Fizikalna terapija

Sindromi prenaprezanja u profesionalnim aktivnostima

Podijeli

Autori:
Bojan Nasteski, bacc. physioth.
Sun鑙ca Pr筰r, vi筰 fizioterapeut
objavljeno u broju 44 (10/05)

Sindromi prenaprezanja u profesionalnim aktivnostima

Ponavljaju鎖, identi鑞i pokreti i radnje vremenom mogu izazvati upalni proces, a ako nisu prepoznati, i ozbiljno o箃e鎒nje tkiva

Sindromi prenaprezanja vrlo se 鑕sto javljaju u profesionalnim aktivnostima zbog ponavljanja identi鑞ih pokreta i radnji, pri 鑕mu mo緀 do鎖 do upalnih procesa, pa i o箃e鎒nja tkiva. Ima ih nekoliko, a iscrpnije 鎒mo opisati na鑙n nastanka i lije鑕nje dvaju vrlo 鑕stih sindroma - teniskog lakta i sindroma karpalnog kanala.

Epikondilitis humeri

Terapija lateralnog epikondilitisa

Popre鑞a masa綼

Balisti鑛o istezanje mi筰鎍 ispru綼鑑 (ekstenzora) 筧ke

Epikondilitis humeri je upala tetiva na vanjskoj (lateralnoj) ili unutarnjoj (medijalnoj) strani nadlakti鑞e kosti. Prvi su put simptomi opisani davne 1873. godine, najprije kod tenisa鑑, a poslije i kao profesionalno oboljenje zidara, tesara, limara, pekara, postolara i violinista, dakle kod profesija s u鑕stalom kontrakcijom mi筰鎍 podlaktice.
Epikondilitis se pojavljuje podjednako u oba spola, naj鑕规e u srednjoj 緄votnoj dobi izme饀 30. i 50. godine 緄vota i 鑕规e u dominantnoj ruci, a oboljenje obiju ruku vrlo je rijetko. Lateralni epikondilitis, koji se pojavljuje i do 10 puta 鑕规e nego medijalni, nazivamo i teniski lakat, a medijalni epikondilitis naziva se lakat baca鑑 koplja.
Iako se epikondilitis humeri uglavnom povezuje sa sportom, u praksi ga mnogo 鑕规e sre鎒mo kao profesionalno oboljenje operatera na ra鑥nalu, daktilografa, kirurga, zubara, profesionalnih voza鑑, kuhara, i svih drugih profesija u kojima se kontrakcije mi筰鎍 izvode forsirano ili protiv otpora.

Bol u nadlakti鑞oj kosti - Epikondilitis humeri jedan je od najpoznatijih i naj鑕规ih sindroma prenaprezanja. Glavni simptom je bol u podru鑚u unutarnje ili vanjske strane nadlakti鑞e kosti, koja se mo緀 筰riti u podlakticu i 筧ku. U najve鎒m broju slu鑑jeva nastaje postupno i u po鑕tku je bla緀g intenziteta, no u鑕stalim ponavljanjem pokreta poja鑑va se do vrlo intenzivne boli koja onemogu鎢je izvo餰nje radnih aktivnosti. Nagli nastanak boli naj鑕规e je povezan s vrlo sna緉im pok-retom, npr. bacanjem te筴og predmeta. U鑕stale i ponavljane mi筰鎛e kontrakcije rezultiraju kroni鑞im prenaprezanjem mi筰鎛o-tetivnog aparata, smanjenom prokrvljeno规u, prenadra緀nim 緄v鑑nim zavr筫cima te upalnom reakcijom koja mo緀 prouzro鑙ti o箃e鎒nje tetive.
S obzirom na dugotrajno optere鎒nje i ponavljaju鎒 kontrakcije mi筰鎍 podlaktice, te筴o je prepoznati sindrom prenaprezanja u po鑕tnom stadiju i pravodobno reagirati. U dijagnostici su va緉i klini鑛i pregled i testovi prenaprezanja. U sklopu klini鑛og pregleda provocira se bol pritiskom na hvati箃e mi筰鎍 na vanjskoj strani nadlaktice koji omogu鎢ju ispru綼nje 筧ke i prstiju, pri 鑕mu se bol o鑙tuje na unutarnjoj strani podlaktice sve do 筧ke, a katkad i prstiju.

Teniski lakat - Kod teniskog lakta to鑛a najja鑕 boli je vanjska strana nadlakti鑞e kosti. Bol se mo緀 筰riti vanjskom stranom podlaktice do 筧ke, a u nekim slu鑑jevima do prstiju. Mo緀 biti vrlo intenzivna, tako da pacijent ne mo緀 podignuti lak筰 teret niti okrenuti klju u bravi. S obzirom na intenzitet simptoma, postoje 鑕tiri stupnja:

1. stupanj - blaga bol nekoliko sati nakon aktivnosti
2. stupanj - bol na kraju ili odmah nakon aktivnosti
3. stupanj - bol prisutna za vrijeme aktivnosti i poja鑑va se nakon prestanka
4. stupanj - konstantna bol koja potpuno onemogu鎢je aktivnost.

Lije鑕nje - Neoperativno lije鑕nje treba po鑕ti odmah pri pojavi prvih simptoma. Tu se naj鑕规e i grije筰, jer se prvim simptomima ne pridaje dovoljna pozornost i ne mijenja se intenzitet aktivnosti. Lije鑕nje se temelji na na鑕lima ubla綼vanja boli i kontrole upale mi筰鎛o-tetivnog aparata, pospje筰vanja cijeljenja i kontrole daljnjih aktivnosti. U prvoj fazi najva緉iji je odmor od radnih i sportskih aktivnosti. Primjenjuje se led i drugi oblici krioterapije nekoliko puta na dan, koji ubla綼vaju bol, poti鑥 cirkulaciju i smanjuju otok. Uz to, treba podizati zahva鎒nu ruku i nositi ortozu za ru鑞i zglob koja odr綼va 筧ku u ispru緀nom polo綼ju od 20 stupnjeva, 鑙me se tetiva osloba餫 prekomjerne napetosti, a omogu鎢je puna pokretljivost prstiju i lakta. U drugoj fazi nastavlja se s krioterapijom i po鑙nje individualno doziranim programom kineziterapije, koji uklju鑥je vje綽e istezanja, izotoni鑛e i izometri鑛e vje綽e. Primjenjuju se i elektroterapijske procedure, primjerice ultrazvuk, laser, magnet i analgetske struje. U tre鎜j fazi pacijent se postupno vra鎍 sportskim ili profesionalnim aktivnostima, s tim da i dalje treba provoditi vje綽e istezanja i ja鑑nja zahva鎒nih mi筰鎍, a pri svim te緄m aktivnostima nositi podlakti鑞u povesku. Va緉o je i prije svake te緀 aktivnosti mi筰鎒 dobro zagrijati, a po potrebi primijeniti i krioterapiju. Operativno lije鑕nje provodi se tek ako simptomi traju dulje od 筫st mjeseci, a pacijent nije u stanju obavljati profesionalne i radne aktivnosti unato odgovaraju鎒m neoperativnom lije鑕nju.

Edukacija - Iznimno je va緉a i treba je po鑕ti provoditi odmah na po鑕tku bolesti i nastaviti tijekom kineziterapije. Bitno je:

  • ste鎖 naviku prekidanja ponavljaju鎒g rada
  • odr綼vati fiziolo筴i polo綼ji zglobova
  • ne pritiskati svom snagom, tj. ne naprezati se pretjerano
  • izbjegavati gr鑕nje ru鑞og zgloba i trzajne pokrete
  • prilagoditi radnu okolinu i sportske aktivnosti
  • provesti ergonomsku korekciju, tj. prilagoditi uvjete rada fiziolo筴im polo綼jima i pokretima.

Sindrom karpalnog kanala

Terapija sindroma karpalnog kanala

Istezanje mi筰鎍 savija鑑 (fleksora)
筧ke i prstiju
Mobilizacija zgloba 筧ke

Ja鑑nje fine motorike 筧ke

Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na prijelazu podlaktice u 筧ku, i to na strani dlana. Tvore ga kosti zape规a i popre鑞i karpalni ligament, a kroz njega prolaze sve tetive, krvne 緄le i 緄vci koji opskrbljuju podru鑚e 筧ke i prstiju. Sindrom karpalnog kanala javlja se kao posljedica pritiska na 緄vac (nervus medianus) koji kroz ru鑞i zglob ulazi u 筧ku donose鎖 signale za pokretanje mi筰鎍 i odnose鎖 iz prstiju impulse o osjetu dodira, boli, topline i hladno鎒.
Kako je kanal potpuno ispunjen svim strukturama, u njemu doslovno nema nimalo slobodnog prostora, zbog 鑕ga i nastaje ve鎖na problema. Sinovijalna ovojnica, koja obavija strukture, podmazuje ih i olak筧va klizanje i pokretanje, vrlo je osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podra綼je te je sklona upali. Uz to, svaki ne緀ljeni podra綼j mo緀 rezultirati zadebljanjem ovojnica, 箃o jo vi筫 smanjuje prostor u kanalu i dovodi do pritiska i gnje鑕nja n. medianusa. Ako se pritisak na 緄vac toliko pove鎍 da vi筫 ne mo緀 ispravno obavljati svoju funkciju, pojavljuju se prvi simtomi upale.
Naj鑕规i uzroci pritiska su upala tetiva mi筰鎍 savija鑑 筧ke, zadebljanje ligamenta, reumatski artritis, pritisak nakon traume, prijelom, i硅a筫nje ru鑞og zgloba...
Sindrom karpalnog kanala jedna je od najra筰renijih ozljeda na radu i 鑕st uzrok radne nesposobnosti. Povezan je s odre餰nim radnim manipulacijama kao 箃o su jako stezanje 筧ke, ponavljaju鎖 pokreti u 筧ci te izlo緀nost ruku vibraciji. »esto se javlja kod zanimanja koja zahtijevaju u鑕stalo ponavljanje pokreta u ru鑞om zglobu, npr. manualni radnici, doma鎖ce, maseri, fizioterapeuti, daktilografi i u dana筺je vrijeme kompjutorski operateri, zbog 鑕ga se to oboljenje naziva i kompjutorskom 筧kom.
Prema ameri鑛om Uredu za statistiku, sindrom karpalnog kanala naj鑕规i je od svih sindroma prenaprezanja, tako da se broj oboljelih izme饀 1982. godine i 1992. godine 鑑k utrostru鑙o.

萫规e kroni鑞og tijeka - Simptomi se uo鑑vaju postupno. Najprije se javlja uko鑕nost, pa nejasna bol u ru鑞om zglobu koja se 筰ri na 筧ku i podlakticu. Kako bolest napreduje, boles-nik po鑙nje osje鎍ti pe鑕nje, gr鑕nje i slabost 筧ke. Mogu je i akutan, nagli po鑕tak pra鎒n iznenadnom bolno规u ru鑞og zgloba i 筧ke. Ponekad se javljaju o箃ri bolovi u podlaktici, a kako bolest poprima kroni鑑n tijek, javlja se i smanjenje se masa i snaga mi筰鎍 筧ke i podlaktice.

Kasno postavljanje dijagnoze - Dijagnoza se postavlja na temelju klini鑛og pregleda i elektromioneurografske (EMNG) analize. Na綼lost, pacijenti se 鑕sto javljaju lije鑞iku kad je problem ve uznapredovao, 箃o smanjuje mogu鎛osti brzog i bezbolnog oporavka.

Prednost konzervativnom lije鑕nju - Lije鑕nje ovisi o uzroku i pravodobno postavljenoj dijagnozi. Prednost uvijek treba dati konzervativnom lije鑕nju u odnosu na operativno. U akutnoj fazi potrebni su mirovanje i izbjegavanje polo綼ja te pokreta koji izazivaju bol. Preporu鑥je se i odgovaraju鎍 imobilizacija ru鑞og zgloba podlakti鑞om longetom. Bitna je i primjena krioterapije (led) koja smanjuje bol i oteklinu. Koriste se i protuupalni lijekovi (npr. ibuprofenum i acetilsalicilna kiselina) radi smanjenja upalne reakcije i otekline sinovijalne ovojnice, odnosno pove鎍nja slobodnog prostora u karpalnom kanalu i smanjenja pritiska na nervus medianus. Neka istra緄vanja upu鎢ju i na korist davanja ve鎖h doza vitamina B6.
Nakon 箃o pro餰 prva faza upale, po鑙nje se s kineziterapijom, tj. vje綽ama istezanja. Primjenjuju se i elektroterapijske procedure kao magnetoterapija, laser i ultrazvuk koji smanjuju bol, pobolj筧vaju cirkulaciju i ubrzavaju tijek oporav-ka.
Ako neoperativno lije鑕nje u odre餰nom razdoblju ne dade zadovoljavaju鎒 rezultate, pristupa se operativnom.

Sindrome prenaprezanja treba shvatiti kao ozbiljan problem te ih 箃o prije dijagnosticirati i tako lak筫 izlije鑙ti fizikalnom terapijom. U protivnom ostaje mogu鎛ost operativnog zahvata, koji produljuje tijek bolesti, a ishod izlje鑕nja je neizvjestan.

U sljede鎒m broju: Cerebralna paraliza