Zdravstene zimske nepogode
Neki od razloga èestih respiratornih infekcija su velik broj uzroènika i kratkotrajnost imuniteta nakon preboljele bolesti
Respiratorne infekcije glavni su uzrok pobolijevanja i smrtnosti u svijetu. U industrijski razvijenim zemljama imaju najveæi udio meðu svim akutnim infektivnim bolestima u populaciji. S obzirom na kratko vrijeme inkubacije, kratkotrajni imunitet i preno¹enje kapljiènim putem, respiratorne bolesti imaju i veliku dru¹tveno-gospodarsku va¾nost.
Nekoliko je razloga zbog kojih su akutne respiratorne infekcije (ARI) najuèestalije infekcije suvremenog èovjeka:
- graða di¹nog sustava koji je u stalnoj vezi s vanjskom sredinom
- naèin prijenosa infekcije - kapljièni put, direktni kontakt s oboljelom osobom ili preko kontaminiranih predmeta, aerosol
- vi¹e od 500 razlièitih uzroènika
- male moguænosti lijeèenja s obzirom na to da je vi¹e od 85 posto uzrokovano virusima za koje ne postoje uèinkoviti i specifièni lijekovi (antibiotici djeluju samo na bakterije!)
- opæe mjere sprjeèavanja obièno su neuèinkovite, a specifiène mjere za¹tite ogranièene na mali broj uzroènika za koje postoji cjepivo.
Najèe¹æi uzroènici respiratornih infekcija su virusi. Mala djeca od akutne respiratorne infekcije obolijevaju izmeðu pet i sedam puta godi¹nje, a djeca u vrtiæima i do 10 puta. S godinama se broj infekcija smanjuje, pa odrasle osobe imaju dvije do tri takve infekcije na godinu. Zapa¾eno je da ¾ene èe¹æe obolijevaju od mu¹karaca, i to èe¹æe one koje ne rade, ¹to upuæuje na to da su djeca izvor zaraze u obitelji. Akutne respiratorne infekcije èe¹æe se javljaju u hladnijim mjesecima, pa se obièno porast obolijevanja javlja dva tjedna nakon poèetka ¹kolske godine.
Neki od razloga za èesto obolijevanje su velik broj uzroènika i kratkotrajnost imuniteta nakon preboljene respiratorne infekcije, koji uz virusnog uzroènika obièno traje samo nekoliko mjeseci. Sljedeæa infekcija istim virusom obièno ima bla¾u klinièku sliku. Tako, primjerice, prva infekcija respiratornim sincicijalnim virusom (RSV) kod male djece mo¾e izazvati te¹ku i za ¾ivot opasnu bolest (bronhiolitis, krup), dok sljedeæe infekcije mogu proæi pod slikom lak¹e prehlade.
Virusi, virusi i opet virusi
Rinovirusi - najèe¹æi su uzroènici prehlade. Iako tijekom cijele godine cirkuliraju meðu populacijom, zabilje¾eni su kao va¾ni uzroènici prehlade ujesen. Obièno najprije obole ¹kolska djeca, koja infekciju unose u obitelj. Simptomi bolesti su blagi: hunjavica, konjunktivitis, bez povi¹ene temperature i komplikacija, a lijeèenje je simptomatsko.
Coronavirusi - kao uzroènici prehlade èe¹æe se javljaju u zimskim i proljetnim mjesecima. Mogu uzrokovati i febrilni respiratorni katar. Javljaju se povi¹ena temperatura, hunjavica, grlobolja, ka¹alj, promuklost, konjunktivitis. Lijeèi se simptomatski. Primjena antibiotika kod virusnih respiratornih infekcija je vi¹estruko ¹tetna: osim ¹to ne koristi bolesnicima, povezana je s nuspojavama, koje se èe¹æe zapa¾aju kod djece, a najuèestalije su osip, muènina, povraæanje i proljev. Velika potro¹nja antibiotika u lijeèenju akutne respiratorne infekcije odgovorna je za pojavu otpornosti (rezistencije) bakterija na najèe¹æe primjenjivane antibiotike. Antibiotici se primjenjuju samo u sluèaju komplikacija kod upale gornjih di¹nih putova (upala sinusa, uha).
Virusi parainfluence tip 1 i 2 - Kod male djece mogu uzrokovati te¹ku respiratornu bolest - laringotraheobronhitis (krup), koji mo¾e imati dramatiènu klinièku sliku, pa je èesto potrebno bolnièko lijeèenje. Tip 3 mo¾e uzrokovati upalu pluæa, èesto s osobinama opstrukcije. Kasnije infekcije tijekom ¾ivota obièno su blage.
Respiratorni sincicijalni virusi (RSV) - kod male djece mogu izazvati vrlo ozbiljnu bolest donjeg dijela di¹nog sustava - bronhiolitis (kao i virusi parainfluence), koja se èe¹æe javlja zimi i u rano proljeæe i èest je razlog hospitalizacije dojenèadi i male djece. Karakterizirana je naglim poèetkom, visokom temperaturom i ote¾anim disanjem, ka¹ljem, ubrzanim radom srca i respiratornim distresom. Na¾alost, cjepivo protiv RSV-a jo¹ nije u komercijalnoj uporabi, iako se u to ula¾u golemi napori i sredstva. Glavni cilj cjepiva nije sprijeèiti bolest, jer je apsolutni imunitet nemoguæe postiæi, nego promijeniti sliku bolesti da bude bla¾a i sliènija reinfekciji tim virusom.
Adenovirusi tip 4 i 7 - mogu izazvati sindrom nazvan akutna respiratorna bolest, koja se mo¾e javiti u epidemijskom obliku (èesto u vojskama ¹irom svijeta). Infekcije se javljaju tijekom cijele godine. Adenovirusno cjepivo rabi se iznimno rijetko i samo za neke populacijske skupine (vojska SAD-a).
Enterovirusi - rijetko su uzroènici respiratorne infekcije, a javljaju se ljeti.
Reovirusi - takoðer rijetko uzrokuju ARI, a cirkuliraju tijekom cijele godine.
Virusi influence tipa A i B - uzroènici su influnce (gripe), najte¾e virusne infekcije di¹nog sustava. Za razliku od ostalih virusnih respiratornih bolesti, gripa je ozbiljna i te¹ka bolest. Javlja se svake godine u zimskim mjesecima, od prosinca do travnja, u obliku epidemije, koja obièno traje od pet do sedam tjedana.
Zapoèinje naglo, s jako izra¾enim opæim simptomima: vruæica od 38 do 40°C, jakim bolovima u mi¹iæima, kostima i zglobovima (osobito kri¾a i udovi), jake glavobolje, opæi osjeæaj potpune klonulosti i nemoæi, a mogu se javiti i povraæanje i proljev. Nakon nekoliko dana javljaju se respiratorni simptomi: osjeæaj peèenja i stezanja u nosu, suhoæa i bol u grlu, promuklost i bol u grlu, suh i nadra¾ajan ka¹alj, konjunktivitis (osjeæaj pijeska u oèima). Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa, uha, bronhitis ili upala pluæa, dok kod kroniènih bolesnika mo¾e doæi do komplikacije osnovne bolesti.
Kako je rijeè o virusnoj infekciji, nema specifiènog lijeka. Potrebni su mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekuæine i vitamina C te sredstava za sni¾enje temperature i bolova (paracetamol, aspirin). Antibiotici se propisuju samo u sluèaju sekundarne bakterijske infekcije i razvoja upale pluæa, sinusa ili uha.
Virus gripe svake se godine mijenja (mutira), tako da nitko ne mo¾e trajno postati imun. Zbog toga je svake godine cjepivo novo i razlièito, sastavljeno prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Da bi se za¹titili od gripe, potrebno se svake godine iznova cijepiti.
Protiv gripe se nu¾no cijepe...
Osobe pod poveæanim rizikom od komplikacija uzrokovanih gripom
- ljudi ¾ivotne dobi 65 godina i stariji
- ¹tiæenici domova za starije osobe
- ¹tiæenici institucija za njegu kroniènih bolesnika (bez obzira na dob)
- pacijenti s kroniènim oboljenjima srca i pluæa, ukljuèujuæi i djecu, posebno onu s o¹teæenom pluænom funkcijom (cistièna fibroza, kronièna astma, bronhopulmonalna displazija) i kongenitalnim srèanim manama
- odrasli i djeca s kroniènim bolestima metabolizma (ukljuèujuæi diabetes melitus), s kroniènim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i o¹teæenjem imunolo¹kog sustava (ukljuèujuæi HIV infekciju)
- djeca i adolescenti (od 6 mjeseci do 18 godina) na dugotrajnoj terapiji aspirinom (Reye sindrom uz influencu).
Osobe koje mogu prenijeti infekciju vulnerabilnim grupama
- medicinsko i paramedicinsko osoblje
- kuæni kontakti i osobe koje pru¾aju kuænu njegu osobama pod poveæanim rizikom od komplikacija (ukljuèujuæi i djecu).
Novo cjepivo protiv gripe? - U svijetu (SAD) se intenzivno radi na istra¾ivanju novoga univerzalnog cjepiva protiv gripe. Takvo cjepivo ¹titilo bi od svih tipova A virusa influence koji uzrokuju gripu, ukljuèujuæi pandemijske sojeve. Za¹tita bi bila dugotrajna, pa se protiv gripe ne bi trebalo cijepiti svake godine iznova. Prvi rezultati su ohrabrujuæi. Testirano cjepivo (ACAM-FLU-ATM) na dobrovoljcima pokazalo je dobru imunogenost bez veæih nuspojava.
Ni bakterije ne treba zanemariti
I bakterije (Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis) mogu uzrokovati upalu sinusa (sinuitis), uha (otitis) i pluæa (pneumonia). Najèe¹æe im prethodi virusna infekcija gornjih di¹nih putova. Mogu biti prisutne u nosu, a da ne uzrokuju bolest (te osobe nazivamo klicono¹ama), osobito u zimskim mjesecima.
Haemophilus influenzae - Konjugirano cjepivo protiv Haemophilusa influenzae koristi se u Hrvatskoj kao obvezna za¹tita u djeèjoj dobi, no sigurno ¹titi samo od invazivnih oblika bolesti koje hemofilus uzrokuje (sepsa, meningitis).
U europskoj Agenciji za lijekove u tijeku je postupak registracije cjepiva synflorix. Rijeè je o kombiniranom 10-valentnom cjepivu koje bi ¹titilo djecu od najèe¹æih uzroènika upale uha - Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae. Naime, upala uha meðu najèe¹æim je bolestima koje pogaðaju dojenèad i djecu, i meðu najèe¹æim razlozima propisivanja antibiotika.
Beta-hemolitièki streptokok grupe A - uzrokuje anginu i skarlatinu (¹arlah). Klinièkom slikom dominiraju opæi simptomi, visoka temperatura i grlobolja, ali bez drugih respiratornih simptoma.
Streptococcus pneumoniae (pneumokok) - najèe¹æi je bakterijski uzroènik infekcija u di¹nom sustavu i va¾an u svim dobnim skupinama, s tim da se te¾i oblici bolesti èe¹æe javljaju u starijih bolesnika i male djece. Prenosi se kapljiènim putem, pri èemu se naseljava na sluznici gornjeg dijela di¹nog sustava. Tu se mo¾e zadr¾ati bez da uzrokuje bolest, a virulentniji sojevi mogu se pro¹iriti i u druge dijelove di¹nog sustava, uzrokujuæi upalu uha, sinusa, pluæa i pogor¹anje kroniènog opstruktivnog bronhitisa (KOPB). Prodorom u krvni optok mo¾e uzrokovati sepsu, gnojni meningitis i druge invazivne bolesti. Kod osoba starijih od 65 godina mnogo èe¹æe uzrokuje pneumoniju, s te¾om klinièkom slikom nego kod mlaðih, i invazivne pneumokokne bolesti. Pri prodoru pneumokoka u krv, va¾nu ulogu u svladavanju infekcije ima slezena, zbog èega su pneumokokne bolesti osobito te¹ke kod osoba s o¹teæenom funkcijom slezene ili bez nje.
Suvremeno pneumokokno polisaharidno cjepivo sadr¾i 23 serotipa pneumokoka, koji su odgovorni za gotovo 80 do 90 posto svih bolesti koje uzrokuje. Uèinkovito je u za¹titi od najte¾ih pneumokoknih infekcija praæenih prodorom bakterije u krvni optok (bakterijemija). Iskustva o ulozi cjepiva u sprjeèavanju pneumonije bez bakterijemije, odnosno upale uha i sinusa, su neujednaèena. Primjenjuje se jedna doza cjepiva, a ponovno cijepljenje nakon pet godina preporuèuje se samo mlaðim bolesnicima s vrlo visokim rizikom od pneumokokne infekcije (bolesnici bez slezene, koji imaju srpastu anemiju...). Osobe starije od 65 godina cijepe se samo jednom. Kad je moguæe, pneumokokno cjepivo treba primijeniti dva tjedna prije planiranoga kirur¹kog odstranjenja slezene i prije poèetka imunosupresivnog lijeèenja (citostatici, kortikosteroidi, zraèenje). Mo¾e se primijeniti istodobno s cjepivom protiv gripe.
Indikacije za cijepljenje pneumokoknim cjepivom koje priznaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jesu:
- nepokretni ¹tiæenici sa smje¹tajem u stacionarnom dijelu umirovljenièkih domova
- osobe s funkcionalnom ili anatomskom asplenijom (osobe bez slezene)
- bolesnici sa srpastom anemijom
- bolesnici s o¹teæenjima koja dovode do istjecanja likvora
- osobe s ugraðenom pu¾nicom
- osobe s HIV infekcijom.
Polisaharidno cjepivo nije uèinkovito kod djece mlaðe od dvije godine. Za njih je pripravljeno posebno 7-valentno konjugirano polisaharidno pneumokokno cjepivo.
Atipiène pneumonije
U pravilu imaju polagan, manje buran nastup u odnosu na bakterijske. Uz povi¹enu temperaturu javljaju se i glavobolja, bol u mi¹iæima i zglobovima, opæa slabost i umor. Ka¹alj se javlja nakon tri do èetiri dana, a redovito je suh i nadra¾ajan, bez moguænosti iska¹ljavanja. Najèe¹æi uzroènici atipiènih pneumonija su: Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamydia psitaci, Coxiella burnetii i respiratorni virusi.
|
