Alergologija

Insekti napadaju

Na mjestu uboda obično dolazi do reakcije toksične prirode, a samo u osjetljivih osoba javljaju se i alergijske reakcije. Što poduzeti?

Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, ponajprije zbog klimatskih osobitosti pojedinog kraja. U zemljama umjerenog klimatskog pojasa alergijske reakcije na ubode insekata javljaju se u 0.4 - 1.2% općeg pučanstva. Među osobama koje su osjetljive na otrove insekata, sustavne (anafilaktičke) reakcije javljaju se u
1-3% slučajeva. Zbog teških alergijskih reakcija na ubode insekata, u SAD godišnje umre oko 40, a u Francuskoj 16-38 osjetljivih osoba.

Najčešći krivci

Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije u ljudi. Te alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Kod uboda tih insekata postoje određene razlike koje je dobro poznavati.

Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa, uzrokujući lokalizirane i/ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac. Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće. Sastavom su slični, a sadrže različite štetne tvari koje u osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari).
Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća. Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda, iako su češće nakon 2-3 prijašnja uboda.
Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, ali "najotrovniji" je u rano ljeto.

Nije svaka reakcija alergijska

Gotovo u svake osobe, na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike, lokalizirane reakcije (oteklina, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih (senzibiliziranih) osoba javljaju se i alergijske reakcije. One mogu biti lokalizirane na mjestu uboda ili sustavne. Sustavne reakcije mogu se prema težini stupnjevati na:

• prvi stupanj - koprivnjača (urtikarija)
• drugi stupanj - uz koprivnjaču se javljaju otekline, mučnina, povraćanje i proljev
• treći stupanj - karakteriziraju ga otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost
• četvrti stupanj - uz već navedeno, javljaju se i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamno-plava boja kože i sluznica te inkontinencija stolice i mokraće.

Alergija da ili ne - kako saznati?

Dijagnoza alergije na ubod insekta temelji se na podatcima bolesnika (opis događaja, vrsta simptoma te način, tijek i brzina njihove pojave, opis insekta) te rezultatima različitih testova. Laboratorijski se obično određuje ukupna koncentracija IgE protutijela kao i IgE usmjeren protiv otrova određenog kukca. Potrebno je učiniti i ubodno kožno testiranje, osobito na otrov pčele, ose i stršljena. U slučaju dvojbenih rezultata ubodnog testa, mogu se učiniti i drugi oblici kožnog testa, a vrlo rijetko i provokacijski test, pri kojem se bolesnik izlaže ubodu određenog insekta. Ovaj test može se provesti samo u visoko specijaliziranoj ustanovi, obično radi procjene učinkovitosti provedene specifične imunoterapije.

Reakcija je alergijska - što učiniti?

Liječenje ovisi o vrsti alergijske reakcije nakon uboda insekta. Nakon uboda pčele preporučuje se što prije izvaditi žalac. U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te, eventualno, lokalno primijeniti kortikosteroidnu kremu. Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika. Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilaksije. Važno je pacijenta poučiti o mjerama samopomoći u slučaju pojave alergijske reakcije na ubod kukca, osobito u slučaju ranijih anafilaktičkih reakcija. Preporučuje se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), tableta antihistaminika i, u određenim okolnostima, kortikosteroida. Nakon samopomoći potrebno je što prije kontaktirati liječnika radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu.
Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8-12 sati). Zbog toga je potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sustavne alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva, osobito vjeđa, usnica i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).

Što ako su u pitanju kukci?    

Kao i druge alergijske bolesti, alergija na ubode kukaca ne može se trajno izliječiti. Navedeni lijekovi (antihistaminici, adrenalin, kortikosteroidi) učinkoviti su lijekovi za ublažavanje simptoma. Jedina terapijska mjera koja utječe na alergijsku prirodu bolesti je specifična imunoterapija (SIT, hiposenzibilizacija). Provodi se u bolesnika koji su imali sustavnu reakciju 3. i 4. stupnja, uz prije utvrđen pozitivan kožni test i povećanu koncentraciju IgE protutijela na otrove kukaca. U specijaliziranim ustanovama, uz pažljivi nadzor iskusnog liječnika, bolesnik prima rastuće koncentracije alergena (otrova insekta). Liječenje se prema odgovarajućem protokolu provodi do postizanja "otpornosti" na otrov, uz kasnije "injekcije održavanja" tijekom 3 godine. Taj oblik liječenja u djece daje 100%-tnu zaštitu.

Što trebaju znati osobe alergične na ubode insekata

• Ako je na mjestu uboda kukca ostao žalac, potrebno ga je odmah izvaditi, noktima ili pincetom.
• Na mjesto uboda staviti hladni oblog.
• Imati u pripravnosti lijekove, a u slučaju potrebe žurno primijeniti hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid).
• Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama) u svrhu tjeranja insekta jer tada postaju agresivniji.
• Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme za sunčanje, losione) jer oni privlače insekte.
• Ne ići u cvjetnjak ili voćnjak te ne jesti slatko i sočno voće u otvorenom prostoru.
• Oprez pri radu u vrtu (zaštititi otkrivene dijelove tijela).
• Ne hodati bosonog po travi (pčele rado borave u djetelini).
• Izbjegavati široku, lepršavu odjeću (kukac se može uvući pod odjeću kada postaje agresivniji) i odjeću žarkih boja.
• Izbjegavati veće tjelesne napore (miris znoja privlači insekte).
• Slatke namirnice držati pokrivenima.
• Kante za smeće držati zatvorenima.
• Prozor u spavaćoj sobi danju zatvarati ili staviti na njega mrežu protiv insekata.