|
7. tjedan mozga u Hrvatskoj (Brain Awareness Week) 10. - 16. ožujka 2008.
06.03.2008.
 Dosadašnja dostignuća u istraživanju biološke osnove svijesti i duševnih poremećaja, kao i napredak u otkrivanju uzroka kognitivnih i neuroloških bolesti, postavljaju nove prioritete znanosti u 21. stoljeću – Stoljeću uma.
Svjetska inicijativa dviju organizacija, Dana Alliance for Brain Initiative (www.dana.org) i European Dana Alliance for Brain – EDAB (www.edab.org ), s ciljem promocije istraživanja i znanja o mozgu dobiva još veće značenje.
U Europi se aktivnosti EDAB-a provode u 27 zemalja. Ova inicijativa poprimila je svjetske razmjere iz nekoliko razloga. Na prvom mjestu je spoznaja da je nemoguće naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o psihologiji, ponašanju i svijesti čovjeka, kao i odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu. Drugi je razlog porazna brojka od 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja koje bolesti mozga u odnosu na druge bolesti uzrokuju u Europi. Ti podaci su 2004. godine dokumentirani u "Consensus Document on European Brain Research" (www.jnnp.com). Iz dokumenta proizlazi da je ukupni trošak za bolesti mozga bio 386 milijardi eura, a ako se tome dodaju glavobolja i bolesti ovisnosti trošak raste na 447 milijardi eura godišnje! Iz toga proizlazi i treći razlog, a to je potreba približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom se danas bavi translacijska neuroznanost.
Europsko Vijeće za istraživanje mozga (European Brain Council) je uz pomoć stručnih udruga postiglo da 7. Okvirni istraživački program Europske unije (FP7) jasno ističe prioritet neuroznanosti i istraživanja duševnih poremećaja i neuroloških bolesti. Istodobno je istaknuta potreba poboljšanja kvalitete života ljudi s bolestima živčanog sustava. Uz sve navedene razloge za veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove znanosti: odnos mozga i uma te pitanje genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor i svijest o samom sebi. Od 65 posto ljudskog genoma koji je povezan s razvitkom i ustrojstvom mozga, oko 30 posto genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija.
Sva navedena pitanja postavljaju se i u Tjednu mozga. Svjetska i europska akcija pod nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week) odvija se u drugom tjednu mjeseca ožujka. U rad Dana Alliance uključeno je desetak dobitnika Nobelove nagrade te oko 1700 organizacija iz 57 zemalja na 6 kontinenata, a sve se aktivnosti odvijaju uz punu potporu vlada i ministarstava uključenih zemalja, te brojnih akademskih institucija i nevladinih organizacija. Tijekom Tjedna mozga omogućeno je bolje upoznavanje uzroka, opsega i posljedica neuroloških i duševnih bolesti te značenja istraživanja mozga za otkrivanje, prevenciju i liječenje tih bolesti i poremećaja i ublažavanje njihovih posljedica. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.
Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga. Svaku od tih tema moguće je svrstati u širi kontekst neuroznanosti o ponašanju (bihevioralne neuroznanosti). U 2008. godini posebno usmjeravamo pozornost na sljedeće teme:
1. mozak i agresija
2. neurotrauma
3. neuroimaging - slikovno prikazivanje mozga
Pokušat ćemo prikazati ta pitanja interdisciplinarno i integrirano od molekularne razine do kliničke psihofarmakologije, od organizacije mozga do socijalnih interakcija.
Mozak i agresija - Tema obuhvaća genetske, biokemijske i vanjske čimbenike koji doprinose složenosti agresivnog ponašanja te agresiju u svakodnevnom životu (npr. u prometu). Podsjećamo da Society for Neuroscience (www.sfn.org) upućuje na istraživanja u tom području i navodi: "Agresija je složeno ponašanje uzrokovano višestrukim čimbenicima. Kod žive jedinke agresija općenito dolazi u jednom od tri oblika: obrambena agresija kao odgovor na prijetnju, agresija grabežljivaca prema drugim vrstama i socijalna agresija prema istoj vrsti."
Prema podacima MUP-a oko 60.000 prijavljenih kriminalnih djela godišnje u Hrvatskoj posljedica je ljudske agresivnosti. Agresivnost često ostaje društveno neprepoznata, a neki od njenih mogućih uzroka mogu biti u prehrani te u mnogima, danas društveno prihvaćenim aktivnostima, npr. igranju nasilnih videoigara?
Jeste li znali da razlozi ljudske agresivnosti leže i u genima i u okolini? Danas je sklop amigdala (struktura smještena u sljepoočnom režnju velikog mozga) prepoznat kao ključna struktura za ljudsku agresivnost. Amigdala je izravno uključena u kontrolu emocija, straha te modulaciju nasilja. Prepoznat je i kemijski glasnik u mozgu, serotonin, koji utječe na modulaciju agresivnosti. Danas funkciju struktura odgovornih za ljudsku agresivnost možemo prikazati metodom funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) i ostalim metodama neuroimaginga. Agresivno ponašanje često može dovesti do traume mozga i svih teških posljedica koje prate oštećenje mozga.
Neurotrauma i neuroprotekcija - Kako spriječiti traumu mozga? Treba započeti već od djece predškolske i rane školske dobi. U Tjednu mozga popularizirat ćemo upotrebu dječjih zaštitnih biciklističkih kaciga, što će provoditi članovi HDN-a u Osijeku, uz niz posebno dizajniranih poruka za zaštitu mozga od traume. Jeste li znali da oko 70 posto žrtava prometnih nesreća ima ozljedu glave te da gotovo polovica osoba s teškim ozljedama mozga umire? Nošenje biciklističke kacige smanjuje rizik ozljede mozga za oko 90 posto, a ozljede lica za 65 posto. Usprkos tome, samo 18 posto biciklista ih nosi! Znate li da ne postoji obnavljanje stanica u mozgu? Potrebna je dugotrajna rehabilitacija kako bi se povratio dio moždanih funkcija nakon ozljeda mozga!
Neuroimaging kognitivnih funkcija i poremećaja ponašanja - Kako možemo vidjeti mozak dok radi? Kako naš mozak vidi, osjeća i misli? Kako možemo te slike koristiti u dijagnostičkom postupku? Koja je uloga neuroimaginga u istraživanju razvojnih bolesti i praćenju razvitka abnormalnog ponašanja? Metoda magnetske rezonancije (MRI) je značajno skratila vrijeme potrebno za postavljanje dijagnoze. I ne samo to, postala je nezaobilazna dijagnostička metoda za cijeli niz bolesti – od neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove, do demijelinizirajućih, poput multiple skleroze. Čak i liječenje psihijatrijskih bolesti počinje koristiti prednosti koje nam magnetska rezonancija pruža, poput procjene učinkovitosti lijekova kod pojedinih pacijenata. Novi, snažniji uređaji za magnetsku rezonanciju daju nam mogućnost da vidimo i najsitnije promjene u mozgu, poput sitnih tumora, manjih od jednog milimetra, koje bi druge dijagnostičke metode previdjele.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu djeluju Hrvatski institut za istraživanje mozga (www.hiim.hr) i Hrvatsko društvo za neuroznanost (www.csfn.hiim.hr). Tijekom cijeloga Desetljeća mozga aktivno smo istraživali prioritetne ciljeve neuroznanosti u tijesnoj suradnji s našim inozemnim partnerima i institucijama. U akciju za poticanjem istraživanja mozga uključile su se i druge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i biomedicinska središta u Splitu, Osijeku i Rijeci te na Institutu "Ruđer Bošković".
Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 10. do 16. ožujka 2008. godine, sedmi put u Hrvatskoj organiziraju Tjedan mozga. U organizaciji nam se pridružuju Medicinski fakulteti u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u mnogim drugim gradovima Hrvatske. Mi smo se već uključili u međunarodnu bitku za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi!
Informacije:
Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hrvatsko društvo za neuroznanost
Šalata 12, 10000 Zagreb
kontakt osobe:
doc.dr.sc. Svjetlana Kalanj Bognar
tel: 01/45 96 801
fax: 01 45 96 942
e-mail: mozak@hiim.hr; tajnica@hiim.hr
web stranica: http://www.hiim.hr
prof. dr. sc. Miloš Judaš,
tajnik Hrvatskog društva za neuroznanost,
tel: 01/4596 801
e-mail: mjudas@hiim.hr
|
