Kako čujemo?
Za razliku od ostalih dijelova tijela, njega uha neopravdano se zanemaruje, stoga nije naodmet podsjetiti na moguće posljedice
Izvor: www.otorinolaringolog.com/sluh.htm
Priredila: Nina Antunović, dipl. ing.
Sluh je osjetilni modalitet koji omogućuje percepciju zvuka. Zvuk je frekvencijsko područje (20 do 20.000 Hz) valovitoga gibanja zraka, tekućine ili čvrstog tijela koje ljudsko uho može čuti. Iz čovjekove okoline prenosi se kroz zvukovod i uzrokuje titranje bubnjića. Titranje se dalje prenosi preko lanca slušnih koščica do unutarnjeg uha, gdje dolazi do pomicanja perilimfatičke tekućine i podraživanja osjetnih slušnih stanica. Nakon što su podražene osjetne slušne stanice, mehanička energija zvuka pretvara se u električni impuls koji se provodi putem slušnog živca i slušnog puta do moždane kore, gdje nastaje svjesna percepcija zvuka. U sekundarnim slušnim centrima u mozgu pohranjene su slušne slike koje omogućuju razumijevanje slušne poruke i govora. Razvoj sluha omogućuje razvoj govora te je temeljni preduvjet verbalne komunikacije. Evolucijski gledano, zvuk je značajna informacija iz okoliša. Neki zvukovi mogu upozoriti na potencijalnu opasnost, primjerice napad predatora ili dolazeći automobil u prometu. Neki, pak, mogu uzrokovati zadovoljstvo i ugodu, kao glazba ili zvukovi iz prirode, primjerice šum potoka i pjev ptica. Zvukovi su povezani s emocijama putem veza slušnog puta i limbičkog sustava mozga. Unutarnje uho, osim što prima zvuk, emitira kontrakcijom slušnih stanica. Taj fenomen naziva se otoakustična emisija i može se rabiti u dijagnostičke svrhe za ispitivanje oštećenja sluha, a koristi se za probir novorođene djece na oštećenje sluha u svim hrvatskim rodilištima.
Za razliku od ostalih dijelova tijela, njega uha neopravdano se zanemaruje, stoga nije naodmet podsjetiti na moguće posljedice.
Ceruminalni čep
Cerumen ili ušna mast prirodna je izlučevina ceruminalnih žlijezda u zvukovodu. S obzirom na to da se sastoji od 50 posto vode i 50 posto krutih tvari i soli, dok je svjež, u polutekućem je stanju i svijetložute boje, a stajanjem se stvrdnjava i postaje tamniji. Stvara se postupno i fiziološki odstranjuje tijekom spavanja postrance ili žvakanja.
No, u nekim situacijama dolazi do poremećaja koji za posljedicu imaju njegovo nakupljanje i stvaranje ceruminalnog čepa. Neki od mogućih razloga su:
- pojačano izlučivanje ceruminalnih žlijezda (hipersekrecija)
- mehanički razlozi (sužen ili nepravilno zavijen zvukovod) koji ometaju otjecanje
- smanjeno izlučivanje ceruminalnih žlijezda (hiposekrecija), što je svojevrsni paradoks: od osušenog sekreta stvara se tanka naslaga ispod koje nastaje novi sloj cerumena, koji ne može iscuriti iz uha, pa se s vremenom stvara čep sa strukturom lukovice.
Kad ceruminalni čep dođe u doticaj s vodom (tuširanje, kupanje, ronjenje), nakuplja vodu i bubri, što dovodi do slabljenja sluha i osjećaja pritiska i začepljenosti uha. Ono što u tom slučaju nikako ne smijete upotrijebiti su štapići s vatom, jer tako možete još dublje potisnuti nabubrelu nakupinu u koštani dio zvukovoda, a u slučaju "snažnije ili nespretnije" intervencije, čak oštetiti kožu i izazvati upalu ili prsnuće bubnjića.
Kako biste izbjegli sve moguće neugodnosti, preporučujemo Cerustop, sterilnu uljnu otopinu s dubinskim djelovanjem za čišćenje uha pomoću koje ćete na siguran i medicinski prihvatljiv način otopiti stvrdnutu ušnu mast te omogućiti lakše ispiranje uha i uklanjanje ljuskica i ostale nečistoće. Cerustop se bez bojazni može primijeniti kod djece i odraslih. Valja biti oprezan jedino ako se sumnja na prsnuće bubnjića ili kad znate da ono već postoji, jer je u tim slučajevima primjena kontraindicirana, kao i zbog upalnog procesa u zvukovodu.
|
