|
Prevencija - najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara
28.03.2008.
 Stručno predavanje za građane na temu "Prevencija moždanog udara" održano je u srijedu 26. ožujka u hotelu Dubrovnik, u organizaciji CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d. Predsjednica Uprave CROATIA zdravstvenog osiguranja, gđa Vesna Dulibić, ovom je prilikom najavila i nastavak organizacije ciklusa stručnih predavanja CROATIA zdravstvenog osiguranja, na kojima će građani od istaknutih stručnjaka iz raznih područja medicine dobiti korisne savjete i preporuke.
O uzrocima i prevenciji moždanog udara, govorila je prof. dr. sc. Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sestar milosrdnica u Zagrebu.
Zadnjih desetak godina razvijeni su terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), no prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.
Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara. Tradicionalno se prevencija dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu oboljele, odnosno koje još nisu zadobile moždani udar. Sekundarna prevencija predstavlja identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara.
Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatom, produžiti ukupno preživljavanje te smanjiti učestalost budućih moždanih udara. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije moždanog udara uvelike se preklapaju.
U sklopu prevencije moždanog udara potrebno je djelovati na čimbenike rizika povezane sa stilom života (napuštanjem nezdravog stila života, odnosno promoviranjem zdravog načina života), ali i liječiti bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika i na taj način smanjivati njihov utjecaj na povećanje učestalosti moždanog udara. U slučaju ishemijskog moždanog udara, uz djelovanje na čimbenike rizika propisuju se i određeni lijekovi, peroralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija, a u slučaju značajne stenoze (suženja) karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.
|
