Ginekologija i porodništvo

Sve teškoće babinja

Osim involucije genitalnih organa koji su za trudnoće i poroda bili promijenjeni, promjene se događaju i u ostalim organskim sustavima žene

Puerperij ili babinje razdoblje je od šest tjedana nakon poroda. To vrijeme potrebno je da nestanu sve promjene nastale tijekom trudnoće. Osnovne značajke babinja su izostanak menstruacije, lučenje mlijeka, iscjedak iz rodnice i involucija maternice.

Izostanak menstruacije (amenoreja) - Menstruacija nakon poroda izostaje zbog kontinuirana lučenja hormona prolaktina, koji koči lučenje gonadotropnih hormona hipofize, a posljedica je izostanak lučenja steroidnih hormona jajnika (estradiola i progesterona). Takvo stanje izaziva lučenje mlijeka (laktacija).
Žene koje doje i amenoroične su imaju prirodnu kontraceptivnu zaštitu, ali pod uvjetom da se održava određeni ritam dojenja. Tako se zna da, ako žena doji najmanje šest puta dnevno, uključujući i noćno dojenje, u pravilu ne može zatrudnjeti. Amenoreja kao posljedica lučenja prolaktina može potrajati do dvije godine, ovisno o prehrani majke, intenzitetu sisanja i početku dohranjivanja djeteta.
Važno je istaknuti da do nove oplodnje može doći prije prve menstruacije. Neredovito dojenje (manje od šest puta dnevno) i/ili bez noćnog dojenja ne pruža kontraceptivnu zaštitu. Ako žena kratko doji ili ne doji, prva menstruacija pojavi se već šest tjedana nakon poroda. Čak tri do deset posto žena koje slabo doje i nadohranjuju djecu zatrudne prije prve menstruacije, jer u više od 50 posto slučajeva prvoj menstruaciji prethodi ovulacija.

Iscjedak iz rodnice (lohije) - Tijekom babinja postoji iscjedak iz rodnice, čiji se izgled i kvaliteta vremenom mijenjaju. U početku je krvav (cruenta), zatim sukrvav (rubra), a na kraju smeđ (fusca). Nakon dva, najviše tri tjedna babinja, iscjedak postaje oskudan i bjelkast, jer se nakon dva tjedna ušće maternice zatvori, pa se iscjedak sastoji samo od odljuštenog epitela rodnice, uz vrlo oskudnu sluz iz cerviksa.

Involucija maternice - Nakon poroda posteljice maternica je veličine glave djeteta i doseže razinu pupka žene. U iduća četiri dana spušta se jedan poprečni prst dnevno, tako da se četvrti dan babinja gornji pol maternice (fundus) nalazi između pupka i simfize. Sedmog dana maternica se smanji toliko da ispunjava zdjelište. U normalnom babinju (ako žena održava laktaciju), maternica se za dva tjedna smanji na veličinu koja odgovara onoj prije poroda i nakon toga se i dalje postupno smanjuje, tako da je nakon četiri tjedna izrazito malena (samo tri, četiri cm). Kanal vrata maternice u pravilu se zatvori već tjedan dana nakon poroda.

Stijenka rodnice - Stijenka rodnice izrazito je stanjena, crvena, osjetljiva i ranjiva. Sve te promjene rodnice, kao i involucija maternice, posljedica su nedostatka steroidnih hormona (estradiola i progesterona), čije lučenje koči prolaktin.

Opće promjene - Tijekom trudnoće tjelesna težina žene poveća se za oko 12 do 14 kilograma na račun težine djeteta, posteljice, plodne vode, povećane maternice, povećana volumena krvi i masti. Neposredno nakon poroda tjelesna težina smanji se za oko šest kilograma (uključuje dijete, posteljicu, plodovu vodu). U idućih nekoliko dana izluči se višak tekućine iz vaskularnog (krvnog) prostora i međustaničnih prostora. Tako je potkraj prvog tjedna babinjača lakša oko desetak kilograma, edemi nestaju, a žena postaje normalno pokretna.

Dojenje (laktacija) - Dojka potpunu anatomsku i funkcionalnu zrelost postiže tek za trudnoće. Iako su tijekom trudnoće prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mliječna žlijezda potpuno je razvijena, laktacije nema. Razlog tomu visoke su koncentracije estrogena i progesterona, koje sprječavaju učinak prolaktina na žljezdano tkivo dojke.
Koncentracija prolaktina na kraju trudnoće desetak je puta viša nego prije trudnoće. Međutim, osim prolaktina, za laktaciju su potrebni i drugi hormoni, primjerice inzulin, kortizol, progesteron i estrogeni. Laktogeni učinak (onaj koji pridonosi stvaranju mlijeka) ima i humani placentarni laktogen.

Ipak, prolaktin je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. Omogućuje sintezu primarnog proteina - kazeina, potrebnog za produkciju mlijeka. Izlaskom posteljice naglo se snizuje koncentracija estrogena i progesterona te počinje neometano laktogeno djelovanje prolaktina. Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Ako žena ne doji, traje barem sedam dana, a razina prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dva, tri tjedna.
Podražaj za produkciju prolaktina je sisanje. Sisanjem se živčani podražaji prenose u hipotalamus, gdje se smanjuje produkcija dopamina, koji inače koči lučenje prolaktina. Nakon svakog podoja raste koncentracija prolaktina koji stimulira proizvodnju mlijeka za idući podoj. Tri do četiri mjeseca nakon poroda koncentracija prolaktina postaje normalna, ali je povisuje sisanje i tako omogućuje kontinuiran nastavak laktacije. Sisanje stimulira i lučenje oksitocina koji omogućuje izbacivanje mlijeka. Uz pomoć navedenih povratnih refleksnih mehanizama količina stvorenog mlijeka odgovara količini podojenog. Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka počinje opadati već nakon 48 sati.