Gripa - činjenice, trendovi i zablude
Podijeli
Da razloga za masovnu paniku pred pandemijom nema, potvrdio je i primarius Baklaić, istaknuvši prednosti cijepljenja protiv postojećih tipova gripe
Od epidemije do pandemije
Kada dolazi do epidemije, a kada govorimo o pandemiji? Razlika u nazivlju ponekad zbunjuje, pa se spomenuti termini često pogrešno upotrebljevaju. Naime, epidemija je pojavljivanje većeg broja oboljelih od iste bolesti na istom području. Kad se radi o gripi, epidemije se pojavljuju u zimskom razdoblju. Primarius naglašava: "Može se raditi o samo nekoliko tisuća ljudi, ali i o nekoliko stotina tisuća oboljelih u nekoj zemlji, dok pandemija obuhvaća čitav kontinent ili više njih. Posljednju pravu pandemiju svijet je imao 1968. godine, i to je bila čuvena honkonška gripa. Tada se po prvi put pojavio podtip H3N2." Prema važećim znanstvenim dokazima, pandemije se općenito javljaju onda kad dođe do značajnih antigenih promjena u strukturi virusa.
Predviđanja pojava već zabilježenih, ali i nepoznatih virusa prati svaka zemlja zasebno, no postoji i svjetska mreža laboratorija za praćenje gripe. Zadaća je ovih istraživačkih jedinica da registriraju eventualne promjene, te šalju nalaze u tzv. referentne centre koji djeluju pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Formula za cjepivo prosljeđuje se farmaceutskim tvrtkama upravo na temelju tih podataka.
Pozitivan trend
"U Hrvatskoj se svake godine cijepi sve više građana i taj pozitivni trend treba pohvaliti. Ove je godine naručen najveći broj doza dosad, odnosno 563.000. To je dovoljno za čak 12 posto pučanstva, a zgodno je napomenuti da je Hrvatska treća zemlja u Europi po broju cijepljenih na tisuću stanovnika. Ipak, treba građanima objasniti da broj cijepljenih pojedinaca ne smanjuje vjeroja-tnost epidemije jer se ona ionako širi među necijepljenim pučanstvom. Samim time je očito kako je cijepljenje individualna zaštita svakog od nas.", napominje primarius Baklaić.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se mnogo radilo na edukaciji građana, no dodaje kako se na našim prostorima i inače oduvijek vodilo računa o obaveznom cijepljenju protiv svih značajnijih bolesti. "Ljudi su u nas s vremenom shvatili da se i sami moraju pobrinuti za svoje zdravlje. Zbog toga mogu samo savjetovati daljnje cijepljenje postojećim pripravkom, bez obzira na činjenicu da se novi pandemijski virus još nije pojavio." One koji pak zaziru od igle zanimat će ovaj podatak: preboljenje nekog određenog tipa gripe stvara dugotrajan imunitet. Ipak, to ne znači da se bolest više nikada neće pojaviti u organizmu, već će, ako dođe do ponovnog oboljenja, simptomi biti mnogo blaži i kratkotrajniji.
Ima li razloga za paniku?
Ono što je primarius Baklaić smatrao najvažnijim za istaknuti odnosi se na medijsku galamu koja se diže oko navodnog dolaska ptičje gripe. "Ovdje dolazi do čistog brkanja pojmova! Ptičja gripa (formule H5N1) je akutna zarazna bolest ptica koja samo u iznimnim okolnostima prelazi vrstu, dakle, može izazvati oboljenje kod čovjeka. No pogrešno je mišljenje da će se na ljudskoj populaciji dogoditi epidemija ptičje gripe. Zasad nije dokazan nijedan slučaj prelaska spomenutog virusa s čovjeka na čovjeka, već su redovito obolijevali ljudi koji su često u kontaktu s pticama, i to najčešće peradi. Kad bi se spomenuti virus eventualno rekombinacijom prilagodio ljudskom organizmu, tek tada bi zaraza s čovjeka na čovjeka postala
moguća, a time i pandemija. Naravno, to više ne bi bio isti virus, odnosno virus pričje gripe o kojem danas govorimo."
Prema podacima iz prethodnih velikih pandemija, izbijanje nove pandemije s današnjim brojem stanovnika u svijetu rezultiralo bi smrću oko 150.000.000 ljudi. "U Zavodu za javno zdravstvo želimo objasniti hrvatskim građanima da nema potrebe za širenjem panike. U tiskovinama se često senzacionalističkim najavama dolaska nove pandemije plaši pučanstvo i predstavlja se kao nova kuga, što nije točno. Jasno, kad se pojavi novi pandemijski soj, oboljet će velik broj ljudi jer se radi o još nepoznatom tipu virusa protiv kojeg nemamo cjepivo. No razloga za paniku, ponavljam, nema, jer je u tri godine samo 116 osoba u svijetu oboljelo od ptičje gripe, 59 sa smrtnim ishodom. Da spomenuti virus ima epidemijski potencijal, već bi odavno došlo do oboljenja stotina milijuna ljudi."
Svoje detaljno izlaganje primarius Baklaić završio je najnovijim zaključcima već spomenute Europske konferencije o gripi: "Nitko ne bježi pred činjenicom da se pandemija bliži. No to i nije novost jer se ovaj svojevrsni izazov za modernu medicinu očekuje još od 1987. godine. S druge strane, nemoguće je predvidjeti kad će se točno pandemija pojaviti. Srećom, danas se na ovakve pojave može relativno brzo reagirati, te u roku od nekoliko mjeseci do pola godine proizvesti odgovarajuće cjepivo. Tehnologija nam omogućuje da čak unaprijed kreiramo rekombinacije cjepiva prema tome kakav bi novonastali virus mogao biti."
|
