Tema broja: Treća životna dob - aktivno živjeti, a ne preživljavati

Doba mudrosti i zrele ljubavi

Aktivno, zdravo starenje uključuje prilagodbu novim okolnostima i spoznajama te stalno učenje i otkrivanje prednosti starenja i starosti

PADOVI I OZLJEDE - kako ih spriječiti

Rezultati gerontoloških analiza potvrđuju kako su ozljede dominantne u starijoj životnoj dobi te kako su posljedice mnogo teže nego u mlađim dobnim skupinama. Svake godine oko trećina starijih osoba doživi pad. Osim boli, straha i osjećaja nesigurnosti, dio padova dovodi i do fizičkih ozljeda, zdravstvenih komplikacija i prijevremene smrti. Posljednji podaci Centra za gerontologiju ZZJZGZ za Hrvatsku (2004.) pokazuju kako je čak 96 posto osoba umrlih zbog prijeloma bedrene kosti starije od 65 godina. Od žena umrlih od posljedica prijeloma bedrene kosti, 98,41 posto je starije od 65 godina, a kod muškaraca je taj udio nešto niži i iznosi 90,91 posto.
Ozljede i nesreće valja spriječiti uklanjanjem prepreka i onečišćenja u kući i okolišu u kojem starija osoba živi. U kući treba popraviti oštećenja, prilagoditi namještaj, tepihe i osvjetljenje, paziti na mokre podove, laštenje, mrvice ili sitnije predmete na podu te kućne ljubimce ili djecu koji se nenadano mogu pojaviti. Starije osobe moraju imati i prikladnu obuću koja se ne kliže.
Na mogućnost pada mogu utjecati i lijekovi ili alkohol. Svaka starija osoba treba postati svjesna svojih ograničenja. Ako je funkcionalna sposobnost jako smanjena, starija osoba će trebati pomoć i njegu u kući kako bi bila sigurnija i zaštićena od mogućeg pada i ozljede.

Rezultati gerontološke analize nedvojbeno upućuju na nužnost unaprjeđenja interdisciplinarnih preventivnih programa u cilju smanjivanja broja ozljeda u starijih osoba i njihovih komplikacija, a sa svrhom očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba u srednjoj i u dubokoj starosti.

DEKUBITUS - spriječiti po svaku cijenu

Dekubitus (dekubitalni ili trofički ulkus) je gerontološko-javnozdravstveni problem koji rapidno raste upravo u starijim dobnim skupinama. Javlja se kao posljedica ishemične nekroze i ulceracije kože, eventualno i dubljih tkivnih struktura na područjima najviše izloženim pritisku na podlogu, posebice ako je neposredno ispod kože kost. Najčešće su to izbočenja koja stvara križna kost, kvrga sjedne kosti, zglob kuka, gležanj, koljena i laktovi, gdje dolazi do pojačana pritiska kože na bilo koju tvrdu površinu (madrac, invalidska kolica, sredstvo za imobilizaciju, tijesna obuća i sl.).
Osim starije životne dobi, najčešći unutarnji čimbenici rizika za razvoj dekubitalnoga ulkusa su: urinarna inkontinencija, bolesti cirkulacijskog sustava (srčani udar, moždana kap), šećerna bolest, ozljede kralježnice, bolesti periferne cirkulacije, multipla skleroza, određene duševne bolesti i dr. Od vanjskih čimbenika najvažnijim se pokazao izostanak redovite promjene položaja teško bolesnih i nepokretnih gerijatrijskih bolesnika u krevetu. Tome pogoduju trenje ili grebanje kože, nabori na posteljini i osobnom rublju, vlažna i nečista koža te neodgovarajući i neudoban madrac.

U sklopu Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, najvažnije antidekubitalne mjere u očuvanju zdravlja i vitalnosti kože su: promjena načina življenja, uključujući prestanak pušenja, promjena načina prehrane te svakodnevna, umjerena tjelesna aktivnost. Druge mjere uključuju redovito mijenjanje položaja u krevetu ili invalidskim kolicama, barem svakih dva sata, redovit pregled kože na mjestima predisponiranim za nastanak dekubitalnog ulkusa, svakodnevnu okolišnu (posteljina, rublje) i osobnu higijenu, primjenu posebnih antidekubitalnih madraca i jastuka, redovito održavanje kože suhom i čistom, svakodnevnu masažu tijela sredstvima koja potiču cirkulaciju kože, primjena posebne zaštite za dijelove kože koji se nalaze neposredno iznad kostiju i zglobova.