Biološki aktivan spoj iz konoplje
Kanabidiol čini 40 posto ekstrakta industrijske konoplje, njezin je glavni kanabinoid i nije psihotropan
Tijekom posljednjih nekoliko godina, industrijska konoplja privukla je pozornost velikog dijela zdravstveno i ekološki osviještene populacije. Iako je riječ o „sestri“ biljke Cannabis indica ili kanabisu, industrijska konoplja Cannabis sativa znatno se razlikuje od indijske konoplje jer se ne koristi kao opojna droga, već poglavito u industrijske svrhe. Osnovna razlika između te dvije sestrinske biljke je u tome što indijska konoplja obiluje fitokanabinoidom THC-om, dok je u industrijskoj konoplji THC prisutan u zanemarivim tragovima, zbog čega ona nema psihoaktivno djelovanje.
U današnje vrijeme brojna nekonvencionalna biljna ulja privlače pozornost potrošača, pa tako i ulje konoplje. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja pokazala su i da blagotvorno djeluje na zdravlje. Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1, što mu daje prednost u odnosu na ulja žitarica koja se češće koriste u prehrani. Novijim istraživanjima otkriveno je da ulje konoplje sadrži terpene, fenolne spojeve, biljne sterole i brojne druge biološki aktivne spojeve.
U današnje vrijeme brojna nekonvencionalna biljna ulja privlače pozornost potrošača, pa tako i ulje konoplje. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja pokazala su i da blagotvorno djeluje na zdravlje. Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1, što mu daje prednost u odnosu na ulja žitarica koja se češće koriste u prehrani. Novijim istraživanjima otkriveno je da ulje konoplje sadrži terpene, fenolne spojeve, biljne sterole i brojne druge biološki aktivne spojeve.
Konoplja intrigira znanstvenike više od 120 godina
U biljci konoplji otkriveno je više od 400 različitih spojeva, od čega su oko stotinu spojeva fitokanabinoidi, spojevi koji nisu otkriveni niti u jednoj drugoj biljci. Što sve ta zanimljiva biljka skriva u svom sastavu, znanstvenici su počeli otkrivati još davne 1895. godine, kada je otkriven prvi kanabinoid. Kanabidiol (skraćeno CBD), treći po redu izolirani kanabinoidni spoj, otkriven je 1940., i to oko 20 godina prije najpoznatijeg THC‑a. Kanabidiol čini 40 posto ekstrakta industrijske konoplje, njezin je glavni kanabinoid i nije psihotropan.
Ranih devedesetih godina prošloga stoljeća znanstvenici su se prilično iznenadili otkrićem da ljudsko tijelo proizvodi svoje vlastite kanabinoide. Jedan od njih je anandamid ili kolokvijalno “molekula sreće”. Taj endokanabinoid naziv je dobio od sanskrtske riječi ananda što znači sreća i blaženstvo.
Ranih devedesetih godina prošloga stoljeća znanstvenici su se prilično iznenadili otkrićem da ljudsko tijelo proizvodi svoje vlastite kanabinoide. Jedan od njih je anandamid ili kolokvijalno “molekula sreće”. Taj endokanabinoid naziv je dobio od sanskrtske riječi ananda što znači sreća i blaženstvo.
Kako djeluje kanabidiol?
Danas znamo da tijelo posjeduje cijeli endokanabinoidni sustav koji regulira našu tjelesnu homeostazu - ravnotežu raspoloženja, sna, apetita, lučenja hormona, boli i imuniteta.
Sastoji se od brojnih receptora na stanicama smještenima u mozgu i središnjem živčanom sustavu (CB1 receptori) i receptora u imunosnom sustavu (CB2). Kanabidiol ima nizak afinitet vezanja na te receptore, međutim, svoj snažan učinak u organizmu izražava tako da „tjera“ spojeve koji bi inače svojim vezanjem inaktivirali kanabinoidni sustav.
Naš unutarnji neurotransmiter anandamid vrlo je nestabilan, a to je i razlog što nismo u stalnom stanju sreće i blaženstva. No, kanabidiol ima moć inhibicije apsorpcije i hidrolize anandamida, čime njegova koncentracija u organizmu raste. Naš endokanabinoidni sustav svakodnevno radi pod opterećenjem, a glavna uloga kanabidiola je pružiti mu potporu u zdravlju ili bolesti.
Mehanizam djelovanja kanabidiola u organizmu uključuje i prevenciju oksidativnog oštećenja stanica jednako dobro, čak i bolje od vitamina C i E, te vezanje na isti receptor na koji se veže i kapsaicin iz ljute papričice poznat po svom protuupalnom djelovanju.
Sastoji se od brojnih receptora na stanicama smještenima u mozgu i središnjem živčanom sustavu (CB1 receptori) i receptora u imunosnom sustavu (CB2). Kanabidiol ima nizak afinitet vezanja na te receptore, međutim, svoj snažan učinak u organizmu izražava tako da „tjera“ spojeve koji bi inače svojim vezanjem inaktivirali kanabinoidni sustav.
Naš unutarnji neurotransmiter anandamid vrlo je nestabilan, a to je i razlog što nismo u stalnom stanju sreće i blaženstva. No, kanabidiol ima moć inhibicije apsorpcije i hidrolize anandamida, čime njegova koncentracija u organizmu raste. Naš endokanabinoidni sustav svakodnevno radi pod opterećenjem, a glavna uloga kanabidiola je pružiti mu potporu u zdravlju ili bolesti.
Mehanizam djelovanja kanabidiola u organizmu uključuje i prevenciju oksidativnog oštećenja stanica jednako dobro, čak i bolje od vitamina C i E, te vezanje na isti receptor na koji se veže i kapsaicin iz ljute papričice poznat po svom protuupalnom djelovanju.
Brojna područja istraživanja kanabidiola
Ulje konoplje s visokim udjelom kanabidiola istražuje se u brojnim in vitro i istraživanjima na životinjama, a tijekom posljednjih godina provedeno je i više originalnih kliničkih istraživanja.
Temeljna područja u kojima se kanabidiol istražuje su epilepsija (Dravet sindrom), tjeskoba, anksioznost i nesanica, shizofrenija, ovisnosti i drugi neuropsihijatrijski poremećaji, neurodegenerativne bolesti, upale, bolovi i različite autoimune bolesti i bolesti kože, s obzirom na to da se preporučuje i njegova lokalna primjena, a istražuje se i njegova suportivna primjena kod malignih bolesti.
Temeljna područja u kojima se kanabidiol istražuje su epilepsija (Dravet sindrom), tjeskoba, anksioznost i nesanica, shizofrenija, ovisnosti i drugi neuropsihijatrijski poremećaji, neurodegenerativne bolesti, upale, bolovi i različite autoimune bolesti i bolesti kože, s obzirom na to da se preporučuje i njegova lokalna primjena, a istražuje se i njegova suportivna primjena kod malignih bolesti.
Ljekoviti potencijal kanabidiola
O ljekovitom potencijalu kanabidiola govori i činjenica da je krajem lipnja ove godine američka agencija FDA (Food and Drug Administration) odobrila oralnu otopinu kanabidiola za liječenje napadaja izazvanih dvama rijetkim oblicima epilepsije - Dravetovim sindromom i Lennox-Gastautovim sindromom, u bolesnika u dobi od dvije ili više godina. U ovom slučaju riječ je o prvom odobrenom lijeku na bazi konoplje i ujedno prvoj odobrenoj terapiji za bolesnike s Dravetovim sindromom.
O neškodljivosti i sigurnosti te supstancije svjedoči i ovogodišnji potez Svjetske antidopinške agencije koja je kanabidiol uklonila s liste zabranjenih tvari, dok sintetski kanabis i proizvodi koji sadrže THC i dalje ostaju zabranjeni.
Ta institucija svake godine provodi godišnji pregled znanstvene literature te proučava trendove i informacije koje su, među ostalim, prikupile farmaceutske tvrtke. Nakon ovogodišnjeg pregleda literature, zaključeno je kako kanabidiol djeluje protuupalno te kao antioksidans i anksiolitik, štiti funkciju i strukturu neurona te može ublažiti bolove. Temeljem dobivenih podataka znanstvenici su zaključili kako bi u skoroj budućnosti kanabidiol mogao naći svoje mjesto i u pripremi profesionalnih sportaša za natjecanja.
O neškodljivosti i sigurnosti te supstancije svjedoči i ovogodišnji potez Svjetske antidopinške agencije koja je kanabidiol uklonila s liste zabranjenih tvari, dok sintetski kanabis i proizvodi koji sadrže THC i dalje ostaju zabranjeni.
Ta institucija svake godine provodi godišnji pregled znanstvene literature te proučava trendove i informacije koje su, među ostalim, prikupile farmaceutske tvrtke. Nakon ovogodišnjeg pregleda literature, zaključeno je kako kanabidiol djeluje protuupalno te kao antioksidans i anksiolitik, štiti funkciju i strukturu neurona te može ublažiti bolove. Temeljem dobivenih podataka znanstvenici su zaključili kako bi u skoroj budućnosti kanabidiol mogao naći svoje mjesto i u pripremi profesionalnih sportaša za natjecanja.
Tehnologija superkritičnih fluida
Ova tehnologija temelji se na ekstrakciji tvari uz pomoć komprimiranog plina na principu difuzije (najčešće se koristi ugljični dioksid). S obzirom na to da se ekstrakcija provodi na nižim temperaturama, nema bojazni da će doći do termalne degradacije delikatnih kemijskih spojeva, zbog čega se ta tehnologija primjenjuje i u prehrambenoj industriji u proizvodnji najfinijih aroma za kavu, čaj i slično.
Tekući ugljični dioksid smatra se superiornim otapalom za ekstrakciju botaničkih ulja jer nije toksičan, ne ostavlja talog, prirodnog je podrijetla, niske temperature, selektivan, visoko učinkovit i ekološki prihvatljiv, tako da primjenom te metode možemo dobiti esenciju tvari u najčišćem i najprirodnijem obliku.
Tekući ugljični dioksid smatra se superiornim otapalom za ekstrakciju botaničkih ulja jer nije toksičan, ne ostavlja talog, prirodnog je podrijetla, niske temperature, selektivan, visoko učinkovit i ekološki prihvatljiv, tako da primjenom te metode možemo dobiti esenciju tvari u najčišćem i najprirodnijem obliku.
