Neurologija

Moždano krvarenje - lošija varijanta moždanog udara

Iako su moždana krvarenja rjeđa, njihova prognoza je lošija, smrtnost bolesnika koji dožive neku vrstu moždanog krvarenja veća, a zaostali invaliditet teži

Moždani udar je akutno neurološko zbivanje koje nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije i posljedične premale opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, rezultat čega je oštećenje dijela mozga i funkcija kojima upravlja taj dio mozga.
U većini razvijenih zemalja svijeta treći je uzrok smrti među odraslom populacijom, nakon srčanih i malignih oboljenja, te vodeći uzrok invaliditeta. U jednoj trećini slučajeva moždani udar završava smrću, druga trećina bolesnika postaju teški invalidi, a samo trećina zadovoljavajuće se oporavi ili kod njih zaostane samo manji invaliditet.
Iz tih podataka očito je kako moždani udar nije samo zdravstveni problem pojedinca i njegove okoline, nego ima golem utjecaj na gospodarske i socio-ekonomske prilike u društvu. Od cerebrovaskularnih bolesti svake godine u Hrvatskoj umre gotovo 8500 stanovnika, pa je, s bolestima srca, to prvi uzrok smrtnosti u nas.

Najpoznatiji čimbenici rizika za nastanak moždanog udara su: dob, spol, rasa, naslijeđe, povišeni krvni tlak, srčane bolesti, pušenje, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, alkoholizam, stres, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i nezdrava prehrana.

Moždano krvarenje znači lošiji ishod

Moždani udar može biti uzrokovan začepljenjem arterija u glavi ili na vratu (ishemijski moždani udar), stvaranjem ugruška ili puknućem krvne žile (hemoragijski moždani udar). U 85 posto slučajeva riječ je o ishemijskim moždanim udarima, a u 15 posto o moždanim krvarenjima. Iako su moždana krvarenja rjeđa, njihova prognoza je lošija, smrtnost bolesnika koji dožive neku vrstu moždanog krvarenja veća, a zaostali invaliditet teži.

Ako se krv izlije u okolno moždano tkivo, najčešće zbog prsnuća krvne žile uzrokovanog povišenim krvnim tlakom, govorimo o intracerebralnom krvarenju ili intracerebralnom hematomu. Najčešće je riječ o krvarenju koje je smješteno na tzv. tipičnim mjestima u velikom mozgu u centralnim regijama, iako je moguće da je krvarenje lokalizirano u drugim dijelovima mozga, u tzv. netipičnim mjestima ili u malom mozgu, ili da krvarenje prodre u moždane komore, kad govorimo o ventrikularnom krvarenju.
Klinički se moždano krvarenje najčešće manifestira oduzetošću ekstremiteta, smetnjama govora, vida, osjetnim ispadima, poremećajem stanja svijesti ili različitim oblicima epileptičkih napadaja.
Terapija takvog oblika moždanog krvarenja većinom je medikamentozna (primjenom lijekova), a iznimno operativna. U predviđanju neurološkog i kliničkog ishoda važnu ulogu ima obujam krvarenja, odnosno hematoma u mozgu.

Nova terapija na pomolu?

Kako je takvo moždano krvarenje najsmrtonosniji oblik moždanog udara, u znanstvenom su svijetu snažno odjeknuli rezultati kliničkog ispitivanja nove terapije moždanog krvarenja prije poznatim lijekom, koji se inače uspješno koristi u liječenju hemofilije. U veljači 2005. New England Journal of Medicine objavio je rezultate tog ispitivanja liječenja rekombinantnim aktiviranim čimbenikom VII (NovoSeven), tzv. faktorom VII - preparatom za zgrušavanje u bolesnika s moždanim krvarenjem (intracerebralna hemoragija, ICH).

Ispitivanje je pokazalo da rana primjena NovoSevena, sljedeća tri sata od nastupa simptoma moždanog krvarenja u bolesnika, može ograničiti povećanje moždanog krvarenja, smanjiti smrtnost i poboljšati neurološke i kliničke ishode bez znatnijeg povećanja rizika od smrtonosnih ili ozbiljnijih tromboembolijskih komplikacija. Kliničko ispitivanje uključivalo je 399 bolesnika u kojih je dijagnoza moždanog krvarenja postavljena uz pomoć kompjutorizirane tomografije (CT) mozga unutar tri sata od nastanka simptoma. Primjenjivale su se tri različite doze navedenog lijeka. Prema iskustvu liječnika, optimalna doza lijeka je 80 mikrograma na kilogram tjelesne težine, jer je imala najmanje nuspojava uz veliku učinkovitost. Također je dokazano da se uz tu vrstu liječenja znatno poboljšao neurološki i klinički ishod bolesti.

Liječnici smatraju da je rezultat studije obećavajući. Navedeni rezultati iz kliničke faze 2 upozoravaju da smo došli do povijesne prekretnice u liječenju moždanog krvarenja, ali u tijeku je konačno ispitivanje, tzv. faza 3, koja se provodi na većem broju bolesnika. Nakon toga se očekuje odobrenje lijeka za širu kliničku upotrebu te njegova registracija u Americi i Europi.

Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica i Referalni centar Ministarstva zdravstva RH jedina je ustanova iz šire regije istočne i jugoistočne Europe koja je uključena u to kliničko ispitivanje.