Hitni medicinski postupci

 ostali članci
  

Pirotehnika - dječje radosti i tuge

  

Najčešći prijelomi

  

Ugljični monoksid ubija podmuklo

  

Vitalni znakovi - što je normalno, što nije

  

Prva pomoć kod nezgoda u dječjoj dobi

svi članci »

Anketa

 
Probiotici nove generacije
sadrže više različitih probiotičkih sojeva u visokim koncentracijama
sadrže jedan probiotički soj u visokoj koncentraciji
sadrže manje probiotičkih sojeva, ali nude veću zaštitu organizma
uzimaju se samo za vrijeme trajanja antibiotske terapije



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Hitni medicinski postupci

Srčani udar (infarkt miokarda)

Podijeli

Autor:
Ana Malić, dr. med., stručni suradnik
objavljeno u broju 43 (8/05)

Ponovno uspostavljanje protoka krvi u prvom satu nakon pojave početnih znakova može biti od ključne važnosti za preživljavanje

Simptomi srčanog udara

-
neugodan pritisak ili osjećaj punoće u prsištu
- stežuća bol u sredini prsnog koša koja traje dulje od nekoliko minuta
- širenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku ili lijevu stranu vrata
- omaglica (naglo zamračenje vida) i nesvjestica
- osjećaj mučnine i nedostatka zraka

Napomena: Simptomi mogu i izostati!

"Previše ljudi umire sa srcem predobrim za umiranje", izjavio je američki kardiokirurg Beck. Velik broj ljudi od posljedica srčanog udara umire samo zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti i neupućenosti u važnost pružanja prve pomoći. Jer ukaže li se pomoć pravodobno i bolesnik na vrijeme stigne u bolnicu, takva se stanja mogu izliječiti.

Srčani mišić bez kisika

Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega u ograničenom dijelu mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica. Zbog smanjenja aktivne srčane mase srce više ne može normalno pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutačni prestanak rada srca. Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja arterija krvnim ugruškom, koji se vremenom postupno stvara na podlozi krvne žile oštećene aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi sužavaju promjer krvne žile, stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak koji tako još više sužava krvnu žilu.

Prvi je sat kritičan

Srčani udar nije trenutačni događaj, nego se razvija dulje vrijeme, najčešće tijekom četiri do šest sati. U tom je razdoblju svaka minuta dragocjena, posebno zato što najveći broj oštećenja nastaje već u prvom satu, a čekanjem se samo povećava opseg oštećenja stanica srčanog mišića. Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave početnih znakova srčanog udara može biti od ključne važnosti za preživljavanje.
Statistički podaci pokazuju da više od 50 posto ljudi koji dožive srčani udar čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć. Iz navedenog proizlazi da je od izuzetne važnosti pravodobno prepoznati znakove srčanog udara kako bi se moglo reagirati na vrijeme.

Treba znati prepoznati simptome

Simptomi kojima se srčani udar najavljuje brojni su i raznoliki i ne moraju se pojaviti svi odjednom. Jedan od prvih koji bolesnik može primijetiti je nagla i jaka bol u prsištu, koja se može širiti, najčešće u lijevu ruku. Nije rijetko ni širenje bolova samo u desno ili čak oba ramena. Rjeđe se bol može širiti u vrat, donju čeljust ili gornji dio trbuha (tzv. žličicu). Srčani udar može proći i bez simptoma, pri čemu je riječ o "tihom infarktu". Znak upozorenja može biti i ponavljajuća bol u prsima koja se javlja u naporu i popušta nakon odmora.

Prva pomoć

Pri pojavi simptoma srčanog udara najvažnije je ostati priseban i na vrijeme poduzeti određene radnje:

  • Ako se bolesnik s bolom u prsnom košu naglo sruši na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diše li i radi li mu srce.
  • Ako je bolesnik samo bez svijesti, osigurajte prohodnost dišnih putova postavljanjem u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć.
  • Ako bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah počnite postupak oživljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju trećinu prsne kosti), a netko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoć. Rezultat oživljavanja bit će bolji pristupite li mu prve četiri minute od trenutka prekida rada srca.
  • Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga umiriti i neodgodivo pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dobro je oboljelom dati Aspirin (bolje ga je sažvakati jer će tako brže djelovati). Aspirin će spriječiti zgrušavanje krvi i tako pospješiti protok kroz suženu koronarnu arteriju, što može smanjiti smrtnost čak do 25 posto.
  • Oboljeloga što prije prevezite do najbliže bolnice. U idealnim uvjetima ekipa hitne medicinske pomoći stići će za nekoliko minuta i metodama izvanbolničke medicinske pomoći nastaviti vaša nastojanja započeta pravilno pruženom prvom pomoći. No, nalazite li se na selu ili u prirodi, možda ćete vlastitim prijevozom prije stići do bolnice. Poželjno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, može pristupiti postupku oživljavanja tijekom vožnje. Bolesnik ne smije hodati, nego ga do vozila treba nositi.

NAPOMENA: Ako ste osjetili prijeteće simptome srčanog udara, ni u kojem slučaju nemojte voziti sami i pokušajte unaprijed doznati koja, vama najbliža zdravstvena ustanova pruža pomoć 24 sata na dan.

Postupak osnovnog održavanja života

Ovaj shematski prikaz osnovnog održavanja života početna je metoda održavanja disanja i cirkulacije, što će pomoći bolesniku do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Naime, u prvim minutama srčanog udara moguć je nastanak fibrilacije ventrikula, koja rezultira neučinkovitim srčanim otkucajima i može uzrokovati iznenadnu smrt.