Krije li se u vašem djetetu žrtva ili nasilno ponašanje
Učenici koji promatraju nasilje skloniji su stati na stranu nasilnika i pomoći mu nego da pokušaju pomoći žrtvi, a katkad postanu i aktivni sudionici nasilja
Nasilje među vršnjacima (engl. Bullying) može se odrediti na sljedeći način: učenik je zlostavljan ili viktimiziran kad je opetovano i trajno izložen negativnim postupcima jednoga ili više učenika (Olweus, 1998). Ta definicija ističe negativno (agresivno) djelovanje koje se ponavlja tijekom duljeg razdoblja.
U širem smislu, nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima radi stjecanja moći, i to nanošenjem psihičke, odnosno fizičke boli. Nasilje među djecom možemo podijeliti u nekoliko oblika: fizičko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno i ekonomsko. Fizičko nasilje je najuočljiviji oblik, a podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje, čupanje i sl. Verbalno nasilništvo najčešće prati fizičko, a podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje (npr. Očalinko!). Emocionalno nasilje podrazumijeva namjerno isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe, kao i ignoriranje. Seksualno nasilje uključuje neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare. Kulturalno nasilje podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi. I na kraju, ali ne manje važno, ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca.
Rezultati istraživanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba
Incidencija nasilja među djecom u Hrvatskoj (N = 4.900)
O bullyingu je riječ samo ako su uključena tri osnovna elementa (prema Olweus, 1998):
- Negativni postupci - Negativni postupci znače namjerno nanošenje ozljeda drugoj osobi. Mogu biti fizički i verbalni. Fizičko nasilje je kad netko udara, gura ili sputava drugoga tjelesnim dodirom, a verbalno uključuje izrugivanje, zadirkivanje, ali i prijetnju. Međutim, treba istaknuti kako se negativni postupci pojavljuju i bez riječi ili tjelesnog dodira. Primjerice, u obliku društvene izolacije, kreveljenjem, nepristojnim kretnjama ili odbijanjem da se udovolji željama druge osobe.
- Opetovano i trajno - Da bi se neki negativan postupak smatrao nasiljem, mora se ponavljati i biti trajan. Taj uvjet je postavljen u definiciju nasilja kako bi se iz pojave nasilja u školi isključili povremeni beznačajni sukobi između učenika, poput zadirkivanja, a koji su sastavni dio igre i relativno prijateljske naravi.
- Asimetričan odnos snaga - Termin nasilništvo rabi se samo ako između učenika postoji nerazmjer snaga. Stvarni i/ili percipirani nerazmjer snaga može se javiti u situacijama izravna nasilništva ako je učenik žrtva doista fizički slabiji u odnosu na učenika zlostavljača, ako žrtva sebe doživljava fizički ili mentalno slabijom, ako postoji brojčani nerazmjer između žrtve i zlostavljača. U situacijama neizravna nasilništva nerazmjer snaga može se javiti u slučaju izolacije učenika iz grupe, širenju glasina i tome slično.
Tablica 1 - Raširenost doživljenog nasilja u školi s obzirom na školski uspjeh
| Školski uspjeh |
Postotak djece koja su doživjela nasilje u školi |
| Nedovoljan |
54% |
| Dovoljan |
50% |
| Dobar |
41% |
| Vrlodobar |
34% |
| Odličan |
29% |
Tablica 2 - Raširenost počinjenog nasilja u školi s obzirom na školski uspjeh
|
Školski uspjeh |
Postotak djece koja se u školi nasilno ponašaju |
| Nedovoljan |
42% |
| Dovoljan |
41% |
| Dobar |
31% |
| Vrlodobar |
27% |
| Odličan |
21% |
Tablica 3 - Osobe kojima se djeca obraćaju za pomoć nakon što su doživjela fizičko nasilje u školi
|
Osoba |
Postotak djece koja im se obraćaju za pomoć |
| Roditelj |
32% |
| Prijatelj |
32% |
| Nitko |
30% |
| Brat/sestra |
23% |
| Nastavnik |
13% |
Temeljna obilježja tipičnih nasilnika
Osobina koja izdvaja tipičnog nasilnika njegova je agresivnost prema vršnjacima, što je sadržano u definiciji nasilništva. No, nasilnici su često agresivni i prema odraslima - nastavnicima i roditeljima. Učenici nasilnog ponašanja općenito imaju niži prag tolerancije na nasilje nego ostali njihovi kolege. Teže suosjećaju sa žrtvom. Često imaju razmjerno pozitivno mišljenje o sebi. Ako je riječ o dječacima, u pravilu su tjelesno jači od ostalih dječaka, osobito od žrtava. Djeca agresivnog ponašanja imaju teškoća u prepoznavanju socijalnih znakova iz okoline, pa često misle kako drugi imaju neprijateljske namjere prema njima. Čak i kad postoje znakovi koji pokazuju da namjere nisu bile neprijateljske, agresivna djeca mnogo ih teže razumiju i rabe.
U nasilništvu među dječacima iznimno je važna i tjelesna snaga ili slabost. Kao što je već spomenuto, žrtve kao skupina ispodprosječne su tjelesne snage, dok su nasilnici često tjelesno jači od njih. Međutim, to ne znači da će snažni dječaci nužno zlostavljati druge. Ono što doista obilježava nasilnika (dječaka) jest spoj agresivnog obrasca reakcija i tjelesne snage. U skladu s tim, žrtvu obilježava kombinacija strašljivog obrasca reakcija i tjelesne slabosti.
Neke od karakteristika koje iskazuju djeca agresivnog ponašanja uključuju:
- tjelesno su snažniji od svojih vršnjaka u razredu, a napose svojih žrtava; mogu biti iste dobi ili ponešto stariji
- fizički su uspješni u igrama, sportovima i borbama
- imaju snažnu potrebu za prevlašću i podčinjavanjem ostalih učenika, vole se hvaliti stvarnom ili zamišljenom nadmoći nad ostalim učenicima
- nagle su ćudi, razdražljivi, impulzivni i teško podnose neuspjeh, otežano se prilagođavaju pravilima i teško podnose zapreke i odgađanja, nastoje varanjem postići probitak
- općenito su prkosni, drski i agresivni prema odraslima (uključujući nastavnike i roditelje) te mogu i njih zastrašivati
- vješto se izvlače izgovorima iz "teških situacija"
- smatraju ih tvrdokornima i okrutnima, slabo suosjećaju sa zlostavljanim učenicima
- nisu strašljivi ili nesigurni te imaju razmjerno povoljan sud o sebi
- u razmjerno ranoj dobi (u usporedbi sa svojim vršnjacima) odaju se ostalim vidovima antisocijalnog ponašanja, uključujući krađu, vandalizam i opijanje
- s obzirom na školska postignuća, u osnovnoj školi mogu biti prosječni, iznad ili ispod prosjeka, ali kasnije dobivaju niže ocjene te razvijaju negativno stajalište prema školi.
Stranica:
[1]
2
3
4
»
|
