Priroda i zdravlje

Neiscrpno morsko blago

Dobre strane mora svima su poznate, a u sezoni kad ih mnogi od nas i koriste, zanimljivo je pročitati što o njima pišu novinarska pera inozemnog tiska

Vrlo privlačno
Pozitivni učinci promjene klime na kronične bolesti kože i dišnih puteva, ali i na opću dobrobit organizma, već su dugo poznati. Godine 1750. engleski liječnik Richard Russel objavio je svoja iskustva s klimatoterapijom na moru. Obogaćena klima otoka u Sjevernom moru posebno dobro djeluje zimi i ima jak podražajni učinak na organizam. Svjež i hladan morski vjetar, morska sol i obogaćen zrak djeluju kao izvor mladosti. Jer sa svježim povjetarcem u organizam ulaze jod, sol, aerosoli i minerali. Taj zrak koristi i astmatičarima, jer je na otocima u pravilu slobodan od svih alergena. Čak i zavodi za zdravstveno osiguranje mnogim pacijentima odobravaju takvu vrstu liječenja. No, najprije se valja dobro raspitati koja su područja posebno pogodna za pojedine tegobe. Primjerice, za pacijente s kroničnim bronhitisom smatra se ljekovitom klima na Sjevernom moru, a kod visokoga krvnog tlaka više se preporučuje poštedna klima s jakim podražajnim učinkom na organizam na obali Istočnog mora. Jak vjetar, niske temperature, temperaturne oscilacije, sunčevo zračenje i zrak sa sadržajem soli izazov su za imunološki sustav, jer na njega vrše određeni podražaj i jačaju ga.

Vrijedna dopuna prehrani

Među prehrambeno i fiziološki vrlo vrijedne organizme ubraja se i zelenousta školjka koja obitava oko Novog Zelanda. Ondje se ne koristi samo u kuhinji, nego se već više od 20 godina nudi kao koncentrat u dodacima prehrani. Ovi mekušci, osim minerala, elemenata u tragovima, omega-3 masnih kiselina i visokovrijednog kompleksa lipida, sadrže i velik udio sastojaka sličnih šećerima, tzv. glukozamin glukane (GAG). To su spojevi koji se prirodno pojavljuju kao potporne tvari u koži, hrskavici i zglobnoj tekućini. Njihov nedostatak može izazvati probleme sa zglobovima. Koncentrat zelenouste školjke posebno se primjenjuje kod upalnih reumatskih tegoba i istrošenosti zglobova, jer sadržane hranjive tvari djeluju protuupalno, tako da mogu ublažiti bolove i poboljšati pokretljivost.

Nadanja u medicini

Neiscrpno obilje mora ipak nas ne smije zavarati: lijekovi iz mora vrlo su rijetki. U rožnatom koralju otkrivena je, pak, aktivna tvar pseudopterozin, koji bi trebao pomoći kod neurodermitisa i psorijaze. Jedno sredstvo koje je već u upotrebi je esencija spužve "aciclovir", koja virusima herpesa otežava razmnožavanje. Još jedan mali stanovnik mora trenutačno predstavlja veliku nadu za oboljele koji trpe bolove i kod kojih lijekovi sa sadržajem morfija nisu djelotvorni ili nisu podnošljivi. Na otrovu konusnog puža (Conus magnus) zasniva se lijek koji je potkraj 2005. odobren u SAD-u i koji bi uskoro mogao doći i na tržište EU. Konusni puž, veličine samo pet do sedam centimetara, može svladati ribe koje su brže i veće od njega, i to zahvaljujući svojem otrovnom harpunu koji žrtvu na mjestu paralizira. Budući da se sve to očito događa bez osjećaja boli, znanstvenici pretpostavljaju da bi puž mogao sadržavati visokodjelotvoran nervni otrov koji bi se mogao koristiti u medicini.

Mrtvo more - balzam za kožu
Mnoštvo turista na Mrtvo more manje tjera pustolovni duh, a više potreba za ublažavanjem bolesti kao što su psorijaza, astma ili neurodermitis. Već su stari Rimljani poznavali ljekovito djelovanje tog posebnog mora. U vrijeme egipatske vladavine, kraljica Kleopatra osigurala je ekskluzivno pravo da u tom području pokrene pogone za proizvodnju kozmetike i lijekova.
Na čemu se zasnivaju ljekovita svojstva Mrtvog mora? Voda, zrak i sunce odgovorni su što je ondje nastala sasvim posebna klima. Vodu, primjerice, odlikuje visok sadržaj mineralnih tvari, kao što su kalcij, magnezij i kalijev klorid, pa ona zato djeluje umirujuće i ublažava upalne promjene na koži. Zrak na najslanijoj vodi na svijetu nije samo suh i potpuno bez peludi, nego zbog svoga iznimnog položaja na 417 metara ispod razine mora sadrži puno više kisika nego zrak inače i zbog toga olakšava disanje. Liječenju pridonosi i sunčevo ultraljubičasto zračenje. Zbog svih tih osobitosti, na obali Mrtvoga mora nude se morske kure liječenja, posebno namijenjene oboljelima od psorijaze i neurodermitisa.

Neiscrpan izvor

Konusni puž samo je jedan primjer kako se blagodati mora mogu iskoristiti u razvoju lijekova. Znanstvenici iz tog područja, koje se zove i "plava biotehnologija", još će imati puno posla. "Zasad je poznato oko 12.000 morskih tvari, ali samo je mali broj točno istražen", kaže Uwe Waller iz radne grupe za marikulturu u Leibnitz institutu za oceanske znanosti iz Kiela. Potrebno je još mnogo temeljnih istraživanja, a najteže je proizvesti dovoljne količine djelotvornih morskih tvari. Da bi se ispitao jedan gram djelotvorne tvari jedne vrste spužve, istraživači iz mora moraju izvaditi oko 1000 tona spužve. To ne samo da nije isplativo, nego je i ekološki neodgovorno.
Kao alternativa preostaje da se organizmi razmnožavaju u vodenim kulturama ili da se djelatna tvar proizvodi u laboratoriju. Pa i tada će trebati još puno godina da proizvod bude spreman za komercijalnu upotrebu.

Za spužve se smatra da su proizvođači lijekova budućnosti. Biolozi iz australskog instituta za istraživanja mora u potrazi su za metodama kojima bi se te prirodne kemijske tvornice mogle kontrolirano uzgajati u vodenim kulturama. Inače, tvar koja ulijeva veliku nadu da bi mogla postati lijek za leukemiju, trenutačno je u pretkliničkoj fazi istraživanja. Aktivna tvar, sorbicillacton, potječe iz gljiva koje žive u morskim spužvama. U pokusima na životinjama izazvala je pomor tumorskih stanica, a zdrave stanice ostale su neoštećene.