Tema broja: Treća životna dob - aktivno živjeti, a ne preživljavati

Doba mudrosti i zrele ljubavi

Aktivno, zdravo starenje uključuje prilagodbu novim okolnostima i spoznajama te stalno učenje i otkrivanje prednosti starenja i starosti

DEMENCIJA - najozbiljniji poremećaj

Demencija je klinički sindrom karakteriziran propadanjem ranije stečenih mentalnih funkcija, koje vodi smanjivanju ili nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To je jedan od najozbiljnijih poremećaja koji pogađa starije ljude, a i važan je rizični čimbenik za razvoj drugih gerijatrijskih problema, kao što su padovi, mokraćna inkontinencija i sl. Pojavnost demencije ubrzano raste sa životnom dobi te se poslije 60. godine života podvostručuje svakih pet godina. Gerontološka istraživanja u razvijenim zemljama upućuju na udio oboljelih od 50 posto u dobi od 85 i više godina.
Najčešći uzroci sindroma demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija, koje su zajedno odgovorne za oko 90 posto slučajeva demencije.

Najčešći simptom u ranoj fazi demencije je smanjena sposobnost kratkotrajnog pamćenja i nesposobnost učenja novih informacija. Velik je problem i što dementne starije osobe često odlutaju. Ipak, gerontološka istraživanja potvrđuju kako se trajnom psihičkom aktivnošću u starijih osoba može prevenirati nastanak demencije, pa čak i Alzheimerove bolesti.

Je li demencija isto što i staračka zaboravljivost? - Važno je razlikovati demenciju od benigne staračke zaboravljivosti, koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Za razliku od dementnih osoba, osobe sa staračkom zaboravljivošću imaju sposobnost pamćenja novih informacija, a mogu se sjetiti i onih prije naučenih, samo što su pritom nešto sporiji nego u mladosti.

Smjernice liječenja i skrbi - Terapijska nastojanja usmjerena su na ublažavanje akutnih simptoma bolesti. Uklanjanje svih čimbenika koji negativno utječu na mentalne sposobnosti može znatno poboljšati svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu življenja starijih dementnih osoba, ali i odgoditi ozbiljnu funkcionalnu onesposobljenost i potrebu za institucionalizacijom.

Stariji bolesnici u ranijem stadiju bolesti obično se najbolje osjećaju u poznatom okruženju. Zbog toga je za sve oboljele starije osobe koje žive u vlastitom domu potrebno procijeniti sigurnost stanovanja i provesti odgovarajuće prilagodbe u smislu smanjivanja mogućnosti samoozljeđivanja. Također im treba osigurati pomoć u dnevnim aktivnostima kao što su dostava i priprema hrane, posjeti patronažne sestre, nadzor nad uzimanjem lijekova i sl. Osobama koje boluju od demencije treba omogućiti i odgovarajuću tjelesnu (npr. lagane šetnje 15 - 20 minuta dnevno) i mentalnu aktivnost (ovisno o bolesnikovim interesima prije pojave demencije - čitanje, umjetnost i sl.), odgovarajuću uravnoteženu pravilnu prehranu kao i socijalizaciju. Važan aspekt brige o dementnim osobama je i podrška članovima obitelji, odnosno osobama koje skrbe o dementnim starijim bolesnicima.

DEPRESIJA - potražite pomoć

Hrvatska gerontološka istraživanja potvrdila su kako je osamljenost glavni problem u starijih osoba. Zbog socijalne izolacije, sklonije su trajnoj nepokretljivosti, koja je posljedično povezana s depresijom, ali i povećanom tjelesnom težinom ili pothranjenošću u starosti.

Depresija je bolest ili stanje koje je epidemijski u stalnom porastu, što je praćeno i povećanim udjelom hrvatskoga staračkog pučanstva. Najveći broj gerijatrijskih bolesnika rijetko se zbog takvog problema javi svom liječniku, a članovi njegove uže obitelji to smatraju normalnom pojavom u starosti. Starija životna dob, stres, otuđenost, nezadovoljstvo, odlazak u mirovinu, gubitak bračnog partnera, odlazak djece, smanjenje potrebe i motivacije za aktivnostima koje su nekad bile normalan dio života, dodatni su "objektivni" okviri koji stvaraju pogodno tlo za depresivnu reakciju starijeg čovjeka. Zbog toga je nužna prevencija za starije, odnosno primjena primarnih i sekundarnih preventivnih zdravstvenih mjera trajne tjelesne i psihičke aktivnosti. Nužno je potražiti stručnu pomoć, ne samo izabranog liječnika obiteljske medicine nego i psihogerijatra.