Visoke temperature prijete
Vremenski ekstremi, hladne zime i vrlo topla i vlažna ljeta, sve više postaju naša zbilja, a naročito nagli prijelazi iz zime u ljeto
Visoki krvni tlak, povišena razina kolesterola u krvi, debljina, nepravilni rad srca, stres itd., dobro su poznati rizični čimbenici za nastanak cerebrovaskularne bolesti i njene najteže posljedice - moždanog udara. Utjecaj vremenskih prilika na zdravlje uvijek smo osjećali, ali do zadnjih godina smo prilično malo o tome konkretno znali, a zbog toga i nedovoljno poduzimali. Istraživanja su pokazala da više od 20% populacije čine meteoropati, odnosno osobe koje teško podnose promjene vremena, kod kojih te promjene provociraju nastanak ili pogoršanje već otprije prisutnih bolesti.
Klimatske (ne)prilike i zdravlje
Od davnine je poznata povezanost bolesti dišnog sustava i reumatskih bolesti s vremenskim prilikama i blagotvorno djelovanje klimatskih lječilišta na takve tegobe. Znanstveno je dokazano da se određene bolesti probavnog sustava i psihičke bolesti češće javljaju u određenim godišnjim dobima. Krvožilni sustav vrlo je osjetljiv na promjene meteoroloških parametara, temperature, tlaka i vlage zraka te ostalih. Posljedice se manifestiraju simptomima od strane mozga i/ili srca. Kod bolesnika s cerebrovaskularnom bolešću, uslijed nepovoljnih vremenskih prilika može doći do nesvjestice, vrtoglavice, poremećaja vida, a u težim slučajevima i do nastanka moždanog udara. Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti također su vrlo osjetljivi na nagle promjene vremena te može doći do zaduhe, stenokardije, nepravilnog rada srca i drugih simptoma.
Zadnjih godina, naročito zbog izražene promjene klimatskih prilika, povezivanje meteoroloških parametara i bolesti zaintrigiralo je i brojne znanstvenike. Istraživanja na tu temu rađena su i prije više desetaka godina, ali u današnje doba ona imaju i praktičnu svrhu - izradu biometeoroloških prognoza. Ovo cijelo područje znanosti zove se humana biometeorologija, a cilj joj je pratiti vremenske prilike, njihov utjecaj na pojavu određene bolesti te nakon zaključaka razvijati akcije sa svrhom prevencije određenog broja incidenata akutnih bolesti i olakšanja tegoba kod kroničnih bolesnika. U Izraelu, tako, već više godina djeluje služba koja prati prodiranje vrućih zračnih "fronti" te na vrijeme upozorava pučanstvo da u te dane što više boravi u klimatiziranim prostorima, da pije dovoljno tekućine, a razmišlja se i o preporuci preventivnog uzimanja acetilsalicilne kiseline (Aspirina) koja smanjuje sklonost zgrušavanju krvi.
Zbog promjene klimatskih prilika na našem području i sve težeg podnošenja vremenskih ekstrema, u Klinici za neurologiju KB "Sestre milosrdnice", Referentnom centru za neurovaskularne poremećaje Ministarstva zdravstva RH, tijekom 2001. godine provedeno je istraživanje o povezanosti meteoroloških faktora i pojave različitih tipova moždanog udara. Konačni rezultati, koji su obuhvaćali obradu podataka više od tisuću bolesnika, bili su u skladu s rezultatima inozemnih studija s područja sa klimom sličnoj našoj. Naime, učestalost moždanog udara, naročito ishemijskog (nastaje začepljenjem krvne žile), znatno je veća tijekom ljetnih mjeseci kada su prisutne ekstremno visoke temperature i oscilacije atmosferskog tlaka i vlažnosti. Mora se spomenuti da ishemijski moždani udar često nastaje i tijekom izrazito hladnih zimskih mjeseci. Mehanizam opet obuhvaća poremećaj cirkulacije, ali sada zbog "stiskanja" krvnih žila i promjene sastava krvi koja postaje viskoznija, "gušća". Osim temperature okoline, veliku ulogu imaju promjene atmosferskog tlaka. Svi oblici moždanog udara bili su znatno češći u danima pada atmosferskog tlaka, što je obično popraćeno i porastom vlage u zraku (na Jadranu je ovakvo vrijeme poznato kao "jugo"). Određena istraživanja su pokazala da je takvo "južno" vrijeme povezano s češćim nastupima nepravilnog ritma rada srca (fibrilacija atrija), što je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za nastanak moždanog udara.
Glavobolje se također češće javljaju u uvjetima pada atmosferskog tlaka i povećane vlažnosti, a vjerojatni uzrok su reakcije krvnih žila oko i unutar mozga na te nepovoljne meteorološke parametre.
Treba razmišljati da vremenski ekstremi, hladne zime i vrlo topla i vlažna ljeta, sve više postaju naša zbilja, a naročito nagli prijelazi iz zime u ljeto. Tijekom takvih prilika pojava bolesti i smrtnost su povećane, jer mehanizmi termoregulacije nisu u mogućnosti svladati takve nagle promjene, a naročito je to slučaj u starijih i bolesnih osoba. U njih, ali i u mlađih ljudi s prisutnim čimbenicima rizika za cerebrovaskularne bolesti te u osoba sa suženjem žila u moždanom krvotoku, krvne žile su neelastične, oštećene i nisu sposobne za dodatne napore u sklopu termoregulacije.
Prilagodite svoje ponašanje
Na vremenske prilike vrlo malo možemo utjecati pa se stoga treba naučiti ponašati u skladu s njima i na taj način spriječiti neželjene zdravstvene poteškoće. Osnovna su pravila vrlo jednostavna: ne izlagati se vremenskim ekstremima, odijevati se u skladu s vanjskim prilikama, unositi dovoljno tekućine, redovito uzimati propisane lijekove i poštivati ograničenja svog tijela.
Tek nam predstoje sve topliji dani, sparine i sve jače sunčevo zračenje. Lijepe dane s umjerenom temperaturom treba iskoristiti za boravak u prirodi, ali kada nastupe ljetne vrućine, osobama pod rizikom se ne preporuča boravak na otvorenom između 10 i 17 sati. Zbog termoregulacije, u takvim uvjetima su srce i krvne žile pod povećanim stresom jer sudjeluju u otpuštanju viška topline. Tako je preporučljivo najtopliji dio dana po mogućnosti provesti u nekom klimatiziranom prostoru.
Koža je odgovorna za eliminaciju 90% viška topline. Da joj omogućimo normalno funkcioniranje, ljeti se treba oblačiti u lagane, prozračne, prirodne materijale, svijetlih boja, koje reflektiraju svjetlost i toplinu. Nosite pokrivalo za glavu, po mogućnosti prozračni šešir, a ne kapu koja ne propušta dovoljno zraka te na taj način još više otežava otpuštanje topline (75% topline se otpušta preko glave). Odijevajte se u skladu s vremenom, a ne prema kalendaru!
O potrebi organizma za vodom se vrlo često piše, ali iskustva pokazuju da većina osoba, a naročito starijih, ne konzumira dovoljnu količinu vode! Normalna termoregulacija nije moguća u dehidriranom organizmu! A zbog povećanog gubitka vode znojenjem, krv postaje viskoznija i tako se povećava rizik od nastanka ugrušaka. Ne pouzdajte se u osjećaj žeđi, koji je naročito u starijih ljudi slabiji, tako da svjesno treba piti 1.5 - 2L vode (ili negaziranih bezalkoholnih pića) na dan. Alkoholna pića treba izbjegavati, jer povećavaju stvaranje topline, a osim toga djeluju kao diuretik te je gubitak tekućine još veći. Znojenjem se gube i soli i minerali, ali oni se lako nadoknađuju svježim voćem i povrćem ili voćnim sokovima.
Uzimanje lijekova također treba prilagoditi tijekom velikih vrućina. Zbog širenja krvnih žila na vrućini je tlak niži. Ako koristite istu količinu lijekova protiv povišenog tlaka on može pasti više nego što treba, a to može dovesti do nesvjestice, ali i ozbiljnijih tegoba, sve do moždanog udara. Tijekom ljeta treba češće kontrolirati krvni tlak i savjetovati se s liječnikom o eventualnom prilagođavanju doze lijekova.
Lijepi dani mame nas na razne sportske aktivnosti i fizičke poslove oko kuće. No, treba biti svjestan svojih ograničenja i obavljati takve aktivnosti umjereno, ne tijekom najtoplijeg dijela dana. Zbog vanjske topline i fizičkog napora može doći do opasnih oscilacija krvnog tlaka koje mogu uzrokovati moždano krvarenje. Tijekom fizičkog napora obavezna je nadoknada izgubljene tekućine!
Od velike koristi su svakodnevne biometeorološke prognoze, koje odnedavno možemo vidjeti u dnevnim novinama i informativnim emisijama. Njima se na vrijeme upozoravaju osobe s kroničnim bolestima na dane koji će za njih biti teže podnošljivi tako da se mogu unaprijed pripremiti i zaštititi.
Prokrvljenost mozga uvelike ovisi o krvnom tlaku, hidriranosti organizma, stanju periferne cirkulacije i radu srca. Obzirom da nagle promjene temperature, tlaka i vlažnosti zraka utječu na sve nabrojane čimbenike, osobe s cerebrovaskularnom bolesti češće podliježu tegobama uslijed vremenskih prilika. Osobito se teško podnose dani kada atmosferski tlak pada, a vlažnost raste; tada bolesnici trebaju biti oprezniji i čuvati se nepotrebnih napora. Tijekom ljetnih vrućina moraju unositi i dovoljno vode, jer u dehidriranom organizmu cirkulacija krvi slabi pa tako i prokrvljenost mozga.
Ako se ne osjećate dobro, poštujte svoje tijelo, odmorite se i po mogućnosti odgodite obaveze za drugi dan. Iskoristite ljetna predvečerja za ugodne šetnje koje će goditi duhu i tijelu. U svakom slučaju, pravilnim ponašanjem uklonit ćete dodatna, nepotrebna opterećenja organizma, a svoje dane učiniti kvalitetnijim, bez ili sa značajno manje nemilih incidenata.
|
