|
ANTI-AGING U DERMATOVENEROLOGIJI - SVJETSKI DAN ZDRAVLJA - 7. TRAVNJA 2006.
05.05.2006.
 U povodu Svjetskog dana zdravlja 7. travnja Centar za gerontologiju ZZJZGZ-a i Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a održao je 142. Gerontološku tribinu: „Anti-aging u dermatovenerologiji ”.
Da postoji veliko zanimanje za tu temu potvrdio je dolazak 158 liječnika obiteljske medicine i drugih stručnjaka različita profila koji skrbe za starije ljude. Prof. dr. sc. Sanja Gregurić-Mateša iznijela je najnovije spoznaje o primarnoj prevenciji za starije u dermatovenerologiji. Istaknula je, među ostalim, razlike u promjenama na koži tijekom genetski programiranoga fiziološkog starenja u odnosu na proces fotostarenja. Starenjem se smanjuje broj, volumen i aktivnost fibroblasta, ali i produkcija elastina, uz održan kolagen, pa koža polako gubi sposobnost vezivanja molekula vode. Elastična vlakna kože počinju slabjeti, zbog čega se, osobito na licu, pojavljuju prvi znakovi starenja. Za razliku od fiziološkoga, glavna obilježja fotostarenja kože su: heliodermatitis, oštećenje kapilarnog spleta papilarnog dermisa, arhitektonika epidermisa je poremećena, a fibroblasti brojni i hiperplastični. Izloženost vanjskim i unutarnjim nepovoljnim utjecajima, kao što je neumjereno izlaganje kože prirodnim ili umjetnim sunčevim zrakama te izloženost drugim vrstama zračenja (iz zidova, podnih obloga, računala i dr.), pojačavaju isušivanje kože, a posljedica je, uz djelovanje slobodnih radikala, pojačano oštećivanje i starenje kože. Štetne tvari iz duhanskog dima također potiču stvaranje slobodnih radikala i stimuliraju proizvodnju enzima odgovornih za uništavanje vezivnog tkiva kože, što znatno usporava njezino prirodno obnavljanje.
Najvažnije mjere anti-aging medicine u očuvanju zdravlja i vitalnosti naše kože su promjena načina življenja, uključujući prestanak pušenja, izbjegavanje opasnih UV zraka, promjenu načina prehrane te svakodnevnu, umjerenu tjelesnu aktivnost. Uz to, za zdravlje i elastičnost kože lica važno je redovito čistiti i uklanjati odumrle stanice. Prof. Gregurić-Mateša istaknula je da kožu hranimo prije svega iznutra, putem hrane, ali i gotovih vitaminskih kombinacija. Zdrav način prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti i rafiniranih ugljikohidrata. Preporučuje se puno svježeg voća i povrća jer sadrže biljna vlakna, vitamine, minerale i antioksidanse koji potiču uklanjanje štetnih slobodnih radikala. Kao nadopuna svakodnevnoj prehrani, na tržištu postoje i oralni (uzimaju se na usta) oblici gotovih proizvoda, koji sadrže kombinacije najvažnijih vitamina u prehrani kože. Najčešće se koriste vitamin A, E i C, potom vitamini B kompleksa te vitamini D i H (biotin). Neki od njih (vitamin H) izrazito pozitivno djeluju na kvalitetu kose i noktiju. Peroralnu terapiju svakako treba određivati i kontrolirati dermatovenerolog, a primjena lokalnih pripravaka prilično je liberalnija. Važno je, uz to, piti dovoljno tekućine, što znači minimalno osam čaša od 2 dl vode ili negazirane i nezaslađene tekućine dnevno, čime se poboljšava tonus kože i sprječava prijevremena pojava bora.
Prof. Gregurić-Mateša posebno se osvrnula na proces cijeljenja kože kod gerijatrijskog bolesnika i ulozi hijaluronske kiseline. Istaknula je pritom kako je kod ostarjele kože obvezno korištenje hijaluronske kiseline prije terapijskih tretmana, a preporučuje se i nakon njega. Kod aktinički oštećene kože starijeg bolesnika preporučljivo je korištenje hijaluronske kiseline prije, a obvezno nakon tretmana.
Zaključak rasprave, koju su koordinirali voditeljica CZG ZZJZGZ-a prim. dr. S. Tomek-Roksandić, prim. dr. Josip Jelić u ime HLK i prof. dr. sc. S. Gregurić-Mateša, bio je kako se osnove zdrava, produktivna i kreativna starenja postavljaju u ranijoj životnoj dobi, i to na temelju vlastitih odluka i pozitivna zdravstvenog ponašanja, zatim obavljanjem redovitih godišnjih preventivnih pregleda kože i adneksa u starijih osoba. Riječ je o preventivnoj medicini za starije, pri čemu bi trebalo osobitu pozornost obratiti na epidermalne promjene, krvožilne promjene, hiper- i hipopigmentacije i novotvorine na koži u starijih osoba. Nužna su i preventivne mjere zaštite kože od prevelika izlaganja ultravioletnom zračenju, uz preporuku da se starije osobe u određenom razdoblju ne bi trebale izlagati suncu, ili uz nošenje zaštitne odjeće. Zbog smanjena bazalnog metabolizma i multimorbiditeta starijih bolesnika, osobito oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, preporučuje se neizlaganje velikim vrućinama i hladnoći, što uključuje i zaštitu kože.
Tijekom rasprave izvedena je trominutna vježba razgibavanja svih sudionika Gerontološke tribine, kako bi se identifikacijskim modelom upozorilo na nužnost trajne fizičke aktivnosti u prevenciji bolesnog starenja.
Centar za gerontologiju ZZJZGZ-a:
H. Radašević, prof., D. Mihok, dr.med., A. Puljak, dr.med., G. Perko, dr.med.
|
