Pedijatrija

Osjetljive male guze

Autor:
Marina Gradinac, dr. med.
 objavljeno u broju 77 (04/11)

Pelenska regija kod novorođenčadi i malih beba posebno je osjetljivo područje, izloženo djelovanju brojnih agresivnih čimbenika

Koža je naš najveći organ, zauzima 1,5 do 2 m², odnosno 16 posto naše tjelesne mase. Najvažnije su joj funkcije mehanička zaštita i zaštita protiv kemijskih tvari i ultraljubičastog zračenja, termoregulacija, regulacija vode u tijelu i osjet dodira.
Za razliku od odraslih, koža malih beba mnogo je osjetljivija jer nema razvijen cjelovit anatomski i funkcionalni integritet. Stoga se svakodnevna njega i higijena dječje kože uvelike razlikuje od njege kože odraslih, pri čemu treba voditi računa o svim njezinim posebnostima.

Pelenska regija - osjetljiva i zahtjevna

Koža beba je nježnija, površinski sloj osjetljiviji, potkožno tkivo tanje, sadržaj lipida također bitno manji, a vode ima malo više nego kod odraslih. Ni žlijezde lojnice i znojnice još nisu u potpunosti razvijene. Zbog tih karakteristika koža beba lakše se isušuje, podložnija je negativnim učincima sunčeve svjetlosti i infekcijama, a osjetljiviji je i mehanizam termoregulacije.

Pelenska regija kod novorođenčadi i malih beba posebno je osjetljivo područje, jer je izloženo djelovanju brojnih agresivnih činitelja:

  • Toplina, vlaga i nedostatak zraka u nepropusnim pelenama povećavaju rizik od iritacije i najčešće dovode do crvenila.
  • Neprestano trljanje može izazvati izrazito crvenilo, pa čak i ranice, a pregibi prepona ostaju relativno pošteđeni.
  • Higijena neodgovarajućim sredstvima za pranje i njegu, koja mogu remetiti pH kože i prekomjerno isušiti bebinu kožu te izazvati crvenilo i bol na mjestu oštećenja.
  • Razgradni produkti mokraće i stolice mogu utjecati na promjenu pH kože i dovesti do oštećenja površinskog sloja, čemu mogu pripomoći i probavni enzimi, ali i bakterije i gljive, kojima je takav medij idealna podloga za razmnožavanje. Studije pokazuju da odstajala mokraća na 37ºC može izazvati upalu kože, dok svježa nema takvu sposobnost.
  • Koriste li se niže temperature pri strojnom pranju klasičnih pamučnih pelena (tetra pelene), treba imati na umu da deterdženti, sapuni i omekšivači mogu izazvati upalu ili pogoršati već postojeću, jer različiti enzimi i dodaci deterdžentima mogu ostati aktivni.

Pod utjecajem navedenih čimbenika, promjene na koži pelenske regije mogu varirati od laganog crvenila, preko svijetlocrvenog točkastog osipa na guzi, spolovilu i donjem dijelu trbuščića, pa sve do zadebljale kože prepune gnojnih prištića. Sve te kožne reakcije u regiji ispod pelena najčešće nose naziv pelenski osip.

Što pogoduje razvoju

Karakteristike pelenskog osipa
- najčešće počinje laganim crvenilom u pelenskoj regiji
- obično ne zahvaća kožne nabore
- koža postaje mrljasta, bolna i vruća na dodir
- područje guze i gornjeg dijela bedara mogu se zacrvenjeti i vlažiti
- mogu se razviti i ograničeni dijelovi suhe i perutave kože
- katkad se može javiti i mjehurići, koža se ljušti i postaje bolno osjetljiva
- u najtežim slučajevima promjene na koži mogu se zagnojiti

Pelenski osip može se pojaviti bilo kad, i bez naizgled posebnog razloga, jer neka dojenčad zbog prirodno osjetljivije kože mogu mu biti sklonija. Postoje i određena razdoblja u kojima su bebe znatno osjetljivije i podložnije pelenskom osipu, a to su:

  • prijelazno razdoblje od dojenja na prehranu bočicom
  • nicanje prvih zubića
  • uvođenje nemliječne hrane
  • prvi obroci kravljeg mlijeka
  • nakon terapije antibioticima (uz koju se često javlja i proljev).

Iritacija ili infekcija

Najčešće ga uzrokuju kontaktna iritacija i/ili lokalna kožna infekcija kao posljedica pretjerana razmnožavanja različitih bakterija (najčešće Staphylococcus aureus) i gljivica (najčešće Candida albicans).

Kontaktna iritacija
Najčešći razlozi kontaktne iritacije su:

  • rijetko mijenjanje pelena (predug kontakt s mokraćom ili stolicom)
  • nedovoljno čišćenje kože od ostataka mokraće i stolice
  • antibiotska terapija
  • proljev
  • preosjetljivost na neku hranu
  • reakcija na kemijske sastojke jednokratnih pelena (primjerice, natrijev poliakrilat, koji tekućinu u pelenama pretvara u gel)
  • reakcije na kemijske sastojke deterdženata i omekšivača kod upotrebe tetra pelena
  • vlažno i toplo okruženje ljeti.

Lokalna kožna infekcija

Jedan od najčešćih oblika pelenskog osipa nastaje tako što gljive iz unutarnjih organa dođu u kontakt s oštećenjima na koži i dovedu do pojave gljivičnog osipa. Na genitalnom području koža je blago otečena, na dodir hrapava, a na pelenskom predjelu obično crvena, s razasutim mrljicama. Kod takvih promjena obvezno se treba obratiti pedijatru, koji će nakon uvida u promjene propisati odgovarajuće terapijsko sredstvo - antimikotičku mast ili antiseptik koji učinkovito djeluje na gljive, primjerice Octenisept.
Ako bakterije prodru u oštećenu kožu, dolazi do impetigo pelenskog osipa. Na koži se razvijaju mjehurići veličine kovanice, koji se poslije pretvaraju u kraste boje meda. I u tom slučaju obvezno se treba javiti liječniku.

Ostali razlozi

U sljedećim situacijama potrebno je svakako konzultirati pedijatra: ako se osip ne povuče za dva ili tri dana, a poduzeli ste sve mjere; ako postoji osip i na drugim dijelovima tijela, a beba ima povišenu temperaturu i povraća; ako se jave proljev i osip u kombinaciji; ako je koža natečena, ili su prisutni gnojni prištići, mjehurići ili kraste.

Kako spriječiti pelenski osip

Kako bi se spriječila pojava pelenskog osipa, najvažnije je u najvećoj mogućoj mjeri skratiti vrijeme kontakta kože s mokraćom, odnosno stolicom, pa se preporučuje:

  • mijenjati pelene kad god se beba pomokri, čak i kad se koriste jednokratne pelene s velikom moći upijanja (kod novorođenčeta bi pelene trebalo mijenjati barem svakih dva sata); mijenjati pelene odmah nakon kakanja
  • isprobati različite vrste pelena - ako se koriste jednokratne, a beba često ima pelenski osip, trebalo bi promijeniti vrstu pelena
  • tetra pelena preporučuje se iskuhavati i višekratno ispirati u čistoj vodi i peglati
  • koristiti nemirisne maramice ili običnu vodu (parfemi često iritiraju kožu)
  • što češće ostavljati bebinu guzu da se zrači
  • kod osjetljive kože koristiti kremu za pelensko područje - kreme na bazi petroleja (originalne A i D masti) ili kreme na bazi cinkova oksida.

ZA VAŠU BEBU - SVAKI DAN

Osnovni cilj primjene proizvoda za higijenu i njegu je očuvati kožu čistom i tako spriječiti infekciju. Ne treba zanemariti ni važnu ulogu njege u uspostavljanju odnosa roditelj - dijete: pranje i kupanje, a nakon toga nježna masaža pružaju priliku za fizički kontakt.
S obzirom na krhkost i osjetljivost dječje kože, proizvodi za bebe moraju biti nježni i imati zaštitno djelovanje. Kad govorimo o sprječavanju pelenskog dermatitisa, mislimo na neutraliziranje čimbenika koji pogoduju njegovu razvoju, ali i održavanje čistima eventualnih oštećenja kože (lezije, maceracije).

Zaštitne kreme ublažavaju iritaciju kože i štite od mehaničke i kemijske agresije.
A-Derma Eryase krema posebno je prilagođena svakodnevnoj njezi pelenske regije, jer sadrži kombinaciju sastojaka koji njeguju i štite osjetljivu bebinu kožu:

  • ekstrakt Rhealba® zobi ima protuupalno, umirujuće, omekšavajuće i zacjeljujuće djelovanje
  • cink-oksid štiti osjetljivu dječju kožu (antiseptički učinak)
  • bakar-sulfat ima antibakterijsko djelovanje i inhibira aktivnost enzima ureaze, te tako održava pH ravnotežu.

Eryase krema formira i neokluzivni zaštitni sloj te sprječava kontakt kože i mokraće. Ne sadrži parfeme, a sadrži posebno odabrane dopuštene konzervanse, koji poštuju A-Derminu Povelju o dermopedijatrijskoj sigurnosti.