Javno zdravstvo

Gripa - činjenice, trendovi i zablude

Da razloga za masovnu paniku pred pandemijom nema, potvrdio je i primarius Baklaić, istaknuvši prednosti cijepljenja protiv postojećih tipova gripe

Intervju sa: prim. mr. sc. Željko Baklaić, spec. epidemiolog, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockfellerova 7, Zagreb
Razgovarala: Dunja Antonović

Na tragu nedavno održane Druge europske konferencije o influenci (gripa), koja se početkom rujna odvijala na Malti, razgovarali smo s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. Željkom Baklaićem. Povod razgovoru bilo je i nastojanje da se otklone česte zablude o ovoj virusnoj bolesti koje redovito nastaju uslijed nestručnih izviješća u medijima. Da razloga za masovnu paniku pred pandemijom nema, potvrdio je i primarius Baklaić, istaknuvši ipak prednosti cijepljenja protiv postojećih tipova gripe.

Cijepljenje za lakšu zimu

Cijepljenje protiv gripe provodi se u Hrvatskoj svake godine, a u cijepljenih se pacijenata njime stiče imunitet protiv virusa koji je u protekloj godini cirkulirao populacijom. Svake se godine sastav cjepiva mijenja prema naputku Svjetske zdravstvene organizacije, ovisno o tome koji je podtip virusa zabilježen u populaciji.
"Cijepljenje osobito preporučujemo starijim osobama zbog povećane osjetljivosti organizma, te komplikacija koje se nakon preboljele gripe mogu pojaviti. To su najčešće upale pluća bakterijskog karaktera koje mogu dovesti do teških oboljenja, pa čak i do smrtnog ishoda. U svakoj sezoni gripe bilježimo višak broja umrlih, što se direktno veže uz činjenicu da komplikacije nastale uslijed zaraze ponekad imaju letalne posljedice. Također, cijepljenju protiv gripe obavezno bi trebali pristupiti svi bolesnici koji boluju od kroničnih bolesti, neovisno o dobi.", objasnio je primarius Baklaić.
Cijepiti se, osim ugroženih skupina, trebaju i osobe koje su svakodnevno izložene riziku od zaraze, prvenstveno zdravstveni djelatnici i osobe koje rade na javnim mjestima s velikim protokom ljudi. Gripa je bolest koja se širi kapljičnim putem, i to zrakom, pa se zadržavanje na ja-vnim mjestima u sezoni gripe ne preporučuje ukoliko niste već cijepljeni. U svrhu zaštite sebe i drugih trebale bi se cijepiti i osobe koje rade s djecom, kao što su odgojitelji i učitelji u školama.
Naravno, najpogodnije vrijema za zaštitu je ono uoči sezone gripe. "Praksa je pokazala da je cijepljenje najbolje započeti u listopadu. Sva cjepiva raspoloživa u Hrvatskoj su kvalitetna cjepiva, te među njima nema razlike u djelotvornosti. Različita su im jedino imena, koja variraju od proizvođača do proizvođača, ali imaju sasvim isti sastav jer je on unaprijed propisan. U pravilu nisu reaktogena, što znači da ne izazivaju lokalne reakcije, ili su te reakcije blage i zanemarive.", tvrdi primarius Baklaić, te dodaje: "Imunitet stečen cijepljenjem traje tijekom cijele godine, sve do nove sezone, kada se sukladno očekivanim tipovima virusa, izrađuje i novo cjepivo. Ovo koje se upotrebljava u Hrvatskoj je trokomponentno, točnije, sadrži antitijela za tri različita tipa gripe."

Prehlada ili gripa - neke najčešće razlike

Solvay, Vaš prijatelj u borbi protiv gripe

Kako u zimskom razdoblju češće dolazi do različitih oboljenja respiratornog sustava, oboljeli često ne znaju prepoznati gripu. Kako bi se pravodobno prepoznali simptomi eventualne zaraze virusom gripe, primarius je podrobno opisao ključne razlike između gripe i obične prehlade: "Prehlada je daleko blaže respiratorno oboljenje od gripe. U prvom redu, nastaje uslijed zaraze virusima koji se nalaze u populaciji neposredno prije izbijanja epidemije gripe, premda se mogu javljati i u drugo doba godine. Razlika je ipak najvidljivija u kliničkoj slici - dok je gripa teško oboljenje s vrlo visokom temperaturom, čak do 40 stupnjeva, te praćena bolovima u čitavom tijelu, koje nazivamo mijalgija (bolovi u mišićima) i artralgija (bolovi u zglobovima), kod prehlade tih simptoma nema. Ona traje kraće, ne prate je glavobolja i visoka temperatura, a simptomi su lokalni, poput peckanja u ždrijelu i iscjetka iz nosa. To je ujedno još jedna značajna razlika, jer gripozno stanje prati suhoća sluznice."
Iznimno, virus gripe tipa C izaziva stanje nalik onom kod prehlade jer se radi o blažem oboljenju. Druga dva tipa gripe, A i B, nose određene ozbiljnije rizike po zdravlje. "Osobito virus tipa A ima veliki epidemijski potencijal, a može uzrokovati i pandemiju. Ovaj virus ima tri zasad po-znata podtipa - H1N1, H2N2 i H3N2. Spomenuta imena su zapravo oznake površinskih antigena, a obično je treći podtip bivao prisutan kad je gripa poprimala pandemijske razmjere. Pod-tipovi gripe često dobivaju i popularnija, egzotična imena, prema krajevima gdje se najprije pojavljuju. Ima ih mnogo, primjerice Brazil, Caledonia, Hong Kong, Puerto Rico, California...", istaknuo je primarius Baklaić.