Što sve može snaći žlijezde slinovnice
Kod sumnje na postojanje izrasline u žlijezdi, treba se što prije javiti na pregled kako bi se utvrdila narav promjene i odabralo ispravno liječenje
Slinovnice su žlijezde koje proizvode slinu, a smještene su oko usne šupljine i ždrijela, tj. pridružene početnom dijelu probavnog sustava. Slina se trajno izlučuje u usnu šupljinu u malim količinama, osiguravajući joj vlažnost, a u većim količinama kad jedemo, što pomaže omekšavanju hrane čime počinje proces probave. Postoje tri para velikih žlijezda slinovnica i puno malih slinovnica povezanih sa sluznicom usne šupljine.

Velike žlijezde slinovnice su:
- parotidna žlijezda (lijeva i desna)- nalazi se ispod i ispred uške, a parotidni kanal odvodi slinu u usta s unutarnje strane obraza, nasuprot gornjih zubi
- submandibularna žlijezda (lijeva i desna) - nalazi se ispod dna usne šupljine, tik ispod donje čeljusti, a slina se izlučuje putem izvodnog kanala u dnu usne šupljine
- sublingvalna žlijezda (lijeva i desna) - nalazi se ispod jezika i drenira se kroz izvodne kanale na dnu usne šupljine.
Uzroci u žlijezdi i izvan nje
Do poremećaja u radu žlijezda slinovnica i pojave kliničkih simptoma mogu dovesti opstrukcija istjecanja sline, upala, infekcija i tumori.
 Ranula - proširenje sublingvalne slinovnice zbog opstrukcije u izvodnom kanalu
 Kronična upala žlijezde slinovnice zbog kamenaca
Opstrukcija - Opstrukcija istjecanja sline najčešće nastaje u parotidnoj i submandibularnoj žlijezdi, i to zbog stvaranja kamenaca u izvodnom kanalu žlijezde. Simptomi oticanja žlijezda tipično nastaju za vrijeme jela zbog otežana dreniranja sline - žlijezda otekne, što može uzrokovati bol, a poslije i upalu. Drenaža sline može biti otežana i zbog povećanih limfnih čvorova koji se nalaze u blizini žlijezde, a koji mogu pritiskati na žlijezdu ili izvodne kanale. Kamenci u izvodnim kanalima slinovnica obično nastaju zbog oslabljena protoka sline, što dovodi do otežana ispiranja odumrlih stanica i olakšana taloženja mineralnih soli. Više od 90 posto kamenaca nastaje u submandibularnoj žlijezdi, vjerojatno zbog oblika i dužine izvodnog kanala. U parotidi nastaju rijetko, a u ostalim iznimno. Zbog opstrukcije protoka sline dolazi do oticanja zahvaćene žlijezde, koje može biti bolno, a najizraženije je tijekom jela. Većina kamenaca vidljiva je na rtg snimkama, a ostale dokazujemo UZV-om i sijalogramom (rtg snimanje uz davanje kontrasta u kanal). Liječenje je moguće odstranjenjem kamenaca ako su palpabilni i ako nema znakova kronične infekcije žlijezde. Kad se kamenac ne može palpirati i kad je žlijezda kronično upaljena, odstranjuje se cijela žlijezda slinovnica.
Upala - Nastaje u povoljnim uvjetima oslabljene drenaže sline, primjerice zbog kamenaca, suženja (striktura) izvodnih kanala ili stanja dehidracije organizma (starije osobe). Tada se stvaraju uvjeti u kojima se bakterije mogu razmnožavati i dovesti do upale. Upala slinovnice može se zakomplicirati i stvaranjem gnojne upale (apscesa), što zahtijeva liječenje kiruškom drenažom. Posebna podgrupa bolesti koje dovode do upale i uvećanja slinovnica su autoimune bolesti (npr. Sjogrenov sindrom, u sklopu kojeg bolesnici pate od suhoće sluznice usta i oka). Takva stanja mogu nastati i kod drugih sistemskih bolesti kao što je reumatoidni artritis. Kad su metabolički poremećaji posrijedi, žlijezde slinovnice mogu biti zahvaćene npr. u sklopu šećerne bolesti.
Infekcija - Najčešća infekcija slinovnica su zaušnjaci (mumps). To je akutna virusna zarazna bolest koja ponajprije zahvaća parotidne žlijezde, a može dovesti i do upale gušterače, spolnih žlijezda i mozga. Najčešće se javlja kod djece. Specifično liječenje ne postoji, a prevencija se provodi cijepljenjem.
Tumori - Benigni i maligni tumori žlijezda slinovnica obično se pojavljuju kao bezbolna, tvrda tvorba koja raste unutar jedne od žlijezda. Rijetko nastaju u više od jedne žlijezde. Mogu zahvatiti kako velike slinovnice tako i brojne male slinovnice sluznice obraza, usnica i nepca. Svaku takvu izraslinu na sluznici ili onu koja mijenja normalan izgled žlijezde treba pokazati liječniku. Maligni tumori mogu ubrzano rasti, u početku bezbolno, a u kasnijem stadiju mogu uzrokovati bol i poremećaj funkcije okolnih živaca (takvu situaciju ne treba čekati!).
Posjetite otorinolaringologa
Bolesti žlijezda slinovnica liječi specijalist otorinolaringolog i kirurg glave i vrata. Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovi pažljive anamneze, pregleda, laboratorijskih testova, ultrazvučnog pregleda i radioloških metoda pretrage. Ako se posumnja na opstrukciju kanala kamencem, koji se nalazi relativno blizu otvora kanala na sluznici usne šupljine, uz primjenu lokalne anestezije može se proširiti izvodni kanal i tako odstraniti kamenac. Položaj kamenca može se uspješno vidjeti rentgenskim snimkom. Ako se dijagnosticira uvećanje žlijezde zbog novostvorene izrasline, potrebno je dodatnim pretragama bolje prikazati narav promjene. U tom smislu primjenjuju se ultrazvučne i radiološke metode, a u mnogim slučajevima dolazi u obzir i citološka punkcija koja prva na osnovi promjena stanica govori o naravi promjene.
Konzervativno, medikamentozno, često i kirurški
Liječenje bolesti žlijezda slinovnica dijelimo na dvije osnovne kategorije, konzervativno i kirurško, a kojem načinu ćemo se u određenom slučaju prikloniti, ovisi o naravi problema. Ako je riječ o sistemskom uzroku bolesti, liječenje je konzervativno i zahtijeva liječenje cijelog tijela, a ne samo žlijezde slinovnice. Potrebno je liječiti osnovni uzrok koji je i doveo do poremećaja, s tim da je u tim slučajevima katkad potrebno konzultirati i liječnike specijaliste drugih specijalnosti. Kad je poremećaj nastao zbog opstrukcije kanala ili je opstrukcija dovela do upale, liječenje se provodi antibioticima. Uzrok opstrukcije katkad se može sanirati i kirurški te tako omogućiti oporavak. Kronične recidivne upale najbolje je liječiti kirurškim odstranjenjem bolesne žlijezde. Kad u žlijezdi nastane novostvorena izraslina, ona se liječi odstranjenjem žlijezde. Većina tih izraslina benigne je naravi i ne zahtijeva dodatno liječenje. Kod operacija u parotidnoj žlijezdi najveća pozornost posvećuje se očuvanju sedmoga kranijalnog živca (n. facijalis, koji inervira mišiće lica odgovorne za mimiku). Kod malignih tumora u parotidnoj žlijezdi kirurško liječenje često se poslijeoperativno kombinira s radioterapijom. Sličan je i princip liječenja kod submandibularne žlijezde. Liječenje je kirurško, tj. odstranjuje se žlijezda, a kod malignih promjena kombinira se s radioterapijom. Ako sažmemo sve rečeno, možemo zaključiti da bolesti žlijezda slinovnica mogu nastati zbog različitih uzroka povezanih sa samom žlijezdom ili sekundarno zbog drugih uzroka. Liječenje provodi specijalist otorinolaringolog i kirurg glave i vrata, i to medikamentozno, konzervativno, a često i kirurški. S obzirom na to da kirurško liječenje podrazumijeva odstranjenje žlijezde, treba reći kako izlučivanje sline, vlaženje sluznice i probava hrane nisu oštećeni ako ta žlijezda nedostaje. U svakom slučaju, želim istaknuti da se kod sumnje na postojanje izrasline u žlijezdi treba što prije javiti na pregled kako bi se utvrdila narav te promjene i odabralo ispravno liječenje.
|