Laser u dermatologiji - selektivnost i preciznost
Primjenom laserske zrake određene valne duljine postiže se selektivno uništenje ciljnog tkiva bez većeg toplinskog oštećenja okolnog
Riječ laser akronim je engleskog izraza Light Amplification by Stimulated Emisssion of Radiation, što u slobodnom prijevodu znači pojačavanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja. Nakon što je 1960. T. Maiman izradio prvi laser od sintetičkog rubina, nastavljena su brza istraživanja i usavršavanja laserskih uređaja. Revolucija u laserskoj tehnologiji znatno je utjecala na medicinu u cijelosti, osobito na korektivnu dermatologiju. Danas su u žarištu zanimanja liječnika, javnosti i medija.
U dermatovenerologiji laser se uspješno primjenjuje već više od četiri desetljeća, otkako je L. Goldman 1963. objavio prve rezultate liječenja promjena na koži rubinskim laserom. Brz razvoj laserske tehnologije u posljednjem desetljeću obogatio je terapijske mogućnosti i donio uspješno uklanjanje laserom brojnih prirođenih i stečenih promjena na koži, kao što su vaskularne i pigmentne promjene, dobroćudne tumorske tvorbe, tetovaže, nepoželjne dlake, bore i ožiljci.
Teorija selektivne fototermolize
Ciljano odstranjivanje različitih kožnih promjena temelji se na teoriji selektivne fototermolize. Ona se zasniva na spoznaji da kromofore (biološki aktivne molekule) kože, kao što su hemoglobin, melanin i voda, apsorbiraju specifičnu valnu duljinu svjetla. Primjenom laserske zrake određene valne duljine (laseri emitiraju svjetlo samo jedne valne duljine) koja odgovara maksimumu apsorpcije kromofore što sadrži određeno oštećenje, postiže se selektivno uništenje ciljnog tkiva bez većeg toplinskog oštećenja okolnog. Tako je postignuta najveća prednost lasera pred drugim terapijskim metodama, a to je selektivnost pri uklanjanju promjena na koži.
Promjene na udaru lasera...
Vaskularne (krvožilne) promjene - Laseri koji se koriste u liječenju vaskularnih promjena su KTP, copper vapor/bromide, Nd:YAG te osobito pulsni dye laser. Promjene koje se njima mogu tretirati su teleangiektazije, naevus araneus (spider naevus), naevus flammeus (plameni), haemangiomi, angioma senile (cherry angioma).
Obično je riječ o vrlo dobro podnošljivim i učinkovitim tretmanima, za koje najčešće nije potrebna ni lokalna anestezija, nego je dovoljno samo hlađenje smrznutim gelom. Iznimku čine tretmani naevus flammeusa i haemangioma kod djece, kod kojih su često potrebni opća anestezija i višestruki tretmani. Ostale vaskularne promjene mogu se ukloniti u samo nekoliko tretmana. Nakon njih zaostaje crvenilo kože, a mogu se pojaviti i krastice koje iščezavaju za sedam, osam dana. Poslije tretmana, osobito kod promjena na licu, valja izbjegavati izlaganje ultraljubičastom svjetlu (sunce, solariji) najmanje mjesec dana. Tretmani se ponavljaju u vremenskim intervalima od četiri do pet tjedana.
Pigmentne promjene i tetovaže - U liječenju pigmentnih lezija koriste se Q-switched ruby laser, Q-switched Nd:YAG laser, Q-switched alexandrite laser i pulsni dye laser. Laserima je moguće ukloniti različite pigmen-tne lezije kao što su solarni lentigo (staračke pjege), sunčane pjege, café au-lait makule (pjege boje bijele kave), naevus Ota, naevus Ito, naevus Becker te amaterske, profesionalne i traumatske tetovaže. Dubina i gustoća pigmenta određuju broj laserskih tretmana potrebnih da se ukloni pojedina lezija (npr. za solarni lentigo dovoljna su jedan do dva tretmana, a za profesionalne tetovaže i 10-ak). Obično se koristi mješavina lokalnih anestetika u obliku kreme (npr. EMLA krema) koja se nanosi sat vremena prije zahvata. Time tretmani postaju gotovo bezbolni.
Za uklanjanje profesionalnih tetovaža potrebno je prosječno osam do 12 tretmana, a amaterskih tetovaža prosječno četiri do šest. Učestalost tretmana je svakih četiri do šest tjedana. Nadalje, crne, tamnozelene i tamnoplave lakše je ukloniti nego tetovaže koje sadrže crvene, narančaste ili žute pigmente. Najčešća neželjena pojava tretmana pigmentnih lezija i tetovaža su promjene pigmentacije kože, što je osobito često kod tamnoputih osoba.
Uklanjanje dlaka - Pretjeran rast dlaka na kozmetski neprihvatljivim mjestima (npr. lice) može biti rezultat utjecaja različitih uzročnih čimbenika kao što su nasljedstvo, endokrini poremećaj ili neki lijekovi. Za dugotrajno uklanjanje dlaka, laserski su tretmani metoda izbora. Laseri koji se pritom koriste su pulsni diodni laser, dugopulsni ruby laser, dugopulsni alexandrite laser, Q-switched Nd:YAG laser i dugopulsni Nd:YAG laser.
Ciljna kromofora je pigment melanin u korijenu dlake. Zbog toga su laseri učinkoviti u uklanjanju smeđih ili crnih dlaka, a nemaju dovoljnu učinkovitost za uklanjanje svijetlih ili sijedih. Integrirani uređaj za istodobno hlađenje kože osigurava izvrsnu podnošljivost tretmana i smanjuje rizik razvoja nuspojava. Nakon tretmana prisutni su crvenilo i blagi otok tretiranog područja koji prolaze sljedeća 24 sata. I poslije ovog tretmana potrebno je izbjegavati izlaganje UV svjetlu, čime se rizik nastanka hiper- i hipopigmentacije kože smanjuje na minimum. Za postizanje optimalna učinka potrebno je prosječno pet, šest tretmana u razmacima od mjesec dana.
Ožiljci - Atrofični ožiljci mogu se ublažiti s CO2 i Erbium:YAG laserom, a hipertrofični i keloidni najbolje reagiraju na pulsni dye laser. Važn-o je napomenuti da se ožiljci mogu ublažiti, ali nikad potpuno ukloniti.
Laserski "resurfacing" i uklanjanje benignih tvorbi - Za laserski "resurfacing" i uklanjanje benignih tvorbi koriste se CO2 i Erbium:YAG laseri. Laserskim "resurfacingom" uklanjaju se površinski slojevi kože, čime se može poboljšati tonus kože, smanjiti bore i promjene pigmentacije koje su nastale kao posljedica dugotrajna izlaganja UV svjetlu. Prednosti ove tehnike nad tradicionalnim metodama, poput dermoabrazije i kemijskog peelinga, jesu preciznost i dobra kontrola samog postupka.
CO2 laser se tradicionalno smatra zlatnim standardom za laserski "resurfacing". Njegovi učinci uključuju površinsku vaporizaciju tkiva, stezanje kolagena i stvaranje novog. Međutim, vrijeme cijeljenja kože je dugotrajno (i do dva tjedna). Zato se danas sve više koristi Er:YAG laser koji omogućuje brže cijeljenje uz manji rizik neželjenih popratnih pojava. CO2 i Er:YAG laseri koriste se i za uklanjanje benignih tvorbi na koži kao što su seboroičke keratoze, hiperplazija lojnih žlijezda, fibromi te neki benigni tumori kože (npr. siringomi). Riječ je o relativno jednostavnim, učinkovitim, jednokratnim zahvatima u lokalnoj anesteziji.
Laserski "resurfacing" pripada u najsloženije laserske zahvate koji zahtijevaju opću ili lokalnu anesteziju i posebnu poslijeoperativnu njegu. Nakon zahvata zaostaje višemjesečno blaže crvenilo tretirane kože. Moguće komplikacije su bakterijske i virusne infekcije, ožiljci i promjene pigmentacije kože.
|
