|
Omega 3 masne kiseline u gerijatriji
06.06.2008.
 Centar za gerontolologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. A. Štampar", Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba, u sklopu gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti redovito organizira i provodi edukaciju timova liječnika opće medicine, medicinskih sestara i drugih stručnjaka u zaštiti zdravlja za starije osobe.
159. gerontološka tribina održana je pod naslovom "Omega 3 masne kiseline u prevenciji kardiovaskularnih bolesti u starijih osoba" s predavačem akademikom Željkom Reinerom. Uvodno je izvedena je trominutna vježba razgibavanja svih nazočnih sudionika gerontološke tribine kako bi se identifikacijskim modelom upozorilo na nužnost trajne fizičke aktivnosti u prevenciji bolesnog starenja.
Prim. mr. sc. Spomenka Tomek- Roksandić, dr. med prezentirala je gerontološko-javnozdravstvene pokazatelje o veličini pojavnosti hospitalizacija i smrtnosti osoba starijih od 65 godina, s posebnim osvrtom na bolesti cirkulacijskog sustava. U 2006. godini u Hrvatskoj su osobe starije od 65 godina činile 62,26 posto svih hospitaliziranih zbog bolesti cirkulacijskog sustava, dok je udio umrlih starijih od 65 godina od ukupno umrlih osoba zbog cirkulacijskih bolesti iznosio čak 88 posto.
Akademik Željko Reiner je stručno predavanje započeo tumačenjem procesa aterogeneze i njezinih posljedica. Prikazane su europske smjernice (Graham I. 2007.), prema kojima se i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji treba postići: ukupni kolesterol <5,0 mmol/l, LDL kolesterol <3,0 mmol/l, HDL kolesterol >1,0 mmol/l (muškarci), odnosno >1,2 mmol/l (žene) te trigliceridi <1,7 mmol/l. Kod osobe s velikim rizikom preporučuje se ukupni kolesterol < 4,5 (po mogućnosti < 4,0), a LDL kolesterol < 2,5 (po mogućnosti < 2,0).
Okosnicu predavanja činile su Omega 3 masne kiseline: eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA). Omega 3 masne kiseline u organizam se unose kunzumacijom prvenstveno plave ribe (de novo sinteza) ili sintetskim nadomjestcima. Prosječno konzumiranje ribe u Hrvatskoj u 2005. godini iznosilo je 7,8 kg po osobi. U Europi se manje ribe nego u Hrvatskoj jede samo u Njemačkoj, Mađarskoj i Irskoj, a posebno zabrinjavajuća činjenica je da se riba jede sve manje.
Akademik Željko Reiner prikazao je rezultate brojnih studija (Health Professionals Follow-up Study, DART studija, ATTICA studija uključujući i vlastita iskustva) koje su potvrdile učinak Omega 3 masnih kiselina na koronarnu bolest srca. kao i na načine njihova djelovanja. Incidencija iznenadne smrti u bolesnika nakon infarkta miokarda je velika, a kardioprotektivni učinci omega-3 masnih kiselina očituju se u prevenciji iznenadne smrti i to prevencijom aritmija i povećanjem varijabilnosti srčanog ritma.
Zaključno je istaknuto kako omega 3 masne kiseline imaju učinke ovisne o dozi te se nakon infakrta miokarda preporučuje uzimanje 1g EPA + DHA na dan s ciljem antiaritmogenog djelovanja (preporuke Europskog kardiološkog društva).
Zbog pozitivnog djelovanja omega 3 masnih kiselina u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, starijim osobama se preporučuje prehrana bogata plavom ribom koja obiluje tim kiselinama.
Maja Marić Bajs, dr. med., Centar za gerontologiju ZZJZ "Dr. A. Štampar"
|
