|
Bolesti srca i krvnih žila najčešći uzrok smrtnosti u suvremenom svijetu
24.04.2008.
 Stručno predavanje za građane na temu "Prevencija bolesti srca i krvnih žila" održano je u srijedu 23. travnja u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu, u organizaciji CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d. O uzrocima i prevenciji bolesti srca i krvnih žila, govorila je prim. mr. sc. Mirjana Jembrek-Gostović, dr. med., ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju.
Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa iz 2006. godine, od ukupnog broja umrlih te godine, kod 51posto ljudi uzrok smrti bile su bolesti srca i krvnih žila. To znači da svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih bolesti.
Koronarna bolest srca jedan je od najčešćih oblika kardiovaskularnih tegoba. Koronarne arterije su krvne žile koje dovode krv u srce. Koronarna bolest srca je uzrokovana suženjem koronarnih arterija, a najčešći uzrok suženju je nakupljanje naslaga masnoće na unutarnjoj stjenjci arterija, poznato kao ateroskleroza. Tada krvne žile zadebljaju, postaju manje elastične, što ima za posljedicu smanjenje dotoka krvi u srce. Ukoliko srce ne dobije dovoljno krvi za normalan rad, mogu se razviti angina pectoris ili srčani infarkt.
Prevencija i utjecaj na određene čimbenike rizika, svakako su najučinkovitija strategija za smanjenje učestalosti bolesti srca i srčanog udara. Najčešći rizični čimbenici su povišene masnoće, hipertenzija, pušenje, šećerna bolest, pretilost, dugo sjedenje i tjelesna neaktivnost i psihosocijalni stres. Arteroskleroza se razvija dugi niz godina, stoga je moguće na vrijeme preventivno djelovati kako ne bi došlo do težih oblika bolesti i zatajenja srca. To znači živjeti zdravo, liječiti povišeni krvni tlak, regulirati masnoće pravilnom prehranom, izbjegavati alkohol i duhan te povećati tjelesnu aktivnost.
Simptome srčanog udara, kako je istaknula dr. Jembrek-Gostović, obilježava snažna bol i pritisak u prsima koji se širi u lijevu ruku i leđa. U tom je slučaju najvažnije odmah potražiti liječničku pomoć kako bi se što prije postavila dijagnoza i započelo liječenje koje može, ovisno o dijagnozi, biti invazivno (širenje koronarne krvne žile sa ili bez ugradnje mrežice ili operativnim zahvatom ugradnjom premosnice) ili lijekovima (antitrombocitni, beta-blokatori, ACE-inhibitori, antikoagulansi, statini ).
Predsjednica Uprave CROATIA zdravstvenog osiguranja, gđa Vesna Dulibić, ovom je prilikom najavila i nastavak organizacije ciklusa stručnih predavanja CROATIA zdravstvenog osiguranja, na kojima će građani od istaknutih stručnjaka iz raznih područja medicine dobiti korisne savjete i preporuke.
|
