Otorinolaringologija

Blom-Singerova metoda - restitucije glasa i govora

U proteklih 30 godina rehabilitacija glasa i govora uz pomoć silikonskih govornih proteza postala je međunarodni standard

Intervju: dr. sc. Eric D. Blom, logoped
Razgovarala: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Nakon operativnog odstranjenja grkljana (totalna laringektomija) gubi se glas i mijenjaju disanje i sposobnost gutanja. Kako nemogućnost govora najčešće izaziva karakteristične probleme, rehabilitacija glasa i govora ključna je za sprječavanje razvoja psiholoških, društvenih i ekonomskih posljedica. 

Glasanje pomoću jednjaka (ezofagealni glas/govor) oduvijek je bila jedna od metoda reprodukcije laringealnog glasa i govora. Zasniva se na ubacivanju ili inhalaciji zraka u jednjak, koji se potom odmah izbacuje, čime se izazivaju vibracije na gornjem ušću jednjaka. Ovladavanje tehnikom obično zahtijeva mjesece učenja, no uspješna reprodukcija dobrog ili jako dobroga glasa iz jednjaka je rijetkost.
Mnogi ljudi koristi elektrolarinks, ručno pomagalo koje proizvodi elektronički zvuk što vibracije prenosi na mišiće vrata, a u ustima se oblikuje glas. Unatoč elektroničkom zvuku, govor uz pomoć elektrolarinksa je uspješan način glasovne rehabilitacije kod laringektomiranih osoba.
Treća metoda rehabilitacije glasa i govora odnosi se na traheoezofagealnu punkciju, koju su 1978. razvili dr. Mark I. Singer i dr. sc. Eric D. Blom, logoped. Tijekom proteklih 30 godina upravo ta metoda rehabilitacije uz pomoć umetnutih silikonskih govornih proteza postala je međunarodni standard za restituciju glasa i govora kod laringektomiranih osoba. Tehnika je jednostavna, obnovljiva i ima visok postotak uspješnosti. Za njezinu primjenu kirurškim putem učini se mali otvor između dušnika i jednjaka, u koji se uvodi silikonska govorna proteza, koja se po potrebi lako uklanja ili mijenja. To je zapravo jednopropusni ventil koji omogućuje preusmjeravanje zračne struje iz pluća prema ušću jednjaka i usnoj šupljini, gdje se stvara i oblikuje glas.

S obzirom na 30 godina pionirskih inovacija, kliničkih ispitivanja i iskustva u radu s bolesnicima na području restitucije glasa/govora nakon totalne laringektomije, razgovarali smo s dr. Ericom D. Blomom, koji je do sada posjetio trideset zemalja u kojima je održao predavanja s ciljem promoviranja ove metode.

Što mislite o situaciji s rehabilitacijom glasa u Hrvatskoj i BiH?
Nekoliko otorinolaringologa i logopeda iz Hrvatske i BiH-a bilo je u SAD-u na opsežnoj edukaciji o Blom-Singerovoj metodi obnove glasa. Uz to, vodeće institucije iz obiju zemalja bile su domaćini simpozija i praktičnih radionica o kirurškim metodama rehabilitacije glasa te rješavanju mogućih problema i komplikacija. Očito je da u Hrvatskoj i BiH postoji tim vrlo stručnih i posebno talentiranih kirurga i logopeda koji se bave tim načinom rehabilitacije glasa kod laringektomiranih osoba. 

Postoji li razlika u poziciji bolesnika u našoj zemlji i BiH u odnosu na druge države?
Razlika postoji, prije svega u tome što mali broj bolesnika koristi metodu traheoezofagealnog govora uz pomoć ugrađene govorne proteze. Neki bolesnici koriste samo ezofagealnu metodu ili elektrolarinks kao pomagalo, a ima i pojedinaca koji ne koriste niti jednu od navedenih metoda.

Koje su najznačajnije prednosti traheoezofagealnoga govora i glasa?
Korištenje govornih proteza uz primjenu sustava izmjene topline i vlažnosti, kazeta za izmjenjivanje topline i vlažnosti, tzv. umjetnog nosa, najznačajniji je korak u rehabilitaciji glasa i plućne funkcije. 

Kakva se mogućnost obnove glasa u budućnosti predviđa za bolesnike s totalnom laringektomijom? Kad ćemo imati umjetni grkljan?
Budućnost zasad počiva na obnovi glasa. Pokušaji kirurške transplantacije grkljana završavali su s ograničenom učinkovitošću i uspješnošću, a očuvanje i donacije organa dosad nisu pokazali čvrste, dugotrajno pozitivne rezultate. 

Koje je vaše novo otkriće u fazi razvoja i ispitivanja?
Trenutačno radimo na razvoju pomagala (govornih proteza) koja dulje traju i nadamo se njihovoj skoroj primjeni.