije tablete stavljaju na litru vode
- jodnom tinkturom: u litru vode ukapa se 6 do 8 kapi jodne tinkture, a mješavina mora zatim odstajati najmanje pola sata

Trovanje vodom

Kao i kod zagađenja hrane, i do zagađenja vode dolazi na različite načine, što uvelike ovisi i o podrijetlu vode. Da bi čovjek zadovoljio svoje fiziološke potrebe, služi se vodom različita podrijetla: atmosferskom (cisterne), površinskom (vodovodi) i podzemnom (bunari). Vodovodna voda higijenski je najsigurnija. S obzirom na stalni nadzor, vodovod pruža higijenski besprijekornu vodu. Međutim, ako dođe do zagađenja vodovoda, javljaju se velike hidrične epidemije u kojima u kratkom vremenu može oboljeti velik broj ljudi. Posljedice zagađenja vode mogu biti bacilarna i amebna dizenterija, zarazna žutica, pa i dječja paraliza.