English

Pratite nas na Facebooku

PROfertyl 2016

Teme

  

Tema broja

   

Alergologija

   

Alternativna medicina

   

Baromedicina

   

Biljna ljekarna

   

Dentalna medicina

   

Dermatologija

   

Dijagnostika

   

Estetska medicina

   

Fizikalna medicina

   

Fizikalna terapija

   

Ginekologija i porodništvo

   

Hitni medicinski postupci

   

Homeopatija

   

Imunologija

   

Infektologija

   

Interna medicina

   

Iz strane literature

   

Javno zdravstvo

   

Kirurgija

   

Klinička istraživanja

   

Klub Avéne

   

Kontaktologija

   

Kultura tijela

   

Logopedija

   

Mali, korisni savjeti

   

Medicinski leksikon

   

MediSense klub

   

Neurologija

   

Nutricionizam

   

Oftalmologija

   

Opća medicina

   

Ortopedija

   

Otorinolaringologija

   

Pedijatrija

   

Predstavljamo knjige

   

Prevencija

   

Priroda i zdravlje

   

Psihijatrija

   

Psihologija

   

Pulmologija

   

Reumatologija

   

Samoliječenje

   

Sport i rekreacija

   

Stručne zanimljivosti

   

Traumatologija

   

Trudnoća i majčinstvo

   

Udruge oboljelih

   

Urologija

   

Vi pitate - mi odgovaramo

   

Zdravlje Plus - prehrambeni kutak

   

Školska medicina

  

Stručno-promotivni članci

Obavijesti
Kako pivo utječe na crijevnu mikrobiotu?

Podijeli

09.05.2017.

Otac medicine, Hipokrat izjavio je kako „sve bolesti započinju u crijevima“ i ne znajući kolika se mikrobna bioraznolikost krije u crijevu čovjeka i koliko su složene interakcije između mikrobiote koja je danas prepoznata kao "virtualni organ" našega tijela. Pojednostavljeno možemo reći da smo više bakterije nego ljudi, budući da u našem tijelu nosimo više bakterijskih stanica nego naših tjelesnih stanica.

Brojni znanstvenici diljem svijeta nastoje rasvijetliti kako naš način života i odabir hrane utječe na sastav mikrobiote. Najveći projekt te vrste, pod nazivom "The Flemish Gut Flora Project", proveden je na zdravoj populaciji Belgije, a prvi rezultati objavljeni su prošle godine. Tijekom pet godina, prikupljeno je i analizirano 1000 uzoraka stolice te je utvrđen sastav mikrobiote i ukupno 69 čimbenika koji utječu na taj sastav. Neki od bitnih čimbenika su vrijeme prolaska sadržaja kroz crijevo, zdravstveni status, prehrana, primjena lijekova, spol i dob.

Posebno su interesantne spoznaje o tome kako tamna čokolada i pivo imaju snažan utjecaj na sastav i raznolikost mikrobiote. Znanstvenici ovaj fenomen pripisuju bogatom sadržaju polifenola, biljnih tvari koje nalazimo u brojnim biljnim namirnicama, posebice u čokoladi, čaju, pivu i vinu. Sadržaj polifenola u pivu potječe iz hmelja i ječma, a donedavno se cijenio zbog njihova antioksidacijskog i protuupalnog učinka te općenito povoljnog utjecaja na zdravlje.

Također, ne treba zanemariti ni njihov doprinos aromi i ukupnom doživljaju te očuvanju stabilnosti piva. Svim tim spoznajama pridružila se i priča o utjecaju na crijevne mikroorganizme, tako da se posljednjih godina sve više istražuje i međuigra crijevne mikrobiote i polifenola iz hrane.

O toj temi bilo je govora i na prošlogodišnjem "Beer and Health" simpoziju održanom krajem godine u Madridu. Dr. Isabel Moreno Indias, s Biomedicinskog istraživačkog instituta u Malagi, pojasnila je kako pivo zbog udjela polifenola može utjecati na sastav crijevne mikrobiote na način da inhibira rast patogenih te stimulira rast dobrih bakterija.

Disbioza mikrobiote
Funkcija mikrobiote vezuje se uz različite organe i organske sustave te ima ulogu u zaštiti od brojnih bolesti. Mikroorganizmi gastrointestinalnog sustava neophodni su za njegovu normalnu fiziološku funkciju, no neke bakterije mogu biti i potencijalno patogene. Disbioza se javlja kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikrobiote narušena, odnosno kada "dobre" i "loše" bakterije nisu u ravnoteži, što može izazvati metabolički ili imunološki odgovor u čovjeka.

Zaštitna mikrobiota najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa, kod primjene antibiotika ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos jednostavnih šećera, zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata, što karakterizira tzv. zapadnjačku prehranu.  Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti pa čak i debljine i metaboličkih bolesti.


Autorica teksta - doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender - klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara i dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora. Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za konzalting u nutricionizmu. Autorica je knjiga "Hrana pod povećalom" i "Priče o hrani - od mesa do moussea". Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno-popularnih predavanja s područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani.