Tema broja: Treća životna dob - aktivno živjeti, a ne preživljavati

Doba mudrosti i zrele ljubavi

Aktivno, zdravo starenje uključuje prilagodbu novim okolnostima i spoznajama te stalno učenje i otkrivanje prednosti starenja i starosti

DEBLJINA - negativni utjecaji na zdravlje

Debljina je kronična metabolička bolest uzrokovana brojnim i složenim čimbenicima, uključujući povećan unos energije, smanjenu tjelesnu aktivnost te genetske utjecaje. Povezana je sa skraćenjem očekivana trajanja života, i važan je rizični čimbenik za nastanak bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti (tip 2), hiperlipidemije, žučnih kamenaca, osteoartritisa i nekih karcinoma (karcinom prostate, debeloga crijeva, dojke, jajnika, endometrija i žučnog mjehura).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, debljina poprima epidemijske razmjere i postaje jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da 1,2 milijarde ljudi u svijetu pati od prekomjerne tjelesne težine. Javlja se između 15 i 20 posto u razvijenim zemljama i ima tendenciju porasta. Debljina je u porastu i u nerazvijenim zemljama, gdje se taj problem javlja zajedno s pothranjenošću.
Gerontološka datoteka o hospitalizacijama gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj u kojih je utvrđena debljina u 2004. upozorava na 282 hospitalizacije uzrokovane debljinom, od kojih je 3,55 posto starijih od 65 godina, a prevladavaju žene. Rezultati Zagrebačkog gerontološkog istraživanja (2005.) među korisnicima domova u dobi od 65 do 74 godine (N = 938) pokazali su prisutnost debljine u gotovo polovice žena i trećine muškaraca, a 62,21 posto korisnika domova starijih od 75 godina ima normalne vrijednosti indeksa tjelesne mase. Nameće se hipotetski zaključak, koji potvrđuju i hrvatska i europska gerontološka istraživanja, kako starije osobe koje su debele ne doživljavaju duboku starost od 85 i više godina zbog prevalencije mršavih starijih osoba u dobi od 95 i više godina.
Temeljni uzroci epidemije debljine su suvremen način života, karakteriziran smanjenom tjelesnom aktivnošću, kao i visokokalorična prehrana bogata mastima i rafiniranim ugljikohidratima.

Utvrđivanje količine masnoga tkiva - Metodološko utvrđivanje pojavnosti prekomjerne tjelesne težine i debljine procjenjuje se uporabom dviju jednostavnih metoda:

• izračunavanjem indeksa tjelesne težine (ITM; engl. Body Mass Indeks - BMI), koji se izračuna dijeljenjem tjelesne težine u kilogramima s kvadratom visine u metrima (kg/m2); ITM veći od 25 kg/m2 definira se kao prekomjerna tjelesna težina, a veći od 30 kg/m2 kao debljina
• mjerenjem opsega struka - istraživanja su pokazala da je nakupljanje viška masnoga tkiva na trbuhu (oblik jabuke) važan čimbenik rizika za razvoj određenih bolesti. Naime, muškarci s opsegom struka većim od 100 cm i žene sa strukom većim od 90 cm imaju veći rizik za razvoj šećerne bolesti, dislipidemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti upravo zbog nakupljanja masnoga tkiva u području abdomena tijekom starenja.

Sveobuhvatna strategija prevencije - Budući da su negativni utjecaji debljine na zdravlje poznati te da je broj debelih osoba u porastu, treba poduzeti konkretne akcije radi promicanja zdravlja i promjene stila življenja.
Problem debljine vrlo je složen i ne može se očekivati njegovo brzo i lako rješavanje. Potrebno je razviti nacionalnu sveobuhvatnu strategiju prevencije debljine, koja bi uključila edukaciju, promjenu stila življenja i izmjenu čimbenika okoline koji predstavljaju barijeru zdravom načinu življenja. Glavna zapreka svim programima promocije zdravlja je nedostatak novca. Međutim, važno je imati na umu da troškovi zdravstvene zaštite i gubitka produktivnosti zbog zdravstvenih problema uvjetovanih debljinom daleko prelaze troškove preventivnih programa.
Prevenciju valja početi već u dječjoj dobi, pri čemu treba staviti naglasak na promicanje tjelesno aktivnijeg života. Naime, znanstveno je dokazano da dugotrajno sjedenje pred televizorom i računalom višestruko povisuje rizik od nastanka hiperkolesterolemije (visoka razina kolesterola u krvi) i debljine u djece. Nametanje težih dijetnih ograničenja u dječjoj dobi nije poželjno, nego se preporučuju raznolike namirnice, a redukciju zasićenih masnoća i kolesterola u prehrani treba početi postupno od 3. do 5. godine života i striktno je provoditi tek nakon završena rasta.

Prevencija i liječenje u starijih - Promjena načina življenja, uključujući promjenu načina prehrane i povećanu tjelesnu aktivnost, prvi je i osnovni pristup. Promjena načina prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti i rafiniranih ugljikohidrata. Preporučuje se puno svježeg voća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa je prikladno nemasno bijelo pureće ili pileće meso ili riba. Potrebno je obratiti pozornost i na pripremu hrane - najbolje kuhati ili pirjati, a zabranjeno je prženje u masnoći. Pri kupnji namirnica važno je obratiti pozornost na informacije o energetskoj vrijednosti te sadržaju masnoća i šećera.
Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine. Starost nije ograničavajući čimbenik za stručno vođenu i nadziranu tjelesnu aktivnost. Najvažnije je da je stalna i redovita (po mogućnosti svakodnevna), odgovarajućeg trajanja (15 do 30 minuta), a opterećenje usklađeno sa zdravstvenim stanjem osobe.