Neurologija

Nije dovoljno reći samo "vrti mi se"

Zbog međudjelovanja nekoliko sustava, bolesnici s vrtoglavicom najčešće se obrađuju neurološki i internistički te kod otorinolaringologa i oftalmologa

Vrtoglavica je neodređen izraz koji bolesnici upotrebljavaju kako bi opisali nekoliko posve različitih subjektivnih stanja. Stoga je nužno dobiti iscrpan opis bolesnikova subjektivnog doživljaja, a ne samo riječima "vrti mi se".
Vrtoglavice mogu biti centralnog (oštećenja različitih moždanih struktura) ili perifernog (oštećenje struktura unutarnjeg uha) podrijetla. Kod perifernih oštećenja, uz vrtoglavicu su češće prisutni gubitak sluha, mučnina, povraćanje, znojenje i specifičan neurološki znak - nistagmus (nevoljni trzajevi očne jabučice u određenom smjeru), koji je pokazatelj poremećene funkcije centra za ravnotežu u unutarnjem uhu. Ovisno o mjestu oštećenja, brzina i smjer nevoljnih trzaja očnih jabučica su različiti. Obično postoje i drugi neurološki znaci i ispadi, osim u slučajevima kad je vrtoglavica izazvana toksičnim preparatima. Bolničko liječenje potrebno je ako se sumnja na infarkt moždanog stabla, malog mozga i kod teže izraženih simptoma.

Obrada bolesnika s vrtoglavicom zahtijeva poznavanje međudjelovanja vestibularnog sustava (centra za ravnotežu u unutarnjem uhu) s okulomotornim (motorikom očiju), slušnim i spinocerebelarnim sustavima (putevima koji vode iz kralježnične moždine u mali mozak). Stoga se bolesnici s vrtoglavicom najčešće obrađuju neurološki, internistički, tj. kardiološki te kod otorinolaringologa i okulista.

Vrtoglavica se može podijeliti u četiri kategorije:

• Vertigo - Iluzija je kretanja bolesnika ili njegove okolice. Osjećaj vrtoglavice može se opisati kao okretanje, vrtnja oko osi, ljuljanje ili naginjanje, što je često popraćeno vegetativnim simptomima kao što su mučnina, povraćanje, strah, neravnoteža i nistagmus s ili bez zamagljenja vida. Postojanje vrtoglavice podrazumijeva poremećaj središnjih ili perifernih živčanih puteva vestibularnog sustava (centra za ravnotežu). Povezanost vertiga i vegetativnih simptoma pripisuje se brojnim vezama između vestibularnih i autonomnih centara.
• Sinkope ili presinkope - Podrazumijevaju osjećaj neposredna gubitka svijesti ili nesvjestice. Često su praćene neugodnim osjećanjem, mučninom, strahom i prolaznim obostranim gubitkom vida. Do sinkope dolazi kad opskrba mozga krvlju padne ispod razine potrebne za dostatnu opskrbu kisikom i glukozom. Obično su posljedica cirkulacijskog ili srčanog poremećaja i imaju posve drukčije implikacije od vertiga.
• Poremećaj ravnoteže - Osjećaj neravnoteže, nesigurnosti ili "pijanstva" bez vrtoglavice javlja se u bolesnika u kojih nije usklađen ulazak informacija iz sustava koji služe prostornoj orijentaciji. Bolesnici s poremećajem sustava za održavanje ravnoteže u unutarnjem uhu (vestibularnog), osjetnog, tj. dodirnog (proprioceptivnog), onog u malom mozgu (cerebelarnog), kao i onog koji je odgovoran za nevoljne pokrete (vidni ili ekstrapiramidalni), često će opisivati svoj osjećaj neravnoteže kao vrtoglavicu.
• Neodređena vrtoglavica javlja se u bolesnika s emocionalnim smetnjama, a nastaje kao posljedica ubrzana disanja (hiperventilacije). Obično je riječ o laganoj ošamućenosti, omaglici ili strahu od padanja, što se razlikuje od prethodno opisane vrtoglavice, presinkope ili neravnoteže. Svi oblici vrtoglavice u znatnoj mjeri mogu izazvati bolesnikovu tjeskobu.

Uzroci vrtoglavica prikazani su u tablici.