Tema broja

 ostali članci
  

U slatkom iščekivanju

  

Nekad piće bogova danas alergogena pošast

  

Stres naš svagdašnji

  

Fitness - razlog više

  

Kronomedicina - što znači za vas?

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Tema broja: Pubertet i adolescencija - vrijeme bura i oluja

Najčešći poremećaji zdravlja i psihičke bolesti

Podijeli

objavljeno u broju 50 (10/06)

Najčešći poremećaji zdravlja i psihičke bolesti

I djeca mogu bolovati od depresije, ali za razliku od odraslih, djeca umjesto depresivnog ponašanja pokazuju razdražljiv­o raspoloženje.

Psihičke bolesti

Anorexia nervosa - Riječ je o poremećaju hranjenja koji karakterizira neuobičajeno i teško shvatljivo ponašanje - odricanje uzimanja hrane, i to zbog straha od debljanja. Vrhunac pojavnosti ovog poremećaja je između 12 i 18 godina. Djevojčice obolijevaju češće nego dječaci, i to u omjeru 10-20:1, na što upozorava i podatak da 60 posto djevojčica između 6 i 12 godina misli da je predebelo.
Bolest ima svoje tjelesne i psihičke aspekte. Kao prvi simptom javlja se amenoreja (gubitak mjesečnice). Od tjelesnih komplikacija treba spomenuti snižen puls i krvni tlak, opstipaciju, anemiju, odnosno depresivne simptome kao odraz psihičkog aspekta bolesti. Ovisno o izraženosti simptoma, postoje dva tipa bolesnika:

  • restriktivni tip - odbija hranu
  • prejedajući tip - jede malo, ali se trudi da pojedeno izbaci iz organizma.

Dijagnoza se postavlja kad je gubitak tjelesne težine veći od 15 posto u zamahu razvoja, znači između 10. i 14. godine. Nikako ne treba smetnuti s uma da anoreksija nije adolescentni hir, nego psihički poremećaj koji treba na vrijeme prepoznati i na odgovarajući način liječiti!

Bulimia nervosa - udružena je s anoreksijom, a riječ je o opasnim epizodama prejedanja koje se izmjenjuju s dijetama.

Depresija u djece - i djeca mogu bolovati od depresije, ali za razliku od odraslih, djeca umjesto depresivnog ponašanja pokazuju razdražljivo raspoloženje. Znakovi bolesti su gubitak tjelesne težine, teškoće sa spavanjem, umor, slaba moć koncentracije (dekoncentracija) i neodlučnost. Kako znaci depresije mogu upozoriti na uzimanje alkohola i droga (14 posto tinejdžera je pozitivno na testu psihoaktivnih droga u urinu!), treba biti veoma oprezan, ali i imati na umu da je depresija ipak prva! U svakom slučaju, postavljanje dijagnoze je teško jer djeca neće reći da su depresivna, nego su krivci škola, prijatelji i obitelj.

Blaži oblik depresije koja nekad traje godinama, zove se distimija. U takvim slučajevima treba biti oprezan jer 70 posto djece s distimijom postaje depresivno.

Ono što prati depresiju je i suicid. Podaci pokazuju je suicid četvrti uzrok smrtnosti u dobi od 10 do 14 godina (1-2/100.000), odnosno treći uzrok smrtnosti u adolescenata između 15 i 19 godina (11/100.000), te da se na 300 pokušaja suicida bilježi jedan suicid.

Statistički podaci govore da znakove depresije pokazuje:

  • 0.3 posto djece predškolske dobi
  • 1 - 2 posto djece u nižim razredima
  • 3 - 4 posto djece u završnim razredima osnovne škole
    te da...
  • 50 posto djece s depresijom ima poremećaj ponašanja
  • 40 posto ima anksiozni poremećaj
  • 25 posto ima deficit pozornosti.

Neurološke bolesti

Glavobolja - Najčešći neurološki poremećaj u djece, čemu u prilog govori podatak da 10 - 15 posto djece ima glavobolju, te da 1/3 djece u neurološku ambulantu dolazi upravo radi glavobolje. Oko 10 posto djece ima po jednu jaku glavobolju mjesečno, i to 37 - 51 posto djece do 7 godina, odnosno 57 - 82 posto djece od 7 do 15 godina starosti.

Vrste glavobolja

  • akutna - javlja se bez prethodnih smetnji, a može biti difuzna (uzrok - infekcija, hipertenzija, hipoglikemija), lokalizirana (uzrok - upala sinusa, upala uha, bolest očiju i zubi) ili je u pitanju migrena (najčešći tip glavobolje u djece)
  • kronična - mogući uzroci su povišen krvni tlak, anksioznost, simuliranje, reakcije prilagodbe
  • tenzijska (psihosomatska glavobolja) - najčešća je u školskoj dobi, poglavito u djevojčica, obično obostrana s predominacijom u zatiljnom, sljepoočnom ili frontalnom dijelu glave. Bol je tupa, kao osjećaj stezanja i pritiska u glavi. Javlja se kod anksioznosti, depresije, emocionalnih strahova, noćnog mokrenja. Ova se djeca teže uklapaju u školsku sredinu i osjetljiva su na sve što se oko njih događa. Djeca s ovom vrstom glavobolje često su uspješni učenici, iako imaju negativan stav prema školi i strah od ispitivanja.

Epilepsija - Najčešća neurološka bolest u djece, od koje boluje 1 - 2 posto adolescenata. Na temelju anamnestičkih podataka dolazi se do podatka da u 4 posto slučajeva od iste bolesti boluje jedan roditelj, odnosno u 20 - 30 posto slučajeva oba roditelja, što upućuje na genetsku predispoziciju.

Bolesti srca

Znaci koji obično upozoravaju na bolest srca su bolovi u prsnom košu, palpitacije, tahikardija (ubrzan rad srca), sinkopa (kratkotrajni gubitak svijesti).

Srčane greške - U djece školske dobi nalazi se oko 30 posto nedužnih srčanih šumova. Od srčanih grešaka najčešći su ventrikularnni (VSD) i atrijalni (ASD) septalni defekt. Prolaps mitralne valvule (PMV) najčešći je poremećaj u pubertetu. Obično se otkriva u četvrtom i petom razredu.

Arterijska hipertenzija - javlja se kod 5 - 7 posto školske djece do 14 godina i kod 10 - 15 posto adolescenata u dobi između 14 i 18 godina.

Bolesti dišnog sustava

Bronhalna astma - Najčešća je kronična, nezarazna bolest školske dobi, od koje pati 2 - 3 posto dječje populacije, dječaci više nego djevojčice u omjeru 2:1, koji se tijekom adolescencije izjednačava. U 80 posto slučajeva javlja se prije pete godine života. Klinički je obilježena znakovima ekspirijske dispneje (otežanog izdisanja), stezanjem u prsima i kašljanjem. Uzrokuje najviše izostanaka iz škole.

Bolesti endokrinog sustava

Šećerna bolest - U ovoj dobi javlja se šećerna bolest tipa I, ovisna o inzulinu, koja znači da postoji nedostatak inzulina. Godišnje se bilježi 6 - 8 novootkrivenih slučajeva na 100.000 djece i adolescenata.

Jednostavna struma štitnjače - Obično se javlja između 7. i 11. godine. Sistematskim pregledima ustanovljeno je da 15.7 posto djece ima blago povećanu štitnjaču, najčešće djevojčice u pubertetu, s tim da su djeca uglavnom eutiroidna, tj imaju uredan nalaz hormona štitnjače.

Bolesti lokomotornog sustava

Nepravilno tjelesno držanje - Od ovog poremećaja pati 30 posto djece u osnovnoj i 40 - 45 posto djece u srednjoj školi.

Skolioza - Od ovog poremećaja pati 5 - 6 posto djece u osnovnoj i 8 - 9 posto djece u srednjoj školi. Ako je nužno, operativni zahvat preporučuje se tek kad dijete dosegne konačni rast - djevojčice sa 14 - 15, a dječaci sa 16 - 17 godina.
U 70 posto slučajeva radi se o idiopatskoj skoliozi (nepoznata uzroka). Ako se javi do treće godine starosti, naziva se infantilna i može progredirati. O juvenilnoj skoliozi govorimo ako se pojavi u razdoblju između treće godine i puberteta, odnosno o adolescentnoj koja se javlja od početka puberteta do dostizanja koštane zrelosti.

Juvenilne osteohondroze - Riječ je o poremećaju u rastu epifize, odnosno same epifizne hrskavice.