Teme

  

Tema broja

   

Alergologija

   

Baromedicina

   

Biljna ljekarna

   

Dermatologija

   

Dijabetologija

   

Estetska kirurgija

   

Fizikalna terapija

   

Ginekologija i porodništvo

   

Hitni medicinski postupci

   

Imunologija

   

Infektologija

   

Interna medicina

   

Iz strane literature

   

Javno zdravstvo

   

Kirurgija

   

Klub Avéne

   

Kontaktologija

   

Kultura tijela

   

Logopedija

   

Mali, korisni savjeti

   

Medicinski leksikon

   

MediSense klub

   

Neurologija

   

Nutricionizam

   

Oftalmologija

   

Opća medicina

   

Ortopedija

   

Otorinolaringologija

   

Pedijatrija

   

Predstavljamo knjige

   

Prevencija

   

Priroda i zdravlje

   

Psihijatrija

   

Psihologija

   

Pulmologija

   

Reumatologija

   

Samoliječenje

   

Sport i rekreacija

   

Stomatologija

   

Stručne zanimljivosti

   

Traumatologija

   

Udruge oboljelih

   

Urologija

   

Vi pitate - mi odgovaramo

   

Vodič kroz pretrage

   

Školska medicina

  

Stručno-promotivni članci

Anketa

 
Kada ste posljednji put bili na sistematskom pregledu?
unazad godinu dana
unazad dvije godine
prije više od dvije godine
prije više od pet godina
u sklopu redovitog školovanja



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 
Obavijesti
5. TJEDAN MOZGA U HRVATSKOJ (BRAIN AWARENESS WEEK)
13 - 19. ožujka 2006.
10.03.2006.

I ove godine, peti put u Hrvatskoj, od 13. do 19. ožujka obilježit će se Tjedan mozga, inicijativa Dana Alliancea poznata u svijetu kao Brain Awareness Week.

Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost su kao pridruženi član «Europian Dana Alliance for the Brain (EDAB)» glavni organizatori Tjedna mozga, a priključuju im se i medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, te udruge, škole i druge javne ustanove.

Znate li da bolesti mozga uzrokuju 35% sveukupnih troškova i opterećenja od svih bolesti u Europi? Za 2004. godinu ukupni trošak za bolesti mozga bio je 386 milijardi eura, a ako se tome dodaju glavobolja i bolesti ovisnosti trošak raste na 447 milijardi eura!. Znate li da u SAD 22% populacije starije od 18 godina pati od nekog duševnog poremećaja? Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, usprkos pomacima u liječenju, depresivni poremećaji i bipolarni afektivni poremećaji nalaze se među 5 glavnih uzroka onesposobljenosti ljudi u razvijenom svijetu!  Znate li da se najveći broj bolničkih dana u hrvatskom zdravstvu odnosi na pacijente s duševnim bolestima i poremećajima? Znate li da je depresija ne samo najčešći duševni poremećaj nego i jedna od najučestalijih bolesti i u Hrvatskoj, jer godišnje zahvaća oko 5% stanovništva (dakle, više od 220.000 ljudi).

Znanstvenici se slažu da dokazi iz područja neuroznanosti, genetike i kliničkih istraživanja nedvojbeno pokazuju da je mozak primarni zahvaćeni organ u depresiji i bipolarnom afektivnom poremećaju. Jeste li znali da se lijekovi koji djeluju na serotonin (kemikaliju koja djeluje na naše raspoloženje) u kombinaciji s drugim metodama liječenja danas uspješno primjenjuju i u liječenju najvećeg broja anksioznih poremećaja – poremećaja koji nastaju kao reakcija na stres? 

Vodeće stručne organizacije i znanstvena društva slažu se da je neuroznanost duševnog zdravlja, koja podrazumijeva istraživanja od molekularne razine do psiholoških, bihevioralnih i društvenih pojava, zaista jedno od najuzbudljivijih područja znanstvenog istraživanja i pitanja čovječanstva uopće!

Da bi se istaknuo značaj istraživanja mozga, 1990. g. proglašeno je Desetljeće mozga (The Decade of the Brain). Tijekom toga desetljeća znatno su povećana ulaganja u istraživanja međunarodno definiranih prioritetnih ciljeva u području neuroznanosti.  Ostvaren je bitan napredak u našem poznavanju razvitka, građe i funkcije ljudskog mozga. Otvorene su nove i neslućene mogućnosti liječenja neuroloških i duševnih bolesti i poremećaja. Već pri prvome koraku u novo tisućljeće, istraživanja ljudskog genoma, razvojna biologija i neuroznanost preuzeli su ključnu ulogu u biomedicini. Prioritetni ciljevi znanosti u 21. stoljeću - Stoljeću uma (The Century of Mind) su: istraživanje matičnih stanica i uloge gena u razvitku živčanog sustava, metode slikovnog prikaza građe i funkcije mozga, istraživanje spoznajnih poremećaja i duševnih bolesti, te istraživanje boli. U Stoljeće uma ulazimo s nadom da će suvremeno društvo, na čvrstim temeljima istraživanja mozga, razviti nove pristupe u odgoju i obrazovanju, omogućiti uspješan razvitak djeteta, te znati održati zdrave funkcije mozga i u poodmakloj životnoj dobi.

Godine 2003. osnovan je Europski savjet za mozak (EBC) koji objedinjuje neurologe, psihijatre, psihologe, bazične neuroznanstvenike, organizacije pacijenata i istraživanja u industriji. 

Kao dio inicijative za proširenjem interesa za istraživanje mozga 2005. osnovan je Evropski građanski savjet za istraživanje mozga (Europian Citizen's Deliberation). U toj ogromnoj novoj inicijativi čiji je cilj poboljšanje dijaloga između istraživača i javnosti, raspravlja se o širokom broju pitanja koja, osim što su vezana za razvoj istraživanja, imaju također etičke i socijalne implikacije na studije o istraživanju mozga. Njihove preporuke iznesene su pred Europsku komisiju za znanost i istraživanje.

Temeljem dosadašnjeg izraženog interesa svjetske javnosti i mi u Hrvatskoj tijekom Tjedna mozga nastavljamo dijalog s javnošću o značajnim pitanjima iz područja istraživanja mozga pa 2006. godine pozornost posebice usmjeravamo na:

1. Neuroznanost duševnih bolesti
2. Nova dostignuća i izazove u neuroznanosti

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, značenje istraživanja mozga jasno je prepoznato već na početku Desetljeća mozga. Osnovali smo Hrvatski institut za istraživanje mozga i Hrvatsko društvo za neuroznanost, a tijekom cijeloga Desetljeća mozga aktivno smo istraživali prioritetne ciljeve neuroznanosti u tijesnoj suradnji s našim inozemnim partnerima i institucijama. U akciju za poticanjem istraživanja mozga uključile su se i druge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i biomedicinska središta u Splitu, Osijeku i Rijeci te na Institutu „Ruđer Bošković“. Ove godine se, po peti put, od 13-19. ožujka priključujemo svjetskoj i europskoj akciji pod nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week), koja se već više od jednog desetljeća odvija u drugom tjednu mjeseca ožujka. Inicijator i glavni organizator Tjedna mozga je «Dana Alliance for Brain Initiatives» (www.dana.org), a njezin partner u Europi je «European Dana Alliance for the Brain» (www.edab.org). U rad Dana Alliance uključeno je 13 dobitnika Nobelove nagrade te oko 1500 organizacija iz 50 zemalja na 6 kontinenata, a sve se aktivnosti odvijaju uz punu potporu vlada i ministarstava uključenih zemalja, te brojnih akademskih institucija i nevladinih organizacija. Tijekom Tjedna mozga, javnosti svih uključenih zemalja omogućeno je bolje upoznavanje uzroka, opsega i posljedica neuroloških i duševnih bolesti i poremećaja te značenja istraživanja mozga za otkrivanje, prevenciju i liječenje tih bolesti i poremećaja i ublažavanje njihovih posljedica. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.

Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  i Hrvatsko društvo za neuroznanost (www.csfn.hiim.hr) po peti put i u Hrvatskoj organiziraju Tjedan mozga, od 13. do 19. ožujka 2006. godine. U organizaciji nam se pridružuju Medicinski fakulteti u Splitu, Osijeku i Rijeci i povjerenici Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu,  kao i u mnogim drugim gradovima Hrvatske. Mi smo se već uključili u međunarodnu bitku za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja.  Uključite se i vi!

» Program događanja u tjednu mozga

» arhiva